{"id":451666,"date":"2026-02-19T12:43:07","date_gmt":"2026-02-19T11:43:07","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=451666"},"modified":"2026-02-19T12:43:07","modified_gmt":"2026-02-19T11:43:07","slug":"vrijeme-je-za-skidanje-maski","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/02\/19\/vrijeme-je-za-skidanje-maski\/","title":{"rendered":"Vrijeme je za skidanje maski"},"content":{"rendered":"

Sindikat zaposlenih RTCG je o stanju u javnom servisu i apel da se uklju\u010de u rje\u0161avanje problema koji ti\u0161te taj medij posalo na vi\u0161e relevantnih me\u0111unarodnih i doma\u0107ih adresa<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Po\u0161tovani,<\/p>\n

Apelujemo na predstavnike \u00a0svake grane vlasti u \u010dijoj nadle\u017enosti funkcioni\u0161e nacionalni Javni servis, da se aktivno uklju\u010de u rje\u0161avanje nagomilanih problema unutar RTCG-a.<\/p>\n

Situacija u kojoj se nalazi nacionalni javni emiter vi\u0161e nije mjerljiva samo kroz nesuglasice na relaciji Sindikat zaposlenih – menad\u017ement. Ovdje se radi o mnogo dubljem i ozbiljnijem problemu, koji je predstavljen kao nemila situacija u kojoj su radnici, kako tvrdi menad\u017ement, protiv sopstvenog boljeg materijalnog statusa. Istina je, me\u0111utim, da je lo\u0161im namjerama menad\u017ementa u produ\u017eenom trajanju, Javni servis uspio u nemogu\u0107oj misiji – da Javni servis baci na koljena. Dostojanstvo radnika, dostojanstvo pojedina\u010dnih profesija, dostojanstvo\u00a0same ku\u0107e koja bi trebalo da bude nedodirljivi bastion nezavisnosti i kvaliteta po svim osnovama – sve to je na koljenima.<\/p>\n

Kontinuirani pritisci svih nivoa, degradacija profesionalaca koji decenijama rade svoj posao u na\u0161oj ku\u0107i na najvi\u0161em nivou, sve to \u010deka zaposlene ukoliko se drznu da budu protiv. A protiv \u010dega smo? Protiv nelegalnih izbora generalnog direktora, protiv pojedinaca iz Savjeta koji (svjesno ili ne) ku\u0107u u koju su u\u0161li, u saglasju\u00a0s menad\u017ementom gaze do nepodno\u0161ljivih granica, ne biraju\u0107i na\u010dine da u\u0111u u zonu i krivi\u010dne odgovornosti, \u0161to se u ovom trenutku izvi\u0111a od strane Tu\u017eila\u0161tva i procesuira\u00a0pred crnogorskim sudovima. Istovremeno, du\u017ee od \u0161est mjeseci \u010dekamo i pravosna\u017enu presudu Vi\u0161eg suda, nakon prvostepene, u kojoj je osoba, koja se predstavlja generalnim direktorom, zaista i progla\u0161ena nelegalno izabranim direktorom. I to se ne de\u0161ava prvi put, samo \u0161to je do sada, fingiranim ostavkama generalni direktor bio uvijek korak ispred sporog sudstva, nakon \u010dega bi istog dana, poga\u0111ate, ponovo bio izabran za VD generalnog direktora, pa na unaprijed dogovorenim konkursima ponovo bio najbolji me\u0111u najboljima. I tako u nedogled, pitajte tu\u017eila\u0161tvo i pojedine \u010dlanove Savjeta.<\/p>\n

Protiv smo zloupotreba slu\u017ebenog polo\u017eaja i neosnovane\u00a0degradacije\u00a0radnika, protiv smo nezaslu\u017eenih beneficija pojedinaca iz menad\u017ementa. Protiv smo toga da velika ve\u0107ina zaposlenih \u2013 medijski profesionalci koji svakodnevno stvaraju program \u2013 rade za minimalac od 600 do 800 eura uprkos bud\u017eetu od skoro 24,5 miliona eura za pro\u0161lu godinu i gotovo 26,5 miliona za 2026. Protiv smo toga da rukovodioci i povla\u0161\u0107eni pojedinci primaju rekordno visoke varijabile koje, prema podacima Ministarstva finansija, idu i do 2000 eura. Protiv smo toga da zaposleni koji stvaraju program imaju manje zarade od ve\u0107ine svojih sagovornika. Protiv smo kolektivnog pregovaranja koje traje vi\u0161e od godinu dana bez rezultata, dok se menad\u017ement oglu\u0161ava o smjernice Ministarstva finansija i blokira pove\u0107anje zarada koje je inflacija ve\u0107 obesmislila. Protiv smo toga da se svake godine 735.000 eura u bruto iznosu netransparentno tro\u0161i na varijabile, a preko 400.000 eura na ugovore za spoljne saradnike \u2013 \u0161to je trenutno predmet izvi\u0111aja Osnovnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva. Protiv smo toga da se novac iz bud\u017eeta u nepojmljivo velikim iznosima tro\u0161i na gra\u0111evinske radove. Evo podataka za period 2023-2026:<\/p>\n

843.314 eura, Finansijski izvje\u0161taj za 2023.<\/p>\n

683.215 eura, Finansijski izvje\u0161taj za 2024.<\/p>\n

1.395.000 eura, Finansijski plan za 2025.<\/p>\n

1.690.000 eura, Finansijski plan za 2026.<\/p><\/blockquote>\n

Po\u0161tovani prijatelji, kolege, partneri, po\u0161tovana javnosti, ovo odavno nije borba jednog sindikata sa menad\u017ementom ili upravom.\u00a0 Mi koji radimo u Javnom servisu, svi mi koji smo godinama unazad stoi\u010dki podnosili niske udarce, samovolju i zloupotrebe slu\u017ebenog polo\u017eaja pojedinaca iz menad\u017ementa, imamo ne samo pravo, ve\u0107 i obavezu da vas obavijestimo da nikada Javni servis nije bio oslabljen kao \u0161to je sada. Nikada zaposleni u Javnom servisu nisu imali manje dostojanstva. Nikada do sada se nije dogodilo da menad\u017ement svojom politikom upravljanja sistemom napravi raskol me\u0111u kolegama i prijateljima. Nikada se vi\u0161e ljudi nisu degradirali na ni\u017ea radna mjesta ili ostajali bez radnih mjesta samo i isklju\u010divo zbog kritike menad\u017ementa – brojne prvostepene presude u korist radnika bolno svjedo\u010de svemu navedenom. Da, dragi prijatelji, ovo je borba za ozdravljenje Javnog servisa, ovo je ultimativna borba za dostojanstvo i te ku\u0107e i svakog radnika pojedina\u010dno, pripadao on ovom ili onom sindikatu.<\/p>\n

Zemlja koja kuca na vrata Evropske unije ne mo\u017ee imati na sebi balaste\u00a0ovakvog menad\u017ementa u Javnom servisu. U Crnoj Gori, kao budu\u0107oj ravnopravnoj \u010dlanici porodice evropskih naroda, situacija u Javnom servisu mora biti rije\u0161ena za 48h. Sigurni smo da Vi\u0161i sud zna da je kod njih rje\u0161enje ili makar prvi korak tog rje\u0161enja – nakon vi\u0161e od pola godine \u010dekanja, pravosna\u017eni rasplet javnoservisne agonije u Crnoj Gori mora dobiti epilog, kakav god on bio. Nema ve\u0107eg javnog interesa od toga. Sve ovo previ\u0161e je va\u017eno da bi se ovoliko dugo sistemski \u0107utalo, jer posljedice su ve\u0107 bolne, a nastavak “\u0107utanja” mogao bi da skupo ko\u0161ta ne samo RTCG nego i cjelokupno crnogorsko dru\u0161tvo.<\/p>\n

Komunikacija koju je prethodnih dana ostvarivao menad\u017ement RTCG-a sa predstavnicama\u00a0me\u0111unarodne i evropske federacije novinara predstavlja razlog za stid i veliku zabrinutost, ali je i potvrda svega navedenog. Crnogorski Javni servis u ratu je sa me\u0111unarodnim institucijama kojima logi\u010dno pripada, pa bi u normalnim okolnostima, samo to bio dovoljan razlog da se menad\u017ement razvlasti od strane Savjeta. To je jo\u0161 jedna tu\u017ena potvrda da nismo u normalnim okolnostima. Zato nas ne \u010dudi \u0161to predsjednica Me\u0111unarodne federacije novinara, Dominik Pradali, i predsjednica Evropske federacije novinara, Maja Sever, u zajedni\u010dkom obra\u0107anju crnogorskim zvani\u010dnicima izme\u0111u ostaloga isti\u010du \u201cKada do kr\u0161enja sindikalnih prava dolazi unutar same javne institucije, problem je dvostruko ozbiljan. Time se podrivaju sami principi koje bi javni servis trebalo da zastupa i o kojima izvje\u0161tava \u2014 demokratija, transparentnost, odgovornost i po\u0161tovanje ljudskih prava. Emiter koji ne po\u0161tuje te vrijednosti u sopstvenom radnom okru\u017eenju ne mo\u017ee ih vjerodostojno promovisati prema \u0161iroj javnosti. Ta kontradikcija naru\u0161ava povjerenje u instituciju, slabi njen demokratski legitimitet i \u0161teti me\u0111unarodnom ugledu Crne Gore\u201d.<\/p>\n

Sindikat zaposlenih RTCG-a osnovan je 2017. i istrajno se bori za radni\u010dka prava. Iako nismo politi\u010dki obojeni, za vrijeme prethodnih direktora nazivani smo specijalnim odjeljenjem Demokratskog fronta, danas nas nazivaju specijalnim odjeljenjem DPS-a. Svaki direktor nam je od 2017.pripisivao politi\u010dku anga\u017eovanost. Sa druge strane, svjesni smo da Sindikat zaposlenih ne\u0107e ispraviti sistem, niti \u0107e mo\u0107i da uti\u010de na osloba\u0111anje Javnog servisa od politi\u010dkih stega. Svjesni smo da taj “tranzicioni paket” politi\u010dkog uticaja na RTCG ve\u0107 decenijama funkcioni\u0161e kao uvrije\u017eena matrica, samo se mijenjaju uloge. Ali borba za slobodno novinarstvo i dostojanstven\u00a0\u017eivot svakog radnika u krovnom nacionalnom medijskom sistemu moraju biti imperativ i obavezuju\u0107a konstanta za svaku vlast koja \u017eeli su\u0161tinsku nezavisnost Javnog servisa. U ovom trenutku, na\u017ealost, daleko smo od toga cilja.<\/p>\n

Tra\u017eimo i da se hitno i bez odga\u0111anja svi izjasne u vezi sa situacijom u Javnom servisu jer u suprotnom, ima\u0107emo na snazi ovo \u0161to imamo proteklih godina – nelegalnost i nelegitimnost sa nesagledivim\u00a0posljedicama po crnogorsko dru\u0161tvo. Javni servis ima 3 televizijska, dva radijska programa i portal, mora otvoriti svoje frekvencije za sve ove probleme, jer se nesumnjivo radi o javnom interesu i ti\u010de se i samih vlasnika tog sistema – gra\u0111ana Crne Gore. Uz sva druga poglavlja koja otvaramo na evropskom putu, “poglavlje” Javni servis mora biti prioritet ukupnog dru\u0161tva, jer rje\u0161avanje nagomilanih problema unutar nacionalnog Javnog emitera rje\u0161ava i mnoge druge probleme u dru\u0161tvu.<\/p>\n

Ovo pismo jeste vapaj, ali i posljednje upozorenje ukupnom crnogorskom dru\u0161tvu – vrijeme je za skidanje maski. Vrijeme je da svi preuzmu odgovornost i da snose posljedice svojih odluka. Posljedice dosada\u0161njeg “\u0107utanja” sistema vidimo. Vrijeme je za politi\u010dku elitu, vlast, opoziciju, izvr\u0161nu i sudsku vlast – vrijeme je za ozdravljenje nacionalnog javnog emitera.<\/p>\n

Sindikat zaposlenih RTCG-a<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sindikat zaposlenih RTCG je o stanju u javnom servisu i apel da se uklju\u010de u rje\u0161avanje problema koji ti\u0161te taj medij posalo na vi\u0161e relevantnih me\u0111unarodnih i doma\u0107ih adresa<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":450328,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-451666","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451666","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=451666"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451666\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":451669,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451666\/revisions\/451669"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/450328"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=451666"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=451666"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=451666"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}