Danas\u00a0se navr\u0161avaju 33 godine od otmice i ubistva 20 putnika iz voza “Lov\u0107en 671”\u00a0u stanici \u0160trpci 27. februara 1993. godine, koju su po\u010dinili pripadnici\u00a0Vojske Republike Srpske.<\/p>\n
Putnici su izvedeni iz voza, oplja\u010dkani, zlostavljani i ubijeni samo zato \u0161to nisu bili srpske nacionalnosti, a njihova tijela ba\u010dena su u Drinu.<\/p>\n
Ubijeni su: Esad Kapetanovi\u0107, Iljaz Li\u010dina, Fehim Bakija, \u0160e\u0107o Softi\u0107, Rifat Husovi\u0107, Halil Zup\u010devi\u0107, Senad \u0110e\u010devi\u0107, Jusuf Rastoder, Ismet Baba\u010di\u0107, Tomo Buzov, Adem Alomerovi\u0107, Muhedin Hani\u0107, Safet Preljevi\u0107, D\u017eafer Topuzovi\u0107, Rasim \u0106ori\u0107, Fikret Memovi\u0107, Fevzija Zekovi\u0107, Nijazim Kajevi\u0107, Zvjezdan Zuli\u010di\u0107 i jedan nepoznat putnik. Najmla\u0111a \u017ertva imala je 16, a najstarija 59 godina. Osmorica ubijenih bili su gra\u0111ani Republike Crne Gore. Do danas su prona\u0111eni posmrtni ostaci samo \u010detvorice (Halila Zup\u010devi\u0107a, Rasima \u0106ori\u0107a, Jusufa Rastodera i Iljaza Li\u010dine), dok porodice ostalih i dalje i\u0161\u010dekuju priliku za dostojanstvenu sahranu.<\/p>\n
U znak sje\u0107anja na \u017ertve i potrebe da se ono trajno sa\u010duva u javnom prostoru, nevladino udru\u017eenje \u201e\u0160trpci \u2013 Protiv zaborava” i\u00a0Akcija za ljudska prava (HRA) predlo\u017eili su Skup\u0161tini op\u0161tine\u00a0Bijelo Polje\u00a0da jedna ulica u tom gradu ponese naziv Ulica \u017ertava otmice u \u0160trpcima, da trajno podsje\u0107a na posljedice ratnog zlo\u010dina i gradi kulturu sje\u0107anja i kulturu mira, kao civilizacijska dostignu\u0107a.<\/p>\n
Potreba za takvim obilje\u017eavanjem va\u017ena je i zbog toga \u0161to samo 38,8% gra\u0111ana ta\u010dno zna \u0161ta se dogodilo u \u0160trpcima, prema istra\u017eivanju javnog mnjenja koje je HRA sprovela 2024. godine. Ovaj podatak ukazuje na zabrinjavaju\u0107i nedostatak obrazovanja o novijoj istoriji Crne Gore. Uklju\u010divanje \u010dinjenica o zlo\u010dinu u \u0160trpcima u nastavni program istorije je va\u017eno za spre\u010davanje ponavljanja zlo\u010dina i okolnosti u kojima su oni mogu\u0107i.<\/p>\n
Ni pravda za \u017ertve u vidu ka\u017enjavanja odgovornih za ovaj zlo\u010din nije potpuno obezbije\u0111ena. Prije tri godine HRA je podnijela inicijativu Specijalnom dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu da pro\u0161iri istragu na nove izvr\u0161ioce, organizatore i naredbodavce, kao i na one koji su imali saznanja o planiranoj otmici, ali nisu preduzeli ni\u0161ta da je sprije\u010de. Tu\u017eila\u0161tvo je pokrenulo izvi\u0111aj, o \u010dijim rezultatima jo\u0161 nema podataka.<\/p>\n
Pred sudovima u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini do sada je pravosna\u017eno osu\u0111eno deset osoba \u2013 jedna u Crnoj Gori (2003.) i devet u BiH (2016. i 2023.). U Srbiji je su\u0111enje pripadnicima paravojnih formacija zapo\u010delo 2019. godine. Poslije ukidanja prvostepene presude, u ponovljenom postupku je 2025. godine troje optu\u017eenih osu\u0111eno je na kazne od pet i deset godina zatvora za ratni zlo\u010din protiv civilnog stanovni\u0161tva, a presuda jo\u0161 nije pravosna\u017ena.<\/p>\n
Dvojica optu\u017eenih su u me\u0111uvremenu preminuli.<\/p>\n
Komandant jedinice \u201eOsvetnici”, \u010diji su pripadnici izvr\u0161ili ovaj zlo\u010din, Milan Luki\u0107, osu\u0111en je pred Ha\u0161kim tribunalom na do\u017eivotnu kaznu zatvora zbog drugih te\u0161kih zlo\u010dina po\u010dinjenih u Vi\u0161egradu, ali mu za otmicu i ubistvo putnika u \u0160trpcima jo\u0161 nije su\u0111eno, iako je za taj zlo\u010din optu\u017een pred Sudom BiH.<\/p>\n
Postupak vo\u0111en u Crnoj Gori protiv Neboj\u0161e Ranisavljevi\u0107a utvrdio je da je otmica bila unaprijed planirana i sprovedena uz znanje tada\u0161njih visokih funkcionera civilnih, policijskih i vojnih struktura Srbije i Savezne Republike Jugoslavije, te da je imala karakter organizovane operacije povezane s razmjenom zarobljenika i tijela stradalih. Dokumentacija izvedena tokom su\u0111enja, uklju\u010duju\u0107i materijale Fonda za humanitarno pravo, ukazuje na postojanje lanca komandne odgovornosti koji vodi do tada\u0161njih visokih funkcionera civilnih, policijskih i vojnih organa Srbije i SR Jugoslavije. Na sastanku kojem su prisustvovali na\u010delnik Ministarstva unutra\u0161njih poslova za U\u017eice Ba\u0161ko Petri\u0107, komandir milicije u\u017ei\u010dkog regiona \u0110or\u0111e Keri\u0107 i iz \u017dTP: Mitar Mandi\u0107, Drago Tadi\u0107 i Vuko Mulina, zaklju\u010deno je: “Potvr\u0111uje se informacija o namjeri odvo\u0111enja putnika iz voza i dodaje se da je to strate\u0161ka operacija srpske vojske radi stvaranja uslova za razmjenu zarobljenika i mrtvih…”.\u00a0 Uprkos tome, do danas niko od nalogodavaca i organizatora zlo\u010dina nije optu\u017een.<\/p>\n
Pozivamo sve koji su u mogu\u0107nosti da se danas pridru\u017ee odavanju po\u010dasti \u017ertvama ovog zlo\u010dina na spomen-obilje\u017ejima u Podgorici, u parku kod spomenika na Pobre\u017eju u 10 \u010dasova, i u Bijelom Polju kod spomen obeliska “Sahat \u017eivota” u 13 \u010dasova.<\/p>\n
NVO Akcija za ljudska prava (HRA) i nevladino udru\u017eenje \u201c\u0160trpci – Protiv zaborava\u201d<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pozivamo sve koji su u mogu\u0107nosti da se danas pridru\u017ee odavanju po\u010dasti \u017ertvama ovog zlo\u010dina na spomen-obilje\u017ejima u Podgorici, u parku kod spomenika na Pobre\u017eju u 10 \u010dasova, i u Bijelom Polju kod spomen obeliska “Sahat \u017eivota” u 13 \u010dasova<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":339516,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-452237","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452237","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=452237"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452237\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":452240,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452237\/revisions\/452240"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/339516"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=452237"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=452237"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=452237"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}