Povodom godi\u0161njice zlo\u010dina u Bukovici, Centar za gra\u0111ansko obrazovanje podsje\u0107a na stradanja stanovni\u0161tva u ovom podru\u010dju za koja do danas niko nije odgovarao. Izostanak adekvatne kazne ostavlja trajni osje\u0107aj nepravde i nagla\u0161ava institucionalni neuspjeh u za\u0161titi \u017ertava.<\/p>\n
Bukovica je seosko podru\u010dje u pljevaljskoj op\u0161tini, udaljeno oko 60 kilometara od Pljevalja, i do po\u010detka 90-ih bilo je prete\u017eno naseljeno Bo\u0161njacima i Muslimanima. Od 1992. do 1995. godine, u Bukovici je sprovedeno etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje. Prema dostupnim i dokumentovanim podacima, raseljena su 24 sela, a oko 90 porodica, sa pribli\u017eno 270 \u010dlanova, je protjerano ili izbjeglo. Ubijeno je \u0161est civila, dvije osobe su izvr\u0161ile samoubistvo zbog posljedica torture i zlostavljanja, 11 osoba je oteto i odvedeno u zatvor u \u010cajni\u010de, a blizu 70 civila bilo je izlo\u017eeno fizi\u010dkoj torturi, uklju\u010duju\u0107i te\u0161ka zlostavljanja i silovanja. Zapaljeno je najmanje osam ku\u0107a, kao i d\u017eamija u selu Planjsko, a brojna doma\u0107instva su oplja\u010dkana i uni\u0161tavana. Za ove zlo\u010dine u Crnoj Gori niko nije pravosna\u017eno osu\u0111en.<\/p>\n
Jedini slu\u010daj koji je stigao do suda – ubistvo D\u017eafera \u0110oga – kvalifikovan je kao ubistvo izvr\u0161eno iz niskih pobuda i nacionalne mr\u017enje, a ne kao ratni zlo\u010din. Osu\u0111eni Majo\u0161 Vre\u0107o kasnije je amnestiran, dok je sau\u010desnik Dragomir Krvavac oslobo\u0111en zbog neura\u010dunljivosti.<\/p>\n
CGO podsje\u0107a da je zahtjev za pokretanje istrage Vi\u0161i dr\u017eavni tu\u017eilac podnio tek krajem 2007. godine Vi\u0161em sudu u Bijelom Polju, a istraga je zavr\u0161ena 2010. godine. Optu\u017enica za zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti podignuta je protiv pet pripadnika rezervnog sastava Vojske Jugoslavije – bra\u0107e Radmila i Radi\u0161e \u0110ukovi\u0107a, Slobodana Cvetkovi\u0107a, Milorada Brkovi\u0107a i \u0110or\u0111ija Gogi\u0107a i dva pripadnika rezervnog sastava Ministarstva unutra\u0161njih poslova Crne Gore – Slavi\u0161e Svrkote i Radomana \u0160ubari\u0107a. Zvani\u010dno obrazlo\u017eenje za prisustvo vojnih i policijskih struktura, uklju\u010duju\u0107i i paravojne, bilo je \u010duvanje granice i potraga za skrivenim oru\u017ejem.<\/p>\n
Nakon vi\u0161egodi\u0161njeg postupka, svi optu\u017eeni su pravosna\u017eno oslobo\u0111eni, dok pitanje komandne odgovornosti i eventualnih nalogodavaca nikada nije bilo predmet istrage. Pokrenut je projekat rekonstrukcije uni\u0161tenih ku\u0107a i infrastrukture, ali se, uprkos ulo\u017eenim sredstvima, vratio zanemarljiv broj porodica, \u0161to nagla\u0161ava dubinu posljedica koje su ovi zlo\u010dini ostavili na lokalnu zajednicu.<\/span><\/p>\n Razloge napu\u0161tanja bo\u0161nja\u010dko-muslimanskog stanovni\u0161tva ovog podru\u010dja tu\u017eila\u0161tvo je opisalo kao rezultat \u201evr\u0161enja sistematskog zlostavljanje muslimanskog \u017eivlja u Bukovici, prisiljavaju\u0107i ih na taj na\u010din da napu\u0161taju svoje domove<\/em>\u201c. S druge strane, odbrana je zastupala stav da je napu\u0161tanje stanovni\u0161tva kontinuirani proces ekonomskih migracija zaba\u010denog sto\u010darskog kraja, \u0161to demantuju brojna svjedo\u010danstva. Relevantni sudski spisi i dokumentacija o ovim doga\u0111ajima integralno su predstavljeni u publikaciji CGO-a \u201eProces suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u u Crnoj Gori \u2013 Slu\u010daj Bukovica\u201c<\/a>.<\/p>\n CGO ocjenjuje da posljednje aktivnosti Specijalnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva (SDT), uklju\u010duju\u0107i usvajanje Plana postupanja, ali i izmjene Zakonika o krivi\u010dnom postupku iz juna 2024. godine, kojima je omogu\u0107eno kori\u0161\u0107enje dokaza prikupljenih pred Ha\u0161kim tribunalom i Me\u0111unarodnim rezidualnim mehanizmom predstavljaju va\u017ean, iako zaka\u0161njeli iskorak u odnosu na raniju institucionalnu pasivnost. Ostaje da se vidi da li je to izraz istinske posve\u0107enosti pravdi ili samo poku\u0161aj sticanja dodatnih poena na putu ka EU, s obzirom da je procesuiranje ratnih zlo\u010dina dio zavr\u0161nih mjerila za Poglavlje 23. Treba imati u vidu i da protok vremena dodatno ote\u017eava sprovo\u0111enje pravde, jer klju\u010dni svjedoci i \u017ertve umiru, a sje\u0107anja blijede.<\/p>\n Zlo\u010din u Bukovici, kao i druga stradanja tokom devedesetih, i dalje je nedovoljno prisutan u obrazovnom sistemu. Posljedice takvog pristupa vidljive su i u nivou znanja gra\u0111ana i gra\u0111anki, ali i mladih o devedesetim<\/a>: manje od polovine gra\u0111anstva (49,7%) smatra da su se ratni zlo\u010dini desili na teritoriji Crne Gore, a istra\u017eivanje me\u0111u mladima<\/a> pokazuje da 38,6% vjeruje da ih je bilo, od \u010dega 42,5% zna za zlo\u010din u Bukovici.<\/p>\n CGO podsje\u0107a da vladavina prava podrazumijeva dosljedno i nepristrasno procesuiranje svih ratnih zlo\u010dina, bez obzira na vremensku distancu ili politi\u010dki kontekst. Efikasno utvr\u0111ivanje odgovornosti i njegovanje kulture sje\u0107anja ostaju preduslovi za ja\u010danje povjerenja u institucije i izgradnju funkcionalnog demokratskog dru\u0161tva.<\/p>\n Maja Marinovi\u0107, saradnica na programima<\/p>\n Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO)<\/p>\n