{"id":451877,"date":"2026-02-23T06:39:59","date_gmt":"2026-02-23T05:39:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=451877"},"modified":"2026-02-23T06:39:59","modified_gmt":"2026-02-23T05:39:59","slug":"cetvrti-reich-u-novoj-europi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/02\/23\/cetvrti-reich-u-novoj-europi\/","title":{"rendered":"\u010cetvrti Reich u ‘novoj Europi’"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marijan Vogrinec<\/strong><\/p>\n

Je li ukrajinski rat dostatan razlog zapadnom dijelu me\u0111unarodne zajednice da do kraja odvrne ventil kaznenih zabrana\/ograni\u010denja Njema\u010dkoj u pogledu naoru\u017eavanja i uspostave mo\u0107ne vojne sile?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ako je u pravu istaknuta njema\u010dka povjesni\u010darka i politologinja dr. sc. Liana Fix iz Vije\u0107a za vanjske odnose (CFR) u Washingtonu u analizi u vode\u0107emu ameri\u010dkom \u010dasopisu Foreign Affairs (Me\u0111unarodni odnosi\/ Vanjski poslovi), Njema\u010dka je zbog ja\u010danja mo\u0107i pod kapom ukrajinskog rata i navodne opasnosti od \u0161irenja ruske agresije \u2013 \u201esljede\u0107i europski hegemon\u201c. Je li na djelu sjetva ne\u010dega \u0161to bi moglo isklijati u tzv. Viertes Reich (\u010cetvrti Reich) i mo\u017eda opet zaviti svijet u crnilo iz kojega mu ovaj put vi\u0161e ne\u0107e biti natrag!? Velikonjema\u010dki zao nacionalsocijalisti\u010dki virus nije pobije\u0111en 1945. godine ni dvostrukom kapitulacijom Tre\u0107eg Reicha. Najprije na \u201egeneralnoj probi\u201c 7. svibnja 1945. godine u Reimsu u Francuskoj pa, u Staljinovoj re\u017eiji, \u201epremijerom\u201c u no\u0107i s 8. na 9. svibnja u Berlinu.<\/p>\n

Dodu\u0161e, danas u Njema\u010dkoj nikomu \u010dak i jako trknutom u glavu ne pada na pamet dernjati se \u201eSieg Heil\u201c ili \u201eHeil Hitler\u201c na stadionima, iscrtavati kukaste kri\u017eeve po fasadama, kititi se nacisti\u010dkim znamenjem ili mahati zastavom zlo\u010dina\u010dkog re\u017eima \u2013 \u0161to je, npr. u RH postalo gotovo tzv. novo domoljubno normalno sa ZDS-om, usta\u0161tvom, revizijom povijesnih istina i tribunima nacifa\u0161izma \u2013 ali brzorastu\u0107e ekstremno tzv. desne ideologije i stranke zloslutno mijenjaju konfiguraciju javnog mnijenja.<\/p>\n

Alternativa za Njema\u010dku (Alternative f\u00fcr Deutschland \u2013 AfD) prednja\u010di, ve\u0107 je osvojila neke savezne pokrajine i sna\u017eno zakora\u010dila u Bundestag, a na primjetno i pronaci valu tako\u0111er jezde Nacionaldemokratska stranka Njema\u010dke \u2013 Narodni savez (Nationaldemokratische Partei Deutschlands \u2013 Die Volksunion \u2013 NPD), od 1964. godine nasljednica Njema\u010dke stranke Reicha (Deutsche Reichspartei \u2013 DRP). Nacionalizam i revan\u0161izam su im kredo politi\u010dkih programa, a prorusko i protuukrajinsko djelovanja jasan odmak od tzv. mainstream politika i Bruxellesa i Berlina.<\/p>\n

\u201eNjema\u010dka je 2025. godine potro\u0161ila vi\u0161e na obranu nego bilo koja druga europska zemlja u apsolutnom iznosu\u201c, objavljuje Liana Fix u analizi od 6. velja\u010de 2026. u Foreign Affairsu. \u201eNjezin vojni prora\u010dun je sada \u010detvrti u svijetu, odmah iza ruskog. O\u010dekuje se da \u0107e godi\u0161nja vojna potro\u0161nja dose\u0107i 189 milijardi dolara u 2029., \u0161to je vi\u0161e no trostruko nego 2022. Njema\u010dka \u010dak razmatra povratak obaveznoga vojnog roka, ne bude li \u00a0njezina vojska, Bundeswehr, mogla privu\u0107i dovoljno dragovoljnih novaka. Ostane li Njem\u010dka na tom putu, opet \u0107e biti velika vojna sila prije 2030. godine.\u201c<\/p>\n

Podsje\u0107a li to na neka huda razdoblja iz njema\u010dke pro\u0161losti \u2013 osobito na 1930. godine \u2013 kada su i Europa i ini svijet gledali kroz prste na razloge zbog kojih \u0107e njema\u010dko oru\u017eje nasrnuti na mir i ljudsko dostojanstvo? Je li ukrajinski rat sada \u2013 da se ne spominju ozbiljno bujaju\u0107e krize drugdje po Kugli \u2013 dostatan razlog zapadnom dijelu me\u0111unarodne zajednice za do kraja odvrnuti ventil kaznenih zabrana\/ograni\u010denja Njema\u010dkoj u pogledu naoru\u017eavanja i uspostave mo\u0107ne vojne sile? Zemlji koja je izazvala oba svjetska rata u 20. stolje\u0107u s cca 100 milijuna vojnih i civilnih \u017ertava!<\/p>\n

Budu\u0107i da se povjesni\u010darku i politologinju Fix globalno smatra u stru\u010dnim krugovima jednom od vode\u0107ih u svijetu poznavateljica njema\u010dke vanjske politike, europske sigurnosti i odnosa s Rusijom, njezina su zapa\u017eanja u analizi \u201eSljede\u0107i europski hegemon \u2013 opsnosti njema\u010dke mo\u0107i\u201c u Foreign Affairsu vrijedna ozbiljne pozornosti.<\/p>\n

Pobjedni\u010dki je svijet 1945. godine na konferenciji u Potsdamu potpuno zabranio Njema\u010dkoj naoru\u017eavanje \u2013 izaziva\u010dici, pa gubitnici u Drugomu svjetskom ratu \u2013 raspustio joj vojsku, strogo je demilitarizirao kako bi se ubudu\u0107e onemogu\u0107ili militarizam i rehabilitacija nacizma. Sve do pada Berlinskog zida u no\u0107i s 9. na 10. studenoga 1989. i 28-godi\u0161nje podjele grada, po\u010detka kraja Hladnog rata kapitalisti\u010dkog Zapada i komunisti\u010dkog Istoka te ujedinjenja podijeljene dr\u017eave na njihova dva dijela, Nijemci su pod tu\u0111im zapovjedni\u0161tvima (ruskim u Deutsche Demokratische Republik \u2013 DDR i ameri\u010dkim u Bundesrepublik Deutschland \u2013 BRD) gledali jedni druge preko ciljnika. U dvjema vojskama.<\/p>\n

Nakon ujedinjenja, isto\u010dni su Nijemci postali \u201ezapadni\u201c, iako diskriminirani od sunarodnjaka, te u\u0161li u profesionalne postrojbe pod ameri\u010dkim\/NATO zapovjedni\u0161tvom. Zapad je po\u010detkom Hladnog rata ve\u0107 1946. godine ne samo neodgovorno \u201eabolirao\u201c vi\u0161e od 90 posto biv\u0161ih zadrtih nacista, koji su u \u0161est godina Drugoga svjetskog rata bili gospodarili \u017eivotima i smr\u0107u u Europi, dijelu Azije, na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi na oceanima nego i znatno olabavio kategori\u010dne regule Potsdamskog sporazuma.<\/p>\n

\u201eU studenomu 1950. godine se u njema\u010dkom parlamentu u Bonnu prvi put raspravljalo o ponovnom naoru\u017eavanju (vojnika BRD-a, op. a.)\u201c, pi\u0161e renomirani Deutsche Welle. \u201eRasprava je trajala cijeli dan. U vladinom je priop\u0107enju Konrad Herman Josef Adenauer (prvi BRD-ov kancelar, op. a.) branio i opravdavao svoj plan da njema\u010dki vojnici postanu sastavni dio europske vojske. Taj demokr\u0161\u0107anin je smatrao da i Njema\u010dkoj i Zapadu prijeti velika opasnost te u stra\u0161nim slikama prikazivao mogu\u0107a zbivanja. \u2018Svatko se bojao da nam Rusi ovdje ne do\u0111u\u2019, izjavio je jedan svjedok tog vremena. Socijaldemokratima nipo\u0161to nije bilo drago opet vidjeti njema\u010dke vojnike kako mar\u0161iraju.\u201c<\/p>\n

Poznato!? Itekako! Sedamdeset \u0161est godina kasnije \u2013 kada je Njema\u010dka \u00a0svoja na svomu, tzv. razvojna lokomotiva Starog kontinenta, EU-ova\u00a0 dr\u017eava prve brzine \u2013 \u201eruska se opasnost\u201c iz Adenauerove no\u0107ne more dade gotovo opipati ne samo u svakoj rije\u010di nasljednika iz Kr\u0161\u0107ansko-demokratske unije (Christlich Demokratische Union Deutschlands \u2013 CDU) aktualnog kancelara Joachim-Friedricha Martina Josefa Merza ve\u0107 i svakog slova u \u010delni\u0161tvu EU-a. A ruske invazije na Njema\u010dku\/Europu nije bilo svih tih 76 godina niti je mogu\u0107a danas ili u skoroj budu\u0107nosti. Ako ikad uop\u0107e!? No, sijanje neosnovanog straha je \u010dini se vrlo unosno.<\/p>\n

Svaki put kada je Njema\u010dka potpalila fitilj velike ratne nevolje \u2013 uklju\u010divo najve\u0107e u povijesti ljudskog roda: 1914. i 1939. godine \u2013 na \u010delu su joj se na\u0161li kardinalno pogre\u0161ni ljudi koko\u0161je pameti. I svaki put je u tom ratu i od posljedica nakon njegova kraju nastradao nedu\u017ean njema\u010dki narod. Adenauerovi su protivnici tvrdili da \u0107e ponovno naoru\u017eavanje u\u010dvrstiti podjelu Njema\u010dke i dovesti ju u opasnost.<\/p>\n

\u201eVelika je ve\u0107ina stanovni\u0161tva tako\u0111er bila u\u017easnuta tim Adenauerovim planovima\u201c, pisao je Deutsche Welle. \u201eU\u017easnuti su gra\u0111ani pod krilaticom \u2018Bez mene!\u2019 iza\u0161li na prosvjede, me\u0111u njima biv\u0161i vojnici Wehrmachta na \u0161takama ili s protezama. Otprilike tri \u010detvrtine Nijemaca se 1950. godine izjasnilo protiv uvo\u0111enja vojske.\u201c<\/p>\n

Nisu uspjeli, kancelar Adenauer jest. Bundestag je u velja\u010di 1952. izglasao njema\u010dko sudjelovanje u Europskoj vojsci, koju je pak ideju pokopao francuski parlament prije no \u0161to je za\u017eivjela. Europska vojska je i danas fatamorgana nekih zadrtih ratnohu\u0161ka\u010da u Bruxellesu koji bi tu\u0111u djecu \u2013 ne svoju i svojih bli\u017enjih \u2013 slali izginuti na ukrajinskom rati\u0161tu. Naravno da ta tlapnja nema niti \u0107e doskora imati pro\u0111u, ali\u2026<\/p>\n

SR Njema\u010dka je 1955. godine primljena u Zapadnoeuropsku uniju i NATO, ukinut joj je okupacijski status i Pari\u0161kim ugovorima dopu\u0161teno osnovati svoju vojsku. \u00a0Bundestag je na brzaka izglasao u srpnju 1955. zakon o dragovoljcima (6000 vojnika u postrojbama) tako da je \u2013 simoli\u010dno (!?), na dan ro\u0111enja pruskoga generala i vojnog reformatora Gerharda Johanna Davida von Scharnhorsta \u2013 prvi ministar obrane SR Njema\u010dke, CDU-ov Theodor Anton Blank 12. studenoga te godine primio u vojsku 101 dragovoljca.<\/p>\n

Te su njema\u010dke postrojbe, zbog tradicije na koju se oslanjala, nazivali \u201enovim Wehrmachtom\u201c budu\u0107i da Bundeswehr nije mogao bez \u010dasnika biv\u0161e Hitlerove vojske (vi\u0161e od 12.000 iz Wehrmachta i 300 iz SS-a, u slu\u017ebi 1960. godine). Ustavno-pravno, njema\u010dka se vlada pobrinula da ne do\u0111e do \u201ene\u017eeljenih pojava\u201c u vojsci, pa je Bundeswehr \u201euvezan u kontrolne mehanizme parlamentarne demokracije\u201c i namjena mu je bila isklju\u010divo obrana Njema\u010dke u slu\u010daju agresije. Dopu\u0161teno je najvi\u0161e 500.000 vojnika pod NATO-ovim zapovjedni\u0161tvom.<\/p>\n

Njema\u010dki socijaldemokrati i navodno ve\u0107ina Nijemaca i dan-danas dr\u017ee osnivanje Bundeswehra pogre\u0161nim politi\u010dkim potezom CDU-ovih vlasti. Ukrajinski je rat puno toga promijenio glede&unato\u010d Bundeswehrove pozicije i uloge u obrambenoj sigurnosti ne samo Njema\u010dke nego i cijele Unije. Kojekakvi se militaristi\u010dki idealizmi sudaraju s neugodnom zb\u00edljom uspostave tzv. novoga svjetskog poretka u kojemu \u0107e i Europa nu\u017eno biti \u201enova\u201c, uvelike druk\u010dija, suo\u010dena s povijesno nepoznatim izazovima.<\/p>\n

\u201eBerlin mora prepoznati rizike koji prate njegove snage i obuzdati svoju obrambenu mo\u0107 ugra\u0111ivanjem svoje obrambene sposobnosti u dublje integrirane europske vojne strukture\u201c, tvrdi Liana Fix. \u201eNjema\u010dki bi pak europski susjedi trebali jasno dati Berlinu do znanja kakvu obrambenu integraciju \u017eele vidjeti. Ina\u010de, njema\u010dko naoru\u017eavanje vrlo lako mo\u017ee rezultirati podijeljenom, nepovjerljivom i slabijom Europom. Suprotno od toga \u0161to Berlin navodno \u017eeli posti\u0107i.\u201c<\/p>\n

Njema\u010dka ima dugu militaristi\u010dku povijest, ali se nakon 1945. godine bila okrenula gospodarstvu i integrirala u Europu i nakon Hladnog rata ostala vojno suzdr\u017eana \u010dak u uvjetima uve\u0107ane mo\u0107i ujedinjenjem. \u201eIpak\u201c, re\u0107i \u0107e politologinja Fix, \u201ekako tvrde neki realisti\u010dni znanstvenici, rivalstvo me\u0111u europskim zemljama zapravo nikad nije nestalo. Tek je prigu\u0161eno zahvaljuju\u0107i NATO-u i ameri\u010dkoj hegemoniji. Kako je EU prvenstveno ekonomska organizacija, sigurnost i obrana u Europi su uglavnom bile u rukama NATO-a i ameri\u010dke vojske.\u201c<\/p>\n

Eva Alexandra Ingrid Irmgard Anna H\u00f6gl, ro\u0111. Kampmeer, povjerenica njema\u010dkog parlamenta za Bundeswehr, isti\u010de u izvje\u0161taju Bundestagu za 2024. godinu da je u vojsci vrlo ozbiljan problem veliki manjak osoblja,\u00a0 opreme i infrastrukture. Koncem te godine, Njema\u010dka je raspolagala sa 181.174 vojnika prosje\u010dne dobi od 34 godine (pet godina ranije bili su 18 mjeseci mla\u0111i), a cilj je do 2031. godine pove\u0107ati broj vojnika na 203.000. \u201eDruge europske zemlje su ve\u0107 zabrinute zbog njema\u010dkog ja\u010danja vojske i obrambenih izdataka (osobito Francuska i Poljska, koje su povijesno imale problema s njema\u010dkim militarizmom, op. a.)\u201c, nagla\u0161ava Liana Fix.<\/p>\n

Tim vi\u0161e, jer Njema\u010dka \u017eeli da proizvodnja oru\u017eja ostane \u010dvrsto u ovlasti nacionalnih vlada i \u010dvrsto odbacuje koordinacijsku ulogu EU-a, protivi se jedinstvenom tr\u017ei\u0161tu oru\u017eja i taj sektor \u201evodi u drugom smjeru\u201c. \u0160vedska, Francuska, Italija i jo\u0161 neke ja\u010de zemlje EU-a nastoje svojim industrijama oru\u017eja parirati te\u017enjama za opet njema\u010dkom dominacijom, ali nijedna se nije kadra nositi s potro\u0161njom Berlina, koji planira ulo\u017eiti vi\u0161e od 750 milijard\u00e2 eura za vojsku u idu\u0107e \u010detiri godine. Mo\u017eda nije bez vraga ni njema\u010dka te\u017enja sada \u2013 pod egidom \u201eza\u0161tite europskih interesa\u201c \u2013 za stacioniranjem svojih trupa u balti\u010dkim dr\u017eavama, ubudu\u0107e i u vi\u0161e drugih zemalja, kao osigura\u010d njema\u010dke vojne i industrijske dominacije u Europi?<\/p>\n

Njema\u010dki politi\u010dari zanemaruju \u010dinjenicu da se ekonomski rast zemlje oslanjao na dvije pouzdane ekonomske \u0161take: unosan izvoz u Kinu i jeftinu energiju iz Rusije. Sigurnost i vojska su bili ostavljeni NATO-u i SAD-u. Sada odjednom toga vi\u0161e nema i Berlin je prisiljen na\u0107i izlaz.<\/p>\n

\u201eKako se Njema\u010dka uspinje, sumnja i nepovjerenje u Uniji bi mogli rasti\u201c, tvrdi analiti\u010darka Liana Fix u Foreign Affairsu. \u201eU najgorem slu\u010daju, konkurencija bi se mogla vratiti. Francuska, Poljska i druge dr\u017eave bi mogle poku\u0161ati uravnote\u017eiti Njema\u010dku, \u0161to bi odvratilo pozornost od Rusije i ostavilo Europu podijeljenom i ranjivom. Posebno bi se Francuska mogla ponovo nametnuti kao vode\u0107a vojna sila kontinenta i \u2018velika nacija\u2019. To otvoreno rivalstvo s Berlinom bi onda dovelo Europu u sukob sa samom sobom. Ti su dramati\u010dni ishodi posebno vjerojatni do\u0111e li AfD na vlast u Njema\u010dkoj (ali i Nacionalno okupljanje Marine Le Pen u Francuskoj, op. a.), \u010dija popularnost raste.<\/p>\n

Izrazito nacionalisti\u010dka stranka dugo kritizira EU i NATO, a nije imuna od revan\u0161isti\u010dkih tvrdnj\u00e2 o teritoriju susjednih zemalja. Njema\u010dka bi pod kontrolom AfD-a mogla iskoristiti mo\u0107 za zastra\u0161ivanje ili prisiljavanje drugih zemalja, \u0161to vodi u napetosti i sukobe.\u201c Tim vi\u0161e, jer je SAD pod Trumpovom administracijom okrenuo vojnu i ekonomsku plo\u010du u odnosu na Europu. Na Starom bi kontinentu mogli poispadati iz ormara mnogi povijesni kosturi, a vampiri neuta\u017eene imperijalne \u017ee\u0111i ispuzati iz svojih mrtva\u010dkih lijesova. Taj se potmuli huk ve\u0107 pomalo \u010duje. I to ne samo u Njema\u010dkoj, gdje mo\u017eebitna gradnja temelja tzv. \u010cetvrtog Reicha unutar \u201enove Europe\u201c ne mora biti fake news?<\/p>\n

\u201eNjema\u010dka mora biti sposobna sama se braniti\u201c, jasan je kancelar Merz, \u0161to je sestrinska tvrdnja arhitekata sva tri prethodna njema\u010dka Reicha. I svaki put s imperijalnim \u201ealibijem\u201c tipa Drang nach Osten, Lebensraum, itsl. Europa itekako ima razloga za veliki oprez, unato\u010d stasanja Bundeswehra u opet najmo\u0107niju vojnu silu na Starom kontinentu.<\/p>\n

\u010cetvrti Reich u \u201enovoj Europi\u201c<\/a><\/p><\/blockquote>\n