Takozvane “himera \u0107elije” kod \u017eena naj\u010de\u0161\u0107e se odnose na fenomen fetalnog mikrohimerizma (fetomaternal microchimerism) \u2014 to jest prisustvo \u0107elija djeteta u tijelu majke dugo nakon trudno\u0107e i poro\u0111aja.<\/p>\n
Ovo je normalna, prirodna pojava kod ve\u0107ine \u017eena koje su bile trudne (\u010dak i ako je trudno\u0107a zavr\u0161ila spontanim poba\u010dajem ili abortusom).<\/p>\n
\u0160ta se ta\u010dno de\u0161ava?<\/p>\n
Tokom trudno\u0107e, \u0107elije ploda (fetalne \u0107elije) prolaze kroz placentu u maj\u010din krvotok.<\/p>\n
Ove \u0107elije mogu dospjeti gotovo u sve organe majke: srce, jetru, bubrege, plu\u0107a, mozak, ko\u017eu, dojke, \u0161titnu \u017elijezdu, ko\u0161tanu sr\u017e…<\/p>\n
One se tamo zadr\u017eavaju decenijama (\u010desto 20\u201340 godina, ponekad i do\u017eivotno).<\/p>\n
Zovu se mikrohimeri\u010dne \u0107elije jer ih ima vrlo malo u odnosu na maj\u010dine sopstvene \u0107elije (otuda prefiks “mikro”).<\/p>\n
Zbog toga se \u017eena koja je rodila (ili bar bila trudna) mo\u017ee smatrati prirodnom himerom \u2014 u njoj postoje dvije genetski razli\u010dite populacije \u0107elija.<\/p>\n
Fetalne \u0107elije \u010desto se pona\u0161aju kao mati\u010dne \u0107elije \u2014 mogu se pretvarati u razli\u010dite tipove tkiva i popravljati o\u0161te\u0107enja kod majke (npr. poma\u017eu zarastanju rana, regeneraciji sr\u010danog mi\u0161i\u0107a poslije infarkta, mo\u017eda \u010dak i u mozgu).<\/p>\n
Postoje indicije da su povezane sa manjim rizikom od nekih bolesti (npr. raka dojke kod \u017eena sa ni\u017eim nivoima ovih \u0107elija u nekim studijama).<\/p>\n
Neke studije sugeri\u0161u da ove \u0107elije mogu imati regenerativnu ulogu i da su deo dugoro\u010dne “veze” majke i djeteta na \u0107elijskom nivou.<\/p>\n
Ve\u0107i broj fetalnih \u0107elija je ponekad na\u0111en kod \u017eena sa autoimunim bolestima (sistemska skleroza, Hashimotov tireoiditis, reumatoidni artritis, Sj\u00f6grenov sindrom, mo\u017eda i multipla skleroza).<\/p>\n
Pretpostavlja se da imuni sistem ponekad “pogre\u0161no” prepozna ove strane \u0107elije i pokrene autoimuni odgovor.<\/p>\n
Kod nekih karcinoma (npr. debelog crijeva) na\u0111ene su ve\u0107e koli\u010dine u tumorima \u2014 ali nije jasno da li poma\u017eu tumoru ili se bore protiv njega (vjerovatno oba scenarija postoje).<\/p>\n
Ovo nije isto kao pravi himerizam (kada osoba ima dva potpuno razli\u010dita genetska seta jer su se spojila dva embriona u ranoj trudno\u0107i \u2014 to je ekstremno rijetko).<\/p>\n
Mikrohimerizam se de\u0161ava kod gotovo svih \u017eena koje su bile trudne bar jednom.<\/p>\n
\u0106elije djeteta ne mijenjaju identitet majke, ne uti\u010du na njen izgled, karakter ili DNK testove (osim ako se testira specifi\u010dno na Y-hromozom ili specifi\u010dne markere djeteta).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Svaka \u017eena koja je bila trudna nosi u sebi mali dio svog djeteta \u2014 bukvalno \u2014 decenijama nakon poro\u0111aja. To je fascinantan, pomalo poeti\u010dan biolo\u0161ki fenomen koji jo\u0161 uvijek nije potpuno razja\u0161njen, ali pokazuje koliko je veza majka\u2013dijete duboka i na najsitnijem nivou<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":272932,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-451789","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451789","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=451789"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451789\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":451792,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451789\/revisions\/451792"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/272932"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=451789"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=451789"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=451789"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}