Ljudi se smiju iz vi\u0161e razloga, a nauka (psihologija, evolucijska biologija i neuronauka) daje vrlo zanimljiva obja\u0161njenja. Evo glavnih razloga za\u0161to se smijemo:<\/p>\n
1.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Smijeh je prije svega socijalni alat, a ne samo reakcija na ne\u0161to smije\u0161no<\/strong><\/p>\n Naj\u010de\u0161\u0107i okida\u010d za smijeh nije vic ili ne\u0161to urnebesno \u2013 ve\u0107 dru\u0161tvena interakcija. Istra\u017eivanja (npr. Roberta Provinea) pokazuju da se ljudi smiju 30 puta vi\u0161e u dru\u0161tvu nego kad su sami.<\/p>\n Smijemo se da bismo signalizirali: \u201eOvdje je sve OK\u201c, \u201esla\u017eem se s tobom\u201c, \u201evolim biti u tvom dru\u0161tvu\u201c, \u201emi smo tim\u201c.<\/p>\n Zato se najvi\u0161e smijemo u razgovorima koji objektivno nisu smije\u0161ni \u2013 to je ljepilo za odnose.<\/p>\n 2.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Evolucijski korijeni \u2013 smijeh je mnogo stariji od govora<\/strong><\/p>\n Smijeh postoji kod svih velikih majmuna (\u0161impanze, bonobo, gorile) \u2013 obi\u010dno tokom igre i golicanja.<\/p>\n Kod njih slu\u017ei kao signal: \u201eOvo je samo igra, nema opasnosti, nastavi se boriti\/igrati bez straha\u201c.<\/p>\n Kod ljudi se taj signal razvio u mnogo \u0161iri alat za dru\u0161tveno povezivanje (social bonding).<\/p>\n Kada su na\u0161e grupe postale ve\u0107e (a vrijeme za dotjerivanje krzna ograni\u010deno), smijeh je postao \u201ejeftiniji\u201c na\u010din da se gradi povjerenje i saradnja \u2013 ne\u0161to poput grupnog pjevanja ili aplaudiranja.<\/p>\n 3.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u0160to se doga\u0111a u tijelu i mozgu kad se smijemo?<\/strong><\/p>\n Mozak lu\u010di endorfine (prirodni opijati \u2192 smanjenje boli i stresa), dopamin (nagrada i motivacija) i serotonin (osje\u0107aj blagostanja).<\/p>\n Smanjuju se kortizol i adrenalin \u2192 ni\u017ei stres, ni\u017ei krvni pritisak, bolja imunost.<\/p>\n Zato se ka\u017ee da je smijeh \u201enajbolji lijek\u201c \u2013 nije samo fraza, ima \u010dvrstu fiziolo\u0161ku osnovu.<\/p>\n 4.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Za\u0161to se smijemo i kad nije smije\u0161no?<\/strong><\/p>\n Nervozni \/ neprikladni smijeh \u2013 obrambeni mehanizam protiv straha, tuge, nelagode ili prevelikog uzbu\u0111enja.<\/p>\n Zarazan smijeh \u2013 jer mozak automatski prepoznaje smijeh kao pozitivan signal i \u201ezarazi\u201c nas (simetri\u010dni neuroni).<\/p>\n Incongruity theory (teorija nesklada) \u2013 smijemo se kad ne\u0161to nije onako kako o\u010dekujemo, ali na bezopasan na\u010din (klasi\u010dni vic, iznena\u0111enje, apsurd).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Smijeh je evolucijski ‘hak’ koji nam poma\u017ee da se brzo pove\u017eemo, smanjimo napetost, poka\u017eemo sigurnost i podijelimo radost \u2013 a usput nam jo\u0161 i popravlja zdravlje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":439949,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-451255","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451255","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=451255"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451255\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":451258,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451255\/revisions\/451258"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/439949"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=451255"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=451255"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=451255"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}