{"id":452135,"date":"2026-02-25T19:13:57","date_gmt":"2026-02-25T18:13:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=452135"},"modified":"2026-02-25T19:13:57","modified_gmt":"2026-02-25T18:13:57","slug":"cpj-u-2025-ubijeno-129-novinara-dvije-trecine-usmrtila-izraelska-vojska","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/02\/25\/cpj-u-2025-ubijeno-129-novinara-dvije-trecine-usmrtila-izraelska-vojska\/","title":{"rendered":"CPJ: U 2025.ubijeno 129 novinara, dvije tre\u0107ine usmrtila izraelska vojska"},"content":{"rendered":"<p>Rekordnih 129 novinara i medijskih radnika ubijeno je pro\u0161le godine tokom obavljanja posla, a dvije tre\u0107ine njih ubio je Izrael, saop\u0161tio je danas Komitet za za\u0161titu novinara (CPJ).<\/p>\n<p>To je druga godina zaredom da su ubistva novinara dostigla rekord, i druga uzastopna godina u kojoj je Izrael bio odgovoran za dvije tre\u0107ine tih slu\u010dajeva, navodi u godi\u0161njem izvje\u0161taju CPJ, nezavisna organizacija sa sjedi\u0161tem u Njujorku koja dokumentuje napade na medije.<\/p>\n<p>Izraelska vatra je usmrtila 86 novinara 2025. godine, uglavnom Palestinaca u Gazi, ali i 31 radnika u napadu na medijski centar Huta u Jemenu, \u0161to je drugi najsmrtonosniji napad koji je CPJ ikada zabilje\u017eio, navodi se u izvje\u0161taju koji je prenio Rojers.<\/p>\n<p>Izrael je tako\u0111e bio odgovoran za 81 odsto od 47 ubistava koja je CPJ klasifikovao kao namjerno ciljane likvidacije, odnosno \u201eubistva\u201c. Organizacija navodi da je stvarni broj vjerovatno i ve\u0107i zbog ograni\u010denog pristupa koji ote\u017eava provjeru podataka u Gazi.<\/p>\n<p>Izraelska vojska nije odgovorila na zahtjev Rojtersa za komentar a ranije je saop\u0161tavala da njene trupe u Gazi ga\u0111aju samo borce, ali da djelovanje u ratnim zonama nosi rizike. Izrael je u septembru priznao da je ga\u0111ao medijski centar u Jemenu, opisuju\u0107i ga tada kao propagandno krilo Huta, prenose Vijesti.<\/p>\n<p>Izrael je u nekoliko slu\u010dajeva Izrael priznao da je ciljao novinare u Gazi za koje je tvrdio da su povezani s Hamasom, ali bez pru\u017eanja provjerljivih dokaza. Me\u0111unarodne medijske organizacije sna\u017eno su negirale da su ubijeni reporteri imali veze s militantima. CPJ je takve optu\u017ebe Izraela nazvao \u201esmrtonosnim klevetama\u201c.<\/p>\n<p>Izrael ne dozvoljava stranim novinarima ulazak u Gazu, tako da su svi tamo ubijeni medijski radnici bili Palestinci.<\/p>\n<p>U izvje\u0161taju se navodi da je \u201eizraelska vojska sada po\u010dinila vi\u0161e namjernih ubistava novinara nego bilo koja druga vojska neke vlade u dosada\u0161njoj evidenciji\u201c, uz napomenu da je CPJ po\u010deo da prikuplja podatke prije vi\u0161e od tri decenije.<\/p>\n<p>U izvje\u0161taju se navodi da je najmanje 104 od 129 ubijenih novinara stradalo u vezi s konfliktima. Osim Gaze i Jemena, me\u0111u najsmrtonosnijim zemljama za novinare su Sudan, gdje je ubijeno devet, i Meksiko, gdje je stradalo \u0161est novinara. \u010cetiri ukrajinska novinara stradala su u napadima ruskih snaga, a troje novinara je poginulo na Filipinima, navodi se.<\/p>\n<p>Rusija je negirala da namjerno cilja novinare i optu\u017eila Ukrajinu da cilja ruske reportere, \u0161to Kijev odbacuje.<\/p>\n<p>Me\u0111u ubijenima pro\u0161le godine bio je i novinar Rojtersa Husam al-Masri, koji je poginuo u avgustu od izraelske vatre dok je prenosio u\u017eivo iz bolnice Naser u Gazi. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izrazio je \u017ealjenje zbog napada, u kojem su stradala jo\u0161 \u010detiri novinara, nazvav\u0161i ga \u201etragi\u010dnom gre\u0161kom\u201c.<\/p>\n<p>Izraelska vojska je ranije saop\u0161tila da je ga\u0111ala Hamasovu kameru, ali je istraga Rojtersa utvrdila da je ure\u0111aj pripadao toj agenciji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rekordnih 129 novinara i medijskih radnika ubijeno je pro\u0161le godine tokom obavljanja posla, a dvije tre\u0107ine njih ubio je Izrael, saop\u0161tio je danas Komitet za za\u0161titu novinara (CPJ).<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":275732,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-452135","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452135","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=452135"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452135\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":452138,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/452135\/revisions\/452138"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275732"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=452135"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=452135"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=452135"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}