CDT apeluje na Skup\u0161tinu Crne Gore da zna\u010dajno koriguje predlo\u017eeni Zakon o Vladi i ne propusti priliku da uti\u010de na pove\u0107anje transparentnosti i odgovornosti i kvaliteta rada izvr\u0161ne vlasti. Ukoliko ovoga puta propuste da donesu zaista reformski zakon o vladi, poslanici \u0107e biti sau\u010desnici poku\u0161aja odr\u017eavanja statusa quo.<\/p>\n
Predlog zakona o Vladi koji je danas u\u0161ao u skup\u0161tinsku proceduru predstavlja znatno lo\u0161iju verziju u odnosu na ranije tekstove koji su izra\u0111ivani tokom procesa njegove pripreme.<\/p>\n
Jedna od zna\u010dajnih izmjena u odnosu na ranije verzije odnosi se na odustajanje od definisanja gornje granice broja resora u Vladi, rje\u0161enja koje dogovoreno i sa Venecijanskom komisijom. U prethodno dostupnoj verziji nacrta zakona bilo je predvi\u0111eno da Vlada mo\u017ee imati najvi\u0161e \u010detiri potpredsjednika i 20 ministara, od \u010dega dva ministra bez portfelja. U aktuelnom predlogu zadr\u017eano je samo ograni\u010denje u odnosu na broj ministara bez portfelja.<\/p>\n
Iako samo ograni\u010davanje broja resora ne predstavlja mjeru optimizacije i racionalizacije izvr\u0161ne vlasti, definisanje gornje granice predstavljalo bi makar minimalnu branu praksi koja je u pojedinim periodima poprimala razmjere bez presedana \u2013 gdje su resori formirani i dijeljeni po direktnom diktatu partija. Upravo je takva praksa u aktuelnom mandatu dovela do povremenog usitnjavanja pojedinih oblasti i formiranja resora koji su, umjesto funkcionalnog unapre\u0111enja sistema, bili rezultat politi\u010dkih kompromisa.<\/p>\n
Predlog zakona defini\u0161e sedam obaveznih upravnih oblasti, ali ostaje nejasno zbog \u010dega me\u0111u njima nijesu prepoznati resori poput obrazovanja ili planiranja i ure\u0111enja prostora \u2013 oblasti od strate\u0161kog zna\u010daja za razvoj dr\u017eave.<\/p>\n
Zakon uvodi i politi\u010dku odgovornost ministara, bez razrade \u0161ta se pod tim podrazumijeva, odnosno kako \u0107e se to sprovesti. Ovako predlo\u017eena odredba predstavlja nejasnu i potencijalno veoma problemati\u010dnu definiciju politi\u010dke odgovornosti. U parlamentarnom sistemu politi\u010dka odgovornost ministra podrazumijeva odgovornost prema parlamentu i javnosti za vo\u0111enje politike i rezultate rada resora, a ne odgovornost za izvr\u0161avanje naloga predsjednika Vlade.<\/p>\n
Korak unazad bilje\u017eimo i u domenu transparentnosti rada Vlade. Zakon predvi\u0111a mogu\u0107nost odr\u017eavanja telefonskih sjednica, s tim da nije precizirano \u0161ta se smatra \u201ehitnim slu\u010dajem\u201c koji opravdava takav na\u010din odlu\u010divanja. Umjesto toga, propisane su samo pojedine oblasti o kojima se ne mo\u017ee odlu\u010divati telefonskim putem. Me\u0111utim, za razliku od ranijih rje\u0161enja, vi\u0161e ne postoji zabrana odlu\u010divanja o imenovanjima, postavljenjima i razrje\u0161enjima na telefonskim sjednicama.<\/p>\n
Ovim se omogu\u0107ava da ovakve odluke koje jesu od su\u0161tinskog zna\u010daja za funkcionisanje institucija donose telefonski, bez rasprave, po potrebi, \u0161to nije u skladu sa standardima transparentnosti i odgovornosti izvr\u0161ne vlasti.<\/p>\n
Tako\u0111e, u predlogu zakona se navodi da se na telefonskim sjednicama ne mo\u017ee odlu\u010divati o predlozima zakona koji zahtijevaju dvotre\u0107insku ve\u0107inu u Skup\u0161tini, no nije jasno za\u0161to u izutetke nijesu uvr\u0161teni i zakoni koji se donose ve\u0107inom ukupnog broja poslanika, me\u0111u kojima su zakoni kojima se ure\u0111uju na\u010din ostvarivanja sloboda i prava gra\u0111ana, crnogorsko dr\u017eavljanstvo, referendum, materijalne obaveze gra\u0111ana, dr\u017eavni simboli i upotreba i kori\u0161\u0107enje dr\u017eavnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje op\u0161tina, progla\u0161avanje ratnog i vanrednog stanja, dono\u0161enje prostornog plana\u2026<\/p>\n
Izmjene su primjetne i u odnosu Vlade prema Skup\u0161tini. Iako je zadr\u017eana odredba da predsjednik Vlade, odnosno \u010dlan Vlade prisustvuje sjednici Skup\u0161tine na kojoj mu se postavlja poslani\u010dko pitanje, iz teksta je uklonjena ranija obaveza da se predsjednik i \u010dlanovi Vlade odazovu pozivu radnog tijela Skup\u0161tine i prisustvuju kontrolnom saslu\u0161anju.<\/p>\n
Tako\u0111e, iako predlog zakona propisuje brojne obaveze za \u010dlanove Vlade, on ne predvi\u0111a nikakve mjere ili posljedice u slu\u010daju njegovog nepo\u0161tovanja. Norme koje propisuju du\u017enosti i obaveze bez jasno definisanih mehanizama odgovornosti i posljedica ostaju deklarativne i pravno slabe, jer ne obezbje\u0111uju stvarnu primjenu zakona u praksi.<\/p>\n
Kona\u010dno, name\u0107e se kao klju\u010dno pitanje: za\u0161to Vlada, imaju\u0107i u vidu zna\u010dajne izmjene u odnosu na ranije verzije teksta, nije sprovela novu javnu raspravu i omogu\u0107ila doma\u0107oj stru\u010dnoj i zainteresovanoj javnosti da se izjasni o finalnoj verziji zakona? Jednako je va\u017eno pitanje za\u0161to zakon o Vladi nije pripreman paralelno sa zakonom o Skup\u0161tini, kako bi se kroz koordinisan pristup sistemski uredila otvorena pitanja i unaprijedio odnos izme\u0111u dvije grane vlasti. A posebno zabrinjava \u010dinjenica da su jo\u0161 krajem pro\u0161le godine postojale informacije da je ve\u0107 pripremljen nacrt Zakona o Skup\u0161tini, \u0161to otvara ozbiljna pitanja o transparentnosti i inkluzivnosti procesa izrade temeljnih akata na\u0161eg pravnog poretka.<\/p>\n
Milena Gvozdenovi\u0107, zamjenica izvr\u0161nog direktora CDT-a<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" CDT apeluje na Skup\u0161tinu Crne Gore da zna\u010dajno koriguje predlo\u017eeni Zakon o Vladi i ne propusti priliku da uti\u010de na pove\u0107anje transparentnosti i odgovornosti i kvaliteta rada izvr\u0161ne vlasti. Ukoliko ovoga puta propuste da donesu zaista reformski zakon o vladi, poslanici \u0107e biti sau\u010desnici poku\u0161aja odr\u017eavanja statusa quo.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":415545,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-451948","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451948","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=451948"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451948\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":451953,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451948\/revisions\/451953"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/415545"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=451948"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=451948"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=451948"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}