{"id":451776,"date":"2026-02-22T06:39:39","date_gmt":"2026-02-22T05:39:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=451776"},"modified":"2026-02-22T06:39:39","modified_gmt":"2026-02-22T05:39:39","slug":"izazov-suzivota-s-umjetnom-inteligencijom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/02\/22\/izazov-suzivota-s-umjetnom-inteligencijom\/","title":{"rendered":"Izazov su\u017eivota s umjetnom inteligencijom"},"content":{"rendered":"

Autor: Juan Carlos del Rio<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Umjetna inteligencija (UI\/AI) nije novi fenomen. \u010covje\u010danstvo je od svojih po\u010detaka poku\u0161avalo stvoriti strojeve i automate da bi ih stavilo sebi u slu\u017ebu ili da pro\u0161iri i uve\u0107a ljudske sposobnosti. Mnoge od tih pri\u010da i predaja odra\u017eavaju divljenje takvim inovacijama no istovremeno i strah od gubitka kontrole nad naprednim tehnologijama. Sjetimo se gr\u010dkih mitova poput stvaranja Talosa, bron\u010danog diva kojeg je ubila Medeja ili kipa Galatee od bjelokosti koju je izradio Pigmalion i o\u017eivjela Venera. U srednjem vijeku postojale su i druge legende o stvaranju \u017eivih bi\u0107a, poput zagonetnog Bafometa vitezova Templara ili Paracelzusovih homunkula. Spomenimo i \u017eidovske predaje o stvaranju Golema, bi\u0107a od gline koje je o\u017eivljeno pomo\u0107u magijskog obreda. U moderno doba, imamo \u010dudovi\u0161no bi\u0107e dr. Victora Frankensteina iz romana Mary Shelley, dok se u romanu Carla Collodija radnja vrti oko drvenog dje\u010daka Pinocchia kojeg je na\u010dinio stolar Gepetto. U oba slu\u010daja poziva se na odgovornost znanosti i ljudskog djelovanja koje bi kao temeljni kriterij trebali koristiti eti\u010dke smjernice.<\/p>\n

Drugi automatoni (rije\u010d koju su prvi koristili Grci) su tako\u0111er izumljeni te predstavljaju ure\u0111aje koji se, poput mehanizma sata, prividno pona\u0161aju autonomno ili inteligentno. Prvi \u201croboti\u201d \u2013 izraz izveden iz \u010de\u0161ke rije\u010di za prisilni rad \u2013 pojavili su se u 20. stolje\u0107u. Zanimljivo je da je u svojoj Politici Aristotel zagovarao stvaranje automatona za obavljanje ponavljaju\u0107ih fizi\u010dkih zadataka jer je smatrao da bi to moglo dovesti do ukidanja ropstva budu\u0107i da bi, u tom slu\u010daju, fizi\u010dki rad ljudi bio nepotreban.1<\/p>\n

Razvoj umjetne inteligencije zapo\u010deo je 1950-ih. Od po\u010detka, cilj umjetne inteligencije je opona\u0161ati ljudsku inteligenciju koriste\u0107i algoritme ili logi\u010dke upute za postizanje odre\u0111enog cilja, odnosno kori\u0161tenje ekspertnih sustava koji se oslanjaju na usvojeno znanje. Uvo\u0111enjem sustava strojnog u\u010denja, eliminirana je ovisnost o ograni\u010denom skupu znanja. Neuronske mre\u017ee su razvijene za rukovanje slo\u017eenim podacima i nelinearnim odnosima, dok je umjetni vid omogu\u0107io prepoznavanje uzoraka u svrhu opona\u0161anja ljudske interakcije s okolinom. Kona\u010dno, uvedena je obrada prirodnog jezika kako bi se omogu\u0107ila interakcija s ljudskim bi\u0107ima. Iako jo\u0161 uvijek nije jako napredna, brzi napredak ove tehnologije ne prestaje nas iznena\u0111ivati. Sada je mogu\u0107e stvarati glasove, fotografije, pa \u010dak i videozapise koji simuliraju ljudski izgled, a u bliskoj budu\u0107nosti mogli bismo izgubiti sposobnost razlikovanja \u010dinjenica od fikcije generirane umjetnom inteligencijom.<\/p>\n

Neki od izuma vezanih za umjetnu inteligenciju izazvali su strah jer posjeduju potencijal da budu mo\u0107niji od ljudi, da zamijene ljude ili da budu iskori\u0161teni za dominaciju svijetom. Tako\u0111er, velika sli\u010dnost nekih strojeva s ljudima mo\u017ee biti uznemiruju\u0107a te sve navedeno predstavlja izazov su\u017eivota sa strojevima.<\/p>\n

Eti\u010dka pitanja<\/h3>\n

Kori\u0161tenjem UI sre\u0107emo se s nizom eti\u010dkih pitanja kao \u0161to je, na primjer:<\/p>\n

Algoritamska diskriminacija.<\/strong> Ovaj problem mo\u017ee nastati kada se sustavi umjetne inteligencije obu\u010davaju na podacima koji sadr\u017eavaju kulturne i dru\u0161tvene predrasude, \u0161to posljedi\u010dno dovodi do diskriminacije i nepravde u raznim podru\u010djima primjene kao \u0161to su zapo\u0161ljavanje, stanovanje i krediti. Dokumentirani su brojni primjeri pristranosti algoritma.<\/p>\n

Nedostatak transparentnosti u algoritmima.<\/strong> Ovaj problem nastaje kada se odluke koje donosi umjetna inteligencija temelje na algoritmima koji su netransparentni i\/ili te\u0161ko razumljivi \u0161to \u010dini provjeru njihove upotrebe izuzetno zahtjevnom. To je posebno zabrinjavaju\u0107e u podru\u010djima kao \u0161to je zdravstvena skrb gdje odluke umjetne inteligencije mogu imati direktne i zna\u010dajne posljedice na zdravlje i dobrobit pojedinaca.<\/p>\n

Tko je odgovoran kada algoritam umjetne inteligencije donese lo\u0161u odluku?<\/strong> Je li to programer, tvrtka koja ga je implementirala ili sam algoritam? Ako definiramo \u201cpreuzimanje odgovornosti\u201d kao izra\u017eeni osje\u0107aj du\u017enosti ili predanosti utvr\u0111enim normama te preuzimanja pozitivnih ili negativnih posljedica na\u0161ih postupaka, postaje o\u010dito da postoji veza izme\u0111u odgovornosti i svijesti o postupcima, dakle opet imamo problem odre\u0111ivanja istog kod UI.<\/p>\n

Treba li autonomnom oru\u017eju poput dronova, dopustiti izvo\u0111enje policijskih ili vojnih operacija?<\/strong> Dopu\u0161tanje bi moglo dovesti do eskalacije sukoba i gubitka ljudske kontrole nad uporabom vojne sile. Izmi\u0161ljena pri\u010da filma Terminator mogla bi postati stvarnost ako bi postojao sustav poput \u201cSkyneta\u201d koji bi mogao samostalno kontrolirati vojni arsenal.<\/p>\n

Klju\u010dno je osigurati da ljudi zadr\u017ee kontrolu i odgovornost za odluke koje utje\u010du na njihovu dobrobit u kriti\u010dnim podru\u010djima kao \u0161to su medicina, socijalna pravda, nacionalna sigurnost i obrana. Nije preporu\u010dljivo dodijeliti UI apsolutnu kontrolu nad svojim radnjama.<\/p>\n

UI prodire u podru\u010dja u kojima smo vjerovali da smo nezamjenjivi. Smatrali smo se jedinim razumnim \u017eivotinjama. Um je bio definiran kao klju\u010dna zna\u010dajka koja nas razlikuje od \u017eivotinja. Me\u0111utim, strojevi su postupno opona\u0161ali i nadma\u0161ili ljudske sposobnosti, i to ne samo u snazi ili fizi\u010dkoj sposobnosti. U po\u010detku su to bili matemati\u010dki izra\u010duni, a danas je op\u0107e poz\u00adnato da osnovni kalkulator ili na\u0161i pametni telefoni mogu neusporedivo br\u017ee od nas raditi ra\u010dunske operacije. Mali \u010dip sada mo\u017ee pohraniti vi\u0161e knjiga od slavne Aleksandrijske knji\u017enice. UI je tako\u0111er pokazala izvanredne sposobnosti prepoznavanja uzoraka koje joj omogu\u0107uju brzo prepoznavanje sli\u010dnosti i razlika, na primjer kod prostorne orijentacije pri rukovanju kartom. Nedavno je umjetna inteligencija postigla napredak u obradi prirodnog jezika, pokazuju\u0107i sposobnost prevo\u0111enja, sa\u017eimanja ili vje\u0161tine pisanja tekstova bolje od ljudi. Tako\u0111er, otkrivamo mo\u0107 i umjetni\u010dke mogu\u0107nosti umjetne inteligencije u stvaranju slika, glazbe i poezije koje stvara u\u010de\u0107i iz prethodnih stilova i kombiniraju\u0107i razli\u010dite elemente u procesu u\u010denja za ostvarivanje novih rezultata, ba\u0161 kao \u0161to to \u010dine i ljudi.<\/p>\n

Ljudska inteligencija<\/h3>\n

Kriti\u010dari umjetne inteligencije isti\u010du da nas njezina upotreba sprje\u010dava u razvoju nekih ljudskih mentalnih sposobnosti poput \u010ditanja, razmi\u0161ljanja, pam\u0107enja, pisanja itd. Moramo priznati da je um temeljni element u razvoju ljudskog bi\u0107a. Ezoterijske tradicije govore da je \u201cbo\u017eanska iskra\u201d ili mentalna iskra klju\u010dna za ljudsku prirodu i da je zadatak ljudskog bi\u0107a otkriti i njegovati taj dar kroz duhovnu praksu i potragu za istinom. Nasuprot tome, strojevi nemaju takve koncepte svrhe ili transcendencije. Ako izgubimo svoje mentalne sposobnosti, mogli bismo postati \u201cmanje ljudi\u201d.<\/p>\n

Dugo smo sebe smatrali jedinim inteligentnim bi\u0107ima, iako \u017eivotinje mogu pokazivati inteligentno pona\u0161anje, ali one nisu toga svjesne. To je temeljna razlika izme\u0111u nas i drugih bi\u0107a. Strojevi s umjetnom inteligencijom mogu biti vrlo inteligentni ili nas nadma\u0161iti u nekim podru\u010djima, no nedostaje im samo\u00adsvijest i sposobnost samostalnog dono\u0161enja odluka. Oni su alati dizajnirani da pomognu ljudima u postizanju odre\u0111enih ciljeva, ali ne posjeduju svijest o sebi ili o svijetu oko sebe. UI nije zamjena za ljude, ve\u0107 predstavlja pro\u0161irenje na\u0161ih sposobnosti ostvareno iznimno naprednim programiranjem. UI nije oblik ljudskog znanja jer ljudski um nije ra\u010dunalo.<\/p>\n

Ljudi su zadivljeni sposobnostima umjetne inteligencije jer se usredoto\u010duju na apstrakciju i rasu\u0111ivanje, me\u0111utim, istovremeno zanemaruju druge ljudske aspekte poput emocionalne ili socijalne inteligencije. U tom smislu, moglo bi se tvrditi da strojevi (UI) nisu istinski inteligentni, ako inteligenciju definiramo kao sposobnost odabira izme\u0111u razli\u010ditih opcija ili situ\u00adacija, njihova razumijevanja i sinteze informacija kako bi se donijela najbolja odluka. Ljudska bi\u0107a posjeduju kreativnost, ma\u0161tu, empatiju, kriti\u010dko mi\u0161ljenje, znati\u017eelju i strast, elemente koje umjetna inteligencija ne posjeduje.<\/p>\n

Umjetna inteligencija obra\u0111uje informacije koriste\u0107i niz logi\u010dkih i matemati\u010dkih uputa. Takvo procesiranje je deterministi\u010dko i ne mo\u017ee donositi autonomne ili kreativne odluke izvan onoga za \u0161to je programirano. Ljudi u\u010de kroz subjektivna iskustva i istra\u017eivanje, dok UI koristi samo matemati\u010dke i statisti\u010dke obrasce. Strojevi nemaju namjere; mogu djelovati samo na temelju uputa koje su im dane. Oni nemaju ciljeve ili \u017eelje kao ljudska bi\u0107a.<\/p>\n

Zlouporaba umjetne inteligencije u dru\u0161tvu mo\u017ee imati negativne posljedice. Na primjer, u slu\u010daju Cambridge Analytica i Facebooka, umjetna inteligencija je kori\u0161tena za manipuliranje ishodom izbora i referenduma. Osim toga, odre\u0111ene tra\u017eilice koje pokre\u0107e UI postale su \u201cstrojevi istine\u201d, referentni izvor koji utje\u010de na na\u010din na koji ljudi percipiraju i razumiju informacije. Kineski sustav socijalnog kreditiranja tako\u0111er je zabrinjavaju\u0107a pojava. Ovaj UI sustav ocjenjuje i prati pona\u0161anje gra\u0111ana i poduze\u0107a u razli\u010ditim aspektima svakodnevnog \u017eivota. Koriste\u0107i podatke vezane za financije, obrazovanje, sigurnost, zdravlje, na\u010dine pona\u0161anja i opho\u0111enja, dodjeljuje bodove koji se mogu koristiti za dobivanje (ili uskra\u0107ivanje) raznih usluga ili pogodnosti kao \u0161to su pristup javnim uslugama, zajmovima, zapo\u0161ljavanju i putovanju.<\/p>\n

Unato\u010d na\u0161im sumnjama, moramo priznati da objektivnost umjetne inteligencije, sposobnost obrade golemih koli\u010dina podataka i razmatranja brojnih \u010dimbenika pri dono\u0161enju odluka mogu pomo\u0107i u organiziranju dru\u0161tva. Sustavi umjetne inteligencije, racionalno\u0161\u0107u i nedostatkom subjektivnosti i predrasuda, potencijalno bi mogli biti pravedniji od ljudi u nekim situacijama te bi mogli \u010dak i sudjelovati u upravljanju na\u0161im dru\u0161tvom ili pomo\u0107i u realizaciji pouzdanijih i sigurnijih transportnih sustava.<\/p>\n

Budu\u0107i da je uvijek dostupna i da mo\u017ee s nama komunicirati, mo\u017eda bi mogla poslu\u017eiti da \u201cpravi dru\u0161tvo\u201d stotinama milijuna starijih ljudi koji \u017eive usamljeni u ovom dehumaniziranom svijetu. To se, na primjer, ve\u0107 doga\u0111a u Japanu. Zanimljivo je da nas je pretjerana digitalizacija dru\u0161tva pretvorila u sve izoliranija i usamljenija bi\u0107a, a rje\u0161enje bi moglo biti upravo u ve\u0107oj primjeni tehnologije.<\/p>\n

Izgledno je da nam je potrebna \u201cprijateljska umjetna inteligencija\u201d koja uzima u obzir dugoro\u010dne posljedice svog djelovanja i odlu\u010divanja. Cilj bi bio stvoriti sustave koji nisu samo u\u010dinkoviti ve\u0107 i sigurni i korisni za dru\u0161tvo. Da bi to ostvarili, moramo ih oblikovati imaju\u0107i u vidu eti\u010dke vrijednosti te ih biti u mogu\u0107nosti trenirati i prilago\u0111avati tijekom uporabe. Osim toga, trebali bismo potaknuti vlade da sura\u0111uju sa znanstvenom zajednicom na zakonodavstvu koje \u0161titi prava pojedinaca i postavlja kaznena ograni\u010denja za zlouporabu umjetne inteligencije. To \u0107e zahtijevati da tvrtke koje rade na UI budu u dosluhu s institucijama i vladama, psiholozima, filozofima i organizacijama za ljudska prava kako bi se osiguralo da svi aspekti ove tehnologije budu uzeti u obzir.<\/p>\n

1 Jer kada bi uzmoglo svako pojedino oru\u0111e, onako kako mu se naredi ili predosje\u0107aju\u0107i nalog, obaviti svoj posao, kakvi ka\u017eu da su Dedalovi kipovi ili Hefestovi trono\u0161ci, \u03bf kojima re\u010de pjesnik da \u2018sami od sebe do\u0111o\u0161e na bo\u017eansko zbori\u0161te\u2019, te kad bi tako tkala\u010dki \u010dunci tkali sami i trzalice citarale, onda ne bi trebalo ni graditeljima pomo\u0107nika ni gospodarima robova. Aristotel, Politika, 1253b,35 (prijevod T. Ladan, Biblioteka Episteme; Globus, Zagreb; Liber, Zagreb)<\/em><\/p><\/blockquote>\n

S engleskog preveo: Ivica Rosi\u0107<\/p>\n

Izazov su\u017eivota s umjetnom inteligencijom<\/a><\/p><\/blockquote>\n