{"id":451994,"date":"2026-02-24T07:56:45","date_gmt":"2026-02-24T06:56:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=451994"},"modified":"2026-02-24T07:56:45","modified_gmt":"2026-02-24T06:56:45","slug":"je-li-internet-mrtav","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/02\/24\/je-li-internet-mrtav\/","title":{"rendered":"Je li internet mrtav?"},"content":{"rendered":"<h5>Teorija \u201emrtvog interneta\u201c je ideja koja tvrdi da internet vi\u0161e nije prvenstveno prostor u kojem ljudi me\u0111usobno komuniciraju, ve\u0107 da je ve\u0107ina sadr\u017eaja koji vidimo zapravo generisana od strane botova i algoritama.<\/h5>\n<blockquote>\n<h5><strong>Osnovne tvrdnje teorije<\/strong><\/h5>\n<\/blockquote>\n<p>\u2022<strong> Dominacija botova<\/strong>: Prema ovoj teoriji, ve\u0107ina postova, komentara i \u010dak vijesti na internetu ne dolazi od stvarnih ljudi, ve\u0107 od automatizovanih sistema.<br \/>\n\u2022 <strong>Algoritamski sadr\u017eaj:<\/strong> Umjesto spontanih ljudskih interakcija, ono \u0161to vidimo je pa\u017eljivo tempiran i optimizovan sadr\u017eaj koji nas navodi da reagujemo na odre\u0111ene emocije \u2013 strah, bijes, odu\u0161evljenje.<br \/>\n\u2022<strong> Iluzija prirodnosti:<\/strong> Sve izgleda kao da dolazi od ljudi, ali zapravo je previ\u0161e \u201eprecizno\u201c i \u201esavr\u0161eno tempirano\u201c, \u0161to izaziva sumnju da je rije\u010d o ma\u0161inskoj manipulaciji.<\/p>\n<blockquote>\n<h5><strong>Savremeni kontekst<\/strong><\/h5>\n<\/blockquote>\n<p>Suosniva\u010d Redita Aleksis Ohanian i suosniva\u010d OpenAI Sem Altman su nedavno javno upozoravali na ovu teoriju, isti\u010du\u0107i da ubrzani razvoj vje\u0161ta\u010dke inteligencije \u010dini ideju sve realnijom. Primjer koji se \u010desto navodi je slu\u010daj na Redditu gdje su korisnici bili prevareni serijom postova o \u201egojaznoj ma\u010dki Pound Cake\u201c, za koju se kasnije ispostavilo da je generisana pomo\u0107u AI.<\/p>\n<blockquote>\n<h5><strong>Za\u0161to izaziva nelagodu<\/strong><\/h5>\n<\/blockquote>\n<p>Ako je veliki dio sadr\u017eaja koji konzumiramo zapravo automatizovan, postavlja se pitanje koliko je internet jo\u0161 uvijek \u201eljudsko\u201c mjesto.Teorija otvara raspravu o autenti\u010dnosti, povjerenju i manipulaciji u digitalnom prostoru. Mnogi stru\u010dnjaci i dalje smatraju da je rije\u010d o teoriji zavjere, ali sve vi\u0161e njih upozorava na to da bi mogla imati realnu osnovu, posebno sada kada AI generi\u0161e tekst, slike i video gotovo neprimjetno u odnosu na ljudski rad.<\/p>\n<blockquote>\n<h5><strong>Argumenti za teoriju<\/strong><\/h5>\n<\/blockquote>\n<p><strong>\u2022 Ogroman broj botova:<\/strong> Procjene govore da zna\u010dajan dio internet saobra\u0107aja dolazi od botova, a ne od ljudi. To uklju\u010duje spam, SEO manipulacije i automatizovane komentare.<br \/>\n\u2022<strong> AI generisani sadr\u017eaj:<\/strong> Sa razvojem vje\u0161ta\u010dke inteligencije, tekstovi, slike i video se sve \u010de\u0161\u0107e kreiraju algoritamski, pa je te\u0161ko razlikovati \u0161ta je ljudsko, a \u0161ta ma\u0161insko.<br \/>\n<strong>\u2022 Primjeri manipulacije:<\/strong> Poznati slu\u010dajevi poput \u201ePound Cake\u201c ma\u010dke na Redditu pokazali su da ljudi mogu biti prevareni da vjeruju u pri\u010de koje su potpuno generisane od strane AI.<br \/>\n<strong>\u2022 Algoritamska kontrola:<\/strong> Platforme poput YouTube-a, TikTok-a i Facebook-a forsiraju sadr\u017eaj kroz algoritme, pa korisnici zapravo vide ono \u0161to sistem \u017eeli da im prika\u017ee, a ne nu\u017eno ono \u0161to ljudi spontano dijele.<\/p>\n<blockquote>\n<h5><strong>Argumenti protiv teorije<\/strong><\/h5>\n<\/blockquote>\n<p><strong>\u2022 Ljudi i dalje dominiraju:<\/strong> Iako botovi \u010dine veliki dio saobra\u0107aja, ve\u0107ina sadr\u017eaja na dru\u0161tvenim mre\u017eama i forumima i dalje dolazi od stvarnih korisnika.<br \/>\n<strong>\u2022 Teorija zavjere:<\/strong> Mnogi stru\u010dnjaci smatraju da je ideja da je \u201einternet mrtav\u201c preuveli\u010dana i da se radi o paranoi\u010dnom tuma\u010denju realnih problema (botovi, spam, algoritmi).<br \/>\n<strong>\u2022 Transparentnost podataka:<\/strong> Postoje alati i istra\u017eivanja koja pokazuju koliki je udio botova, pa se mo\u017ee pratiti i kontrolisati njihova aktivnost.<br \/>\n<strong>\u2022 Kriti\u010dko mi\u0161ljenje:<\/strong> Ljudi imaju sposobnost da prepoznaju manipulaciju i da razviju otpornost na la\u017ene ili automatizovane sadr\u017eaje. (PCNEN\/AI)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Teorija \u201emrtvog interneta\u201c nije dokazana, ali ona odra\u017eava realne strahove: da se digitalni prostor sve vi\u0161e puni automatizovanim sadr\u017eajem i da se gubi osje\u0107aj autenti\u010dne ljudske komunikacije. U praksi, internet nije \u201emrtav\u201c, ali je svakako druga\u010diji nego prije deset ili dvadeset godina \u2013 vi\u0161e algoritamski oblikovan, manje spontan<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":409479,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-451994","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451994","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=451994"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451994\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":451997,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451994\/revisions\/451997"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/409479"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=451994"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=451994"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=451994"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}