{"id":451585,"date":"2026-02-18T14:49:07","date_gmt":"2026-02-18T13:49:07","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=451585"},"modified":"2026-02-18T14:49:07","modified_gmt":"2026-02-18T13:49:07","slug":"zhms-ekstremni-nivoi-mora-na-mareografskim-stanicama-u-baru-i-kotoru-novi-istorijski-maksimumi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/02\/18\/zhms-ekstremni-nivoi-mora-na-mareografskim-stanicama-u-baru-i-kotoru-novi-istorijski-maksimumi\/","title":{"rendered":"ZHMS: Ekstremni nivoi mora na mareografskim stanicama u Baru i Kotoru \u2013 novi istorijski maksimumi\u00a0"},"content":{"rendered":"<p>Dana 17. februara 2026. godine na mareografskim stanicama Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore u Baru i Kotoru registrovani su najvi\u0161i nivoi mora od po\u010detka instrumentalnih mjerenja. U Baru je izmjeren nivo od +81 cm iznad srednjeg nivoa mora (MSL), dok je u Kotoru zabilje\u017eeno +79 cm iznad MSL. Ove vrijednosti prema\u0161uju prethodne istorijske maksimume za \u010dak 8 cm u Baru i 9 cm u Kotoru, \u0161to predstavlja izuzetno rijedak i statisti\u010dki zna\u010dajan doga\u0111aj.<\/p>\n<p>Posebno je va\u017eno naglasiti da kontinuirani niz mjerenja nivoa mora na ovim lokacijama u digitalnom obliku traje gotovo 20 godina. U tom periodu ukupni raspon izme\u0111u najni\u017eeg i najvi\u0161eg ikada zabilje\u017eenog nivoa mora iznosio je pribli\u017eno 130 cm. U tom kontekstu, probijanje dosada\u0161njeg apsolutnog maksimuma za gotovo 10 cm predstavlja izuzetno odstupanje u odnosu na dosada\u0161nju varijabilnost sistema. Drugim rije\u010dima, u okviru cjelokupnog dvodecenijskog opsega oscilacija, zabilje\u017eeni porast predstavlja naglu i ekstremnu promjenu granica do sada registrovanih vrijednosti, pi\u0161e u saop\u0161tenju.<\/p>\n<p>Prema sinopti\u010dkoj situaciji, najvjerovatniji uzrok ovako visokih nivoa mora jeste kombinovani efekat sni\u017eenog atmosferskog pritiska i dugotrajnog djelovanja sna\u017enog ju\u017enog i jugoisto\u010dnog vjetra. Poznato je da pad atmosferskog pritiska od 1 hPa mo\u017ee izazvati porast nivoa mora od pribli\u017eno 1 cm (tzv. inverzni barometarski efekat), dok sna\u017eni ju\u017eni vjetrovi dodatno potiskuju vodenu masu prema obali, naro\u010dito u zatvorenijim i morfolo\u0161ki specifi\u010dnim podru\u010djima kao \u0161to je Bokokotorski zaliv. Kada se ovi meteorolo\u0161ki faktori poklope sa fazom povi\u0161ene astronomske plime, dolazi do pojave ekstremnog nivoa mora.<\/p>\n<p>Ovakvi doga\u0111aji spadaju u kategoriju meteorolo\u0161ki uslovljenih ekstremnih nivoa mora (<em>storm surge efekti<\/em>), koji predstavljaju jedan od klju\u010dnih rizika za obalne zone. Iako ne ukazuju na trenutni trajni porast srednjeg nivoa mora, njihova u\u010destalost i intenzitet zahtijevaju pa\u017eljivo pra\u0107enje i detaljne analize, posebno u kontekstu klimatskih promjena i dugoro\u010dnih trendova.<\/p>\n<p>Mareografske stanice ZHMS-a, koje kontinuirano mjere nivo mora 24 sata dnevno tokom cijele godine, omogu\u0107avaju precizno pra\u0107enje ovakvih pojava na Jadranu i pru\u017eaju klju\u010dne podatke za analize ekstremnih doga\u0111aja i procjenu rizika. Ovi podaci su od posebne va\u017enosti za pomorstvo, luke, luke nauti\u010dkog turizma, ali i planiranje obalnih infrastruktura i mjera prilago\u0111avanja.<\/p>\n<p>Usljed sve ve\u0107ih klimatskih i meteorolo\u0161kih fluktuacija, pravovremeno pra\u0107enje i analiza nivoa mora postaju sve zna\u010dajniji za razumijevanje lokalnih uticaja i za razvoj adekvatnih odgovora na mogu\u0107e ekstremne uslove na Jadranskom moru.<\/p>\n<p>Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dana 17. februara 2026. godine na mareografskim stanicama Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore u Baru i Kotoru registrovani su najvi\u0161i nivoi mora od po\u010detka instrumentalnih mjerenja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":451588,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-451585","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451585","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=451585"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451585\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":451589,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451585\/revisions\/451589"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/451588"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=451585"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=451585"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=451585"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}