{"id":45124,"date":"2004-06-21T15:08:04","date_gmt":"2004-06-21T15:08:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=45124"},"modified":"2004-06-21T15:08:04","modified_gmt":"2004-06-21T15:08:04","slug":"nepravilna-raspodjela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2004\/06\/21\/nepravilna-raspodjela\/","title":{"rendered":"Nepravilna raspodjela"},"content":{"rendered":"<p>Sta su poslednja dva ministra odbrane ucinila u cilju usmeravanja strukture vojnog budzeta kako bi dobili malu, a tehnicki i tehnoloski modernu i efikasnu vojsku?<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Dragomir Djordjevic<\/strong><\/em><\/p>\n<p><i>Sta su poslednja dva ministra odbrane ucinila u cilju usmeravanja strukture vojnog budzeta kako bi dobili malu, a tehnicki i tehnoloski modernu i efikasnu vojsku? Sudeci po strukturi budzeta u 2003. i 2004, kada se procenat za opremanje i modernizaciju smanjuje, dolazimo do odgovora \u2013 nista! <\/i><\/p>\n<p>Sloboda je osnovna potreba drustva. Bez zadovoljenja ove potrebe nema ni zadovoljenja drugih potreba. Zadovoljenje bilo koje potrebe, pa i potrebe slobode, podrazumeva izvesnu cenu. Posto je odbrana drzave javno dobro, to celo drustvo, i svaki njegov clan, moraju da preuzmu troskove, s obzirom na njihove ekonomske sposobnosti. <\/p>\n<p>Cena slobode ispoljava se kroz oblik vojnog budzeta. Visina vojnog budzeta zavisi od vise faktora, medju kojima su najvazniji: ekonomska moc zemlje, merena bruto domacim proizvodom; medjunarodni standardi izdvajanja za potrebe odbrane; nacin obracuna bruto domaceg proizvoda (kljucne odluke o ekonomskoj politici, kakva je, na primer, velicina budzeta, fakticki se u nas donose u \u201einformacionom polumraku\u201d, na osnovu nepotpunih i nepouzdanih statistickih podataka). <\/p>\n<p>Pretpostavka realnog finansiranja potreba odbrane jeste stabilnost opsteg nivoa cena na godisnjem nivou. Visina vojnog budzeta u poslednjih desetak godina je iznad 4,5 odsto bruto domaceg proizvoda, sto je mnogo vise od procenta izdvajanja za vojni budzet u trzisno razvijenim zemljama Evrope i naseg okruzenja. <\/p>\n<p>Drugo, vazno pitanje za normalno funkcionisanje odbrane je tekuca struktura vojnog budzeta. Odstupanje vazece strukture budzeta od standarda ilustruju podaci iz 2002: <\/p>\n<p>Standardna struktura <\/p>\n<p>25-30% \u2013 tekuci izdaci <\/p>\n<p>30-35% \u2013 licni rashodi <\/p>\n<p>25-35% \u2013 opremanje i modernizacija <\/p>\n<p>Nasa struktura <\/p>\n<p>37% \u2013 tekuci izdaci <\/p>\n<p>53% \u2013 licni rashodi <\/p>\n<p>10% \u2013 opremanje i modernizacija <\/p>\n<p>Osnovne karakteristike prezentiranih podataka su: visok nivo troskova personala (53 odsto); visok nivo tekucih rashoda (37 odsto) i nizak nivo troskova za opremanje i modernizaciju (10 odsto). <\/p>\n<p>Kada se ovome doda nerealna jedinicna cena licnih rashoda, koja je za vise od dva puta manja od zakonski propisane i ekonomski realne kada je rec o licnoj zaradi \u2013 dolazimo do zakljucka da je struktura budzeta nepravilna. <\/p>\n<p>Prirodno pitanje koje postavljaju poreski obveznici glasi: sta su poslednja dva ministra odbrane ucinila u cilju usmeravanja strukture vojnog budzeta kako bi dobili malu, a tehnicki i tehnoloski modernu i efikasnu vojsku? <\/p>\n<p>Sudeci po strukturi budzeta u 2003. i 2004, kada se procenat za opremanje i modernizaciju smanjuje, dolazimo do odgovora \u2013 nista! <\/p>\n<p>Ekonomski gledano, osnovni zadatak poslednja dva ministra odbrane bio je direktna kontrola nabavno-finansijske funkcije sistema odbrane. <\/p>\n<p>Ministar Velimir Radojevic kontrolu je vrsio birajuci kadar po kriterijumu \u201eskolsko-komsijskog poverenja\u201d. Strucnost, informisanost, drustvene i strucne reference bile su mu nepoznata kategorija. <\/p>\n<p>Ministar Boris Tadic je kontrolu vrsio birajuci kadar tako sto je koristio dva kriterijuma. Prvi kriterijum je poznavanje odredbi Zakona o javnim nabavkama. I laiku je jasno da se u formalno pravnom smislu tu nema sta prigovoriti, ali ljudima koji su upuceni u ovu problematiku ostaju nejasna pitanja sta je sa morfologijom trzista i kvalifikacionom strukturom zaposlenih u nabavnoj funkciji u uslovima nepravilne trzisne strukture, sta je sa skladnim spojem tehnicko-tehnoloske, takticke, ekonomske i pravne kvalifikovanosti zaposlenih u Upravi za javne nabavke Ministarstva za odbranu. Da li postoji ijedan zaposleni u novouspostavljenoj Upravi koji je kvalifikovan da utvrdjuje cene i vrednuje rad u uslovima bilateralnog monopola? <\/p>\n<p>Drugi kriterijum, mozda vazniji od prvog, bio je \u201ezeleno svetlo\u201d njegovih savetnika. Jedno je sigurno \u2013 mladjani savetnici nisu dovoljno poznavali mehanizme i karakteristike funkcionisanja hijerarhijskih sistema. <\/p>\n<p>Kriterijum \u201ezeleno svetlo\u201d mladjanih savetnika zasluzuje iznad svega psiholosku analizu. Ministar Tadic, psiholog po obrazovanju, verovatno dobro razume kosmar nastao na ovoj relaciji. <\/p>\n<p>Stabilan i uravnotezen vojni budzet je pretpostavka normalnog funkcionisanja odbrambenog sistema zemlje i najbolja garancija da su drzavne finansije zdrave i da je ekonomsko stanje zemlje stabilno. <\/p>\n<p>Odbrana u savremenim uslovima zahteva skladan odnos sa nacionalnom ekonomijom, kao i takvu sopstvenu organizaciju i funkcionisanje kojim se obezbedjuje najvisa moguca odbrambena efikasnost sa realno raspolozivim sredstvima. <\/p>\n<p>Poruka novom ministru odbrane Davinicu bila bi da kosmar izazvan kriterijumima prethodnih ministara odbrane u kreiranju kadrovske strukture u nabavno-finansijskoj funkciji sistema odbrane mora odmah anulirati, jer je to osnovna pretpostavka bilo kakvog uspeha. <\/p>\n<p>Ljudi na celnim mestima nabavno-finansijske funkcije moraju imati adekvatnu radnu biografiju. <\/p>\n<p>U formiranju vojnog budzeta po navedenim standardima treba ukljuciti: transferne rashode (penzije vojnih i civilnih lica); troskove radnih i tehnickih kapaciteta remontnih zavoda, gradjevinske operative, kao i vojne industrije; troskove ustanova koje se bave ishranom pilota, specijalaca, diverzanata, odevanjem staresina, samackim smestajem, vojnim hotelima i \u201evojnom\u201d poljoprivredom. <\/p>\n<p>Iz ugla drustvenog blagostanja ne moze se dozvoliti da se budzetski finansira fabrika koka u Morovicu, a da zlata vredna ustanova \u201eKaradjordjevo\u201d, sa 7.000 hektara obradive povrsine, kompletnom preradjivackom infrastrukturom, 4.000 hektara lovno-sumskih povrsina i ergelom, bude u situaciji da radnici ne primaju platu vise meseci i da koristi manje od 30 odsto ukupnih kapaciteta. <\/p>\n<p>U svakom slucaju, biti ispod nivoa proizvodnih mogucnosti znaci \u201epociniti zlocin ekonomske neefikasnosti\u201d. <\/p>\n<p> Za vojnodohodovne ustanove napisana je Studija o modelu funkcionisanja u uslovima promene ekonomskog sistema zemlje. Na izradi studije radilo je vise istaknutih strucnjaka, koji su objedinili vojnu i ekonomsku dimenziju i nadjeno je najbolje resenje. Zasto taj model nije u funkciji?<\/p>\n<p>Dragomir Djordjevic, profesor mikroekonomije, ekspert za ocenu programa u vojnoj industriji<\/p>\n<p>Politika<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sta su poslednja dva ministra odbrane ucinila u cilju usmeravanja strukture vojnog budzeta kako bi dobili malu, a tehnicki i tehnoloski modernu i efikasnu vojsku?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-45124","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45124","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45124"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45124\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45124"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45124"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45124"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}