Centar za demokratsku tranziciju (CDT) izra\u017eava ozbiljnu zabrinutost zbog dramati\u010dnog pada transparentnosti rada Tu\u017eila\u010dkog savjeta (TS), koji je kulminirao potpunom besmislenom anonimizacijom zapisnika sa sjednica ovog tijela.<\/p>\n
Zakonom o dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu je propisano da je rad Tu\u017eila\u010dkog savjeta javan, a poslovnikom da su njegove sjednice otvorene za javnost, osim u slu\u010dajevima propisanim zakonom i poslovnikom.<\/p>\n
Me\u0111utim, izmjenama Poslovnika iz novembra pro\u0161le godine uvedena je nova odredba koja predvi\u0111a da se zapisnik objavljuje na internet stranici Tu\u017eila\u010dkog savjeta i anonimizira u skladu sa aktom kojim se anonimiziraju odluke Tu\u017eila\u010dkog savjeta. U decembru 2025. usvojen je i novi Pravilnik o anonimizaciji.<\/p>\n
Rezultat primjene ovih izmjena danas mo\u017eemo vidjeti na internet stranici Tu\u017eila\u010dkog savjeta \u2013 u zapisnicima sa dvije decembarske sjednice u kojima su anonimizirana \u010dak i imena predsjednika i \u010dlanova Savjeta, oznake akata, kao i svi li\u010dni podaci, bez obzira na to da li je rije\u010d o funkcionerima koji vr\u0161e javnu funkciju.<\/p>\n
Tako danas mo\u017eemo pro\u010ditati da je donijeta odluka da \u201cprestaje funkcija tu\u017eiteljki XY\u201d, da se \u201cutvr\u0111uje naknada tu\u017eiocu XX\u201d, ili da je razmatran predmet oznake \u201cXZ\u201d, ali ne mo\u017eemo saznati ko je prisustvovao sjednici, ko je predlagao odluku, ko je glasao, da li je bilo suprotnih mi\u0161ljenja ili rasprave, pa niti kome se i po kom osnovu dodjeljuju naknade iz javnih sredstava.<\/p>\n
Ovakva praksa je suprotna elementarnoj logici i osnovnim principima javnosti rada, posebno imaju\u0107i u vidu da su sjednice formalno – javne. To u praksi zna\u010di da samo onaj ko fizi\u010dki prisustvuje sjednici mo\u017ee saznati \u0161ta se tamo de\u0161ava. U vremenu digitalne tehnologije, kada je standard da se sjednice javnih tijela prenose ili barem detaljno dokumentuju, gra\u0111ani, mediji i organizacije civilnog dru\u0161tva iz svojih domova, kancelarija i redakcija ne mogu saznati \u0161ta radi jedno od klju\u010dnih tijela pravosudnog sistema.<\/p>\n
Ovo predstavlja ozbiljan korak unazad u odnosu na praksu prethodnog saziva Tu\u017eila\u010dkog savjeta, kada su njim predsjedavale dvije vr\u0161iteljke du\u017enosti Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eioca. Zapisnici iz tog perioda sadr\u017eavali su detaljan tok rasprave, predloge, ocjene, konstatacije, inicijative i zamjerke pojedinih \u010dlanova. Javnost je mogla pratiti kako se odluke formiraju, ko stoji iza kojih stavova i kako izgleda profesionalna debata unutar Savjeta. Mediji su redovno i opse\u017eno izvje\u0161tavali sa sjednica, a potezi TS su bili predmet javne analize i komentara.<\/p>\n
\u010cak i prije reformi u tu\u017eila\u010dkoj organizaciji koje su sprovedene prije nekoliko godina, zapisnici su bili sadr\u017eajniji i informativniji nego danas. Danas svjedo\u010dimo potpunom formalizmu bez sadr\u017eaja – zapisnicima koji su svedeni na tehni\u010dku evidenciju odluka, bez konteksta, bez rasprave i bez odgovornosti.<\/p>\n
Tendencija smanjenja transparentnosti vidljiva je u prethodne dvije godine, ali posljednje izmjene predstavljaju kvalitativno novi nivo zatvaranja – sada se javnost prakti\u010dno svodi na puku formalnost, bez stvarnog uvida u rad i odlu\u010divanje ovog tijela.<\/p>\n
Pore\u0111enja radi, zapisnici sa sjednica Sudskog savjeta, za razliku od Tu\u017eila\u010dkog savjeta, ne anonimiziraju se na ovakav na\u010din. Iako bi i njihov sadr\u017eaj mogao biti dodatno unaprije\u0111en, u pore\u0111enju sa novom praksom TS predstavljaju primjer vi\u0161eg nivoa transparentnosti i odgovornosti.<\/p>\n
Normalan institucionalni razvoj, nakon izuzetno kvalitetnih zapisnika iz prethodnog mandata TS, podrazumijevao bi dalji napredak \u2013 emitovanje sjednica, objavljivanje audio ili video zapisa, kori\u0161\u0107enje savremene tehnologije za ja\u010danje povjerenja javnosti. Umjesto toga, svjedo\u010dimo zatvaranju u kancelarije i zapisnicima prepunim oznaka XY, XX i XZ.<\/p>\n
Podsje\u0107amo da u susjednoj Srbiji, koja je u procesu evropskih integracija zna\u010dajno iza Crne Gore, zainteresovana javnost mo\u017ee pratiti sjednice tu\u017eila\u010dkog savjeta putem online prenosa. Crna Gora, umjesto da bude primjer dobre prakse, bilje\u017ei pad u transparentnosti u odnosu na standarde koji su ranije ve\u0107 bili uspostavljeni.<\/p>\n
U posljednjem izvje\u0161taju Evropske komisije ocijenjeno je da su \u201cjavna komunikacija i transparentnost oba savjeta osigurane i da se nastavljaju unapre\u0111ivati\u201d, te da su sjednice javne, da im prisustvuju mediji i organizacije civilnog dru\u0161tva, kao i da se redovno objavljuju odluke, zapisnici i saop\u0161tenja. Me\u0111utim, taj izvje\u0161taj je objavljen prije usvajanja posljednjih izmjena Poslovnika i Pravilnika o anonimizaciji.<\/p>\n
Smatramo da Evropska komisija treba da bude upoznata sa ovom regresijom, jer formalno objavljivanje zapisnika ne zna\u010di i su\u0161tinsku transparentnost. Objavljivanje dokumenta u kojem su izbrisani klju\u010dni podaci o akterima, raspravi i odgovornosti ne doprinosi ja\u010danju povjerenja javnosti, ve\u0107 ga dodatno uru\u0161ava.<\/p>\n
Pozivamo Tu\u017eila\u010dki savjet da hitno preispita novu praksu anonimizacije i vrati standarde javnosti rada na nivo koji je ve\u0107 bio dostignut, jer je sada\u0161nja praksa jasan korak unazad u odnosu na ranije postignute standarde transparentnosti.<\/p>\n
Milica Kova\u010devi\u0107, programska direktorica CDT-a<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Centar za demokratsku tranziciju (CDT) izra\u017eava ozbiljnu zabrinutost zbog dramati\u010dnog pada transparentnosti rada Tu\u017eila\u010dkog savjeta (TS), koji je kulminirao potpunom besmislenom anonimizacijom zapisnika sa sjednica ovog tijela.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":415545,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-451566","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451566","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=451566"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451566\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":451569,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451566\/revisions\/451569"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/415545"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=451566"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=451566"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=451566"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}