Osnovno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo u Podgorici je 9. februara 2026. godine odbacilo krivi\u010dnu prijavu u tzv. slu\u010daju Zlatarska ulica, za policijsko zlostavljanje advokata Branimira Vuk\u010devi\u0107a i kanadskog dr\u017eavljanina Mom\u010dila Baranina 24. oktobra 2015. godine, uz obrazlo\u017eenje da je krivi\u010dno gonjenje zastarjelo jo\u0161 2021. godine.<\/p>\n
Akcija za ljudska prava isti\u010de da ova odluka progla\u0161ava sistemski neuspjeh Dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva Crne Gore da obezbijedi ka\u017enjavanje o\u010digledne policijske torture, koju je cijeli svijet mogao da vidi, zahvaljuju\u0107i snimku novinara Vijesti.<\/p>\n
Odluka o zastarijevanju krivi\u010dnog gonjenja dolazi po\u0161to su i Ustavni sud Crne Gore i Evropski sud za ljudska prava utvrdili da dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo nije sprovelo istragu u skladu s me\u0111unarodnim standardima.<\/p>\n
O\u0161te\u0107eni Branimir Vuk\u010devi\u0107 \u0107e na ovu odluku podnijeti pritu\u017ebu Vi\u0161em dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu u Podgorici, sa zahtijevom da se krivi\u010dno djelo kvalifikuje kao mu\u010denje, tj. nezakonito ka\u017enjavanje, i da se time produ\u017ei rok zastarijevanja do 2035.<\/p>\n
Baranina i Vuk\u010devi\u0107a su 24. oktobra 2015. godine, oko 22:30 \u010dasova, u centru Podgorice, u ulici Miljana Vukova (tzv. Zlatarskoj ulici), pretukli policijski slu\u017ebenici. Do toga je do\u0161lo nakon prekida protesta u organizaciji Demokratskog fronta od strane policije.<\/p>\n
Gra\u0111ani Baranin i Vuk\u010devi\u0107 nijesu u\u010destvovali u neredima, nijesu pru\u017eali otpor, nijesu li\u0161eni slobode, niti je protiv njih ikada pokrenut bilo kakav prekr\u0161ajni ili krivi\u010dni postupak.<\/p>\n
Policijski slu\u017ebenici su ih primorali da legnu na trotoar, tukli ih, vrije\u0111ali i psovali, \u0161utirali, a zatim ih, nakon \u0161to su im nanijeli tjelesne povrede, (kasnije potvr\u0111ene ljekarskom dokumentacijom) ostavili da le\u017ee na ulici bez pru\u017eanja pomo\u0107i.<\/p>\n
Uprkos te\u017eini navoda i dokazima, policajci koji su izvr\u0161ili zlostavljanje do dan danas nijesu identifikovani, vi\u0161e od deset godina nakon doga\u0111aja. Predmet je \u010ditavu deceniju ostao u izvi\u0111ajnoj fazi, da bi krivi\u010dna prijava kona\u010dno bila odba\u010dena \u2013 ne zbog nepostojanja dokaza, ve\u0107 zbog zastarjelosti koju je proizvelo nepostupanje nadle\u017enih organa.<\/p>\n
Skandalozno je i to \u0161to je Osnovno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo u Podgorici predmet dr\u017ealo u radu i vi\u0161e od \u010detiri godine nakon datuma za koji sada tvrdi da je nastupila zastarjelost. Svakako, u predmetu su posljednju radnju preduzeli 2021. godine, po\u0161to je Evropski sud za ljudska prava objavio presudu u predmetu Baranin i Vuk\u010devi\u0107 protiv Crne Gore, u kojoj je utvrdio kr\u0161enje \u010dlana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima.<\/p>\n
HRA je jo\u0161 22. januara 2017. godine podnijela ustavne \u017ealbe u ime Baranina i Vuk\u010devi\u0107a. Ustavni sud Crne Gore je 21. juna 2017. godine jednoglasno utvrdio povredu ustavne zabrane torture zbog nedjelotvorne istrage policijskog zlostavljanja \u2013 po prvi put u svojoj praksi. Uprkos toj istorijskoj odluci, Osnovno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo u Podgorici nikada nije sprovelo istragu u skladu sa minimalnim evropskim standardima.<\/p>\n
Nakon toga, Evropski sud za ljudska prava je 11. marta 2021. godine utvrdio da Crna Gora nije sprovela brzu, temeljnu, nezavisnu i djelotvornu istragu, niti je obezbijedila javni nadzor nad istragom, \u010dime je dodatno produbljena neka\u017enjivost. Sud je posebno ukazao da dr\u017eavni organi nijesu otklonili nedostatke istrage ni nakon odluke Ustavnog suda, da nijesu saslu\u0161ani svi svjedoci, da nije ispitano ko je sve bio na terenu, da Forenzi\u010dki centar nije bio uklju\u010den, kao i da o\u0161te\u0107enima nije obezbije\u0111eno adekvatno u\u010de\u0161\u0107e u istra\u017enom postupku. Sud je naglasio i potpunu zavisnost tu\u017eila\u0161tva od policijskih struktura koje su bile u istom komandnom lancu kao i osumnji\u010deni policajci, \u0161to je isklju\u010dilo nezavisnost istrage.<\/p>\n
Evropski sud za ljudska prava, kome je tako\u0111e podnijeta predstavka jer dr\u017eava nije sprovela adekvatnu istragu ni poslije odluke Ustavnog suda, jasno je poru\u010dio da isplata nov\u010danih naknada \u0161tete i disciplinsko ka\u017enjavanje jednog rukovodioca ne mogu zamijeniti obavezu sprovo\u0111enja djelotvorne istrage.<\/p>\n
Upravo zato, Evropski sud za ljudska prava je zaklju\u010dio da Baranin i Vuk\u010devi\u0107, uprkos ostvarivanju prava na naknadu \u0161tete, nijesu izgubili status \u017ertava.<\/p>\n
Odgovornost za ovaj institucionalni neuspjeh snose postupaju\u0107i dr\u017eavni tu\u017eioci u ovom predmetu \u2013 Danka Ivanovi\u0107 \u0110eri\u0107 i Sla\u0111ana \u0160panjevi\u0107 Volkov, koje su prve i najdu\u017ee postupale u predmetu, kao i dr\u017eavni tu\u017eioci koji su se uklju\u010dili nakon presude Evropskog suda za ljudska prava \u2013 Vukas Radonji\u0107, Haris \u0160aboti\u0107 i Romina Vlahovi\u0107. Naravno, odgovorni su i rukovodioci Uprave policije i Ministarstva unutra\u0161njih poslova, koji nisu na\u0161li za shodno da obezbijede otkrivanje i ka\u017enjavanje pripadnika Specijalne antiteroristi\u010dke jedinice (SAJ) koji su izvr\u0161ili akte torture. Direktor Uprave policije u vrijeme doga\u0111aja bio je Slavko Stojanovi\u0107 (2013-2018), a zatim Veselin Veljovi\u0107, Zoran Br\u0111anin i Lazar \u0160\u0107epanovi\u0107, dok su ministri unutra\u0161njih poslova bili Ra\u0161ko Konjevi\u0107 (2013-2016), Goran Danilovi\u0107, Melvudin Nuhod\u017ei\u0107, Sergej Sekulovi\u0107, Filip Ad\u017ei\u0107 i Danilo \u0160aranovi\u0107.<\/p>\n
Iako je SAJ rasformiran 2019. godine, njegovi (neka\u017enjeni) pripadnici su i danas slu\u017ebenici Uprave policije.<\/p>\n
Odbacivanje krivi\u010dne prijave zbog zastarjelosti u predmetu u kojem su kr\u0161enje zabrane torture ve\u0107 utvrdili i Ustavni sud i Evropski sud za ljudska prava je te\u017eak poraz vladavine prava u Crnoj Gori. Ovo pogotovo ako se ima u vidu da je ostala neka\u017enjena i tortura nad Kola\u0161incima na magistrali u Podgorici iste ve\u010deri, tako\u0111e od strane pripadnika SAJ. Posebno je bila nedjelotvorna istraga i torture nad Miloradom Mijom Martinovi\u0107em, bez obzira na ka\u017enjavanje dvojice SAJ-ovaca koji su preuzeli krivicu na sebe za torturu koju je njih dvadeset sprovelo nad Martinovi\u0107em, pri tom uni\u0161tavaju\u0107i i njegovo vozilo u ulici Jovana Toma\u0161evi\u0107a.<\/p>\n
Crna Gora mora da obezbijedi djelotvorne istrage torture ako \u017eeli da postane dr\u017eava vladavine prava i da se u\u010dlani u EU. Isplata od\u0161tete iz bud\u017eeta koji se puni novcem svih (nedu\u017enih) gra\u0111ana nije dovoljna i ne mo\u017ee da zamijeni individualnu odgovornost policajaca koji su odgovorni za torturu – to je Crnoj Gori jasno saop\u0161tio Evropski sud za ljudska prava – “jer bi u protivnom bilo mogu\u0107e da slu\u017ebena lica prakti\u010dno neka\u017enjeno zloupotrebljavaju prava onih pod njihovom kontrolom” (presuda Baranin i Vuk\u010devi\u0107 protiv Crne Gore, ta\u010dka 108).<\/p>\n
Primjena standarda iz prakse Evropskog suda za ljudska prava je zavr\u0161no mjerilo za u\u010dlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Akcija za ljudska prava isti\u010de da ova odluka progla\u0161ava sistemski neuspjeh Dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva Crne Gore da obezbijedi ka\u017enjavanje o\u010digledne policijske torture, koju je cijeli svijet mogao da vidi, zahvaljuju\u0107i snimku novinara Vijesti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283016,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-451625","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451625","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=451625"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451625\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":451628,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451625\/revisions\/451628"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=451625"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=451625"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=451625"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}