Slu\u010daj deportacije bosanskohercegova\u010dkih izbjeglica iz 1992. godine i dalje predstavlja jedno od najte\u017eih nerazrije\u0161enih pitanja suo\u010davanja Crne Gore s pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n
Dosada\u0161nji sudski epilog, obilje\u017een spornom pravnom kvalifikacijom, ostavio je otvorena pitanja odgovornosti i izostanak pune pravne i dru\u0161tvene satisfakcije za \u017ertve i njihove porodice, poru\u010deno je na tre\u0107em od sedam edukativnih vebinara, ovog puta o slu\u010daju \u201eDeportacija”, koje je danas organizovao Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO).<\/p>\n
olicija Crne Gore je u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila, muslimanske vjeroispovjesti, starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata koji je ve\u0107 buktao u Bosni i Hercegovini, i da ih je kao taoce predala vojsci bosanskih Srba pod vo\u0111stvom Radovana Karad\u017ei\u0107a i Ratka Mladi\u0107a da im poslu\u017ee za razmjenu ratnih zarobljenika. Svi izru\u010deni iz Herceg-Novog 27. maja 1992. su neposredno nakon toga ubijeni, dok je druga grupa 25. maja 1992. upu\u0107ena u koncentracioni logor u Fo\u010du (KPD), i od njih je samo nekolicina pre\u017eivjela. Jo\u0161 uvijek nisu prona\u0111ena tijela svih \u017ertava deportovanih iz Herceg-Novog, niti se pouzdano zna mjesto na kome su stradali. Tako\u0111e, najmanje 33 osobe srpske nacionalnosti iz BiH su, tako\u0111e, uhap\u0161ene i izru\u010dene vojsci Srpske Republike (kasnije nazvana Republika Srpska) u cilju mobilizacije, a nije poznato da li je neko od njih stradao.<\/p>\n
Dosada\u0161nji epilog ovog slu\u010daja mo\u017ee se ocijeniti kao krajnje neadekvatan i pravno problemati\u010dan, istakla je aktivistkinja Tamara Mila\u0161, koja je vodila vebinar.<\/p>\n
Posebno je, kako je pojasnila, sporna pravna kvalifikacija doga\u0111aja u postupku pred Vi\u0161im sudom u Podgorici, gdje je sukob okarakterisan kao neme\u0111unarodni, \u0161to je imalo direktne implikacije na primjenu me\u0111unarodnog humanitarnog prava i krivi\u010dnopravnu odgovornost.<\/p>\n
Takva kvalifikacija zanemaruje \u0161iri kontekst me\u0111unarodnog oru\u017eanog sukoba na teritoriji Bosne i Hercegovine u relevantnom periodu, kao i \u010dinjenicu da crnogorska policija nije imala status strane u oru\u017eanom sukobu u smislu me\u0111unarodnog humanitarnog prava. Policija je djelovala kao organ vlasti koji je li\u0161io slobode civile i predao ih snagama koje su u\u010destvovale u sukobu. Ovakav pristup suzio je prostor za utvr\u0111ivanje individualne krivi\u010dne odgovornosti i doveo do osloba\u0111aju\u0107ih presuda, \u010dime je izostala puna pravna i dru\u0161tvena satisfakcija za \u017ertve i njihove porodice, kazala je Mila\u0161.<\/p>\n
Mila\u0161 je ocijenila da nije pokazana dosljedna i proaktivna spremnost institucija da se utvrde puna istina i odgovornost.<\/p>\n
Iako su preduzeti odre\u0111eni koraci, uklju\u010duju\u0107i sudski postupak i naknadne isplate od\u0161tete porodicama \u017ertava u parni\u010dnim postupcima, izostala je odlu\u010dna krivi\u010dnopravna reakcija koja bi rasvijetlila sve okolnosti i eventualno utvrdila komandnu odgovornost. Tako\u0111e, nije sprovedena sveobuhvatna institucionalna analiza niti je otvoren \u0161iri dru\u0161tveni dijalog zasnovan na utvr\u0111enim \u010dinjenicama. navela je Mila\u0161.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Slu\u010daj deportacije bosanskohercegova\u010dkih izbjeglica iz 1992. godine i dalje predstavlja jedno od najte\u017eih nerazrije\u0161enih pitanja suo\u010davanja Crne Gore s pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":320037,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-451958","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451958","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=451958"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451958\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":451961,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451958\/revisions\/451961"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/320037"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=451958"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=451958"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=451958"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}