{"id":451098,"date":"2026-02-13T08:36:23","date_gmt":"2026-02-13T07:36:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=451098"},"modified":"2026-02-13T08:36:23","modified_gmt":"2026-02-13T07:36:23","slug":"da-se-ne-zaboravi-biljeske-o-imperijalistickoj-agresiji-protiv-venecuele","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/02\/13\/da-se-ne-zaboravi-biljeske-o-imperijalistickoj-agresiji-protiv-venecuele\/","title":{"rendered":"Da se ne zaboravi: Bilje\u0161ke o imperijalisti\u010dkoj agresiji protiv Venecuele"},"content":{"rendered":"

Iv\u00e1n Gonz\u00e1lez Alvarado analizira ameri\u010dku vojnu agresiju protiv Venecuele 3. januara 2026. godine, koja je rezultirala otmicom predsjednika Madura, masovnim \u017ertvama, te\u0161kim o\u0161te\u0107enjima i posljedicama.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Deset dana nakon imperijalisti\u010dke agresije protiv Venecuele \u2013 operacije koja je zavr\u0161ila otmicom predsjednika Nikolasa Madura i poslanice Narodne skup\u0161tine i prve dame Silije Flores, kao i sa vi\u0161e od 120 poginulih, desetinama ranjenih civila i vojnih lica, te zna\u010dajnim o\u0161te\u0107enjima infrastrukture \u2013 imamo neke elemente koji nam omogu\u0107avaju da analiziramo i poku\u0161amo razumjeti \u0161ta se dogodilo, te da podijelimo, koliko je mogu\u0107e, veoma op\u0161tu ocjenu.<\/p>\n

Bitno je identifikovati uloge koje su imali svi akteri u ovom doga\u0111aju i procijeniti kako doma\u0107e tako i me\u0111unarodne reakcije na doga\u0111aj koji, nesumnjivo, predstavlja okolnost kojoj zemlja nikada ranije nije bila izlo\u017eena. U stvari, nijedna zemlja u Latinskoj Americi \u2013 nijedna ju\u017enoameri\u010dka prijestonica \u2013 nije bila meta tako brutalne i direktne vojne operacije najve\u0107e imperijalisti\u010dke vojne sile svijeta u vi\u0161e od 200 godina. Me\u0111unarodna doktrina izri\u010dito zabranjuje ovakve unilateralne ratne akte. Stoga, razmjera onoga \u0161to se dogodilo u Venecueli 3. januara jo\u0161 uvijek ima \u2013 i nastavi\u0107e imati \u2013 dalekose\u017ene posljedice. Ima jo\u0161 mnogo pitanja koja treba razjasniti. Ipak, mogu\u0107e je izvu\u0107i neke zaklju\u010dke.<\/p>\n

Prvi zaklju\u010dak je da se radi o prvom aktu sprovo\u0111enja Nacionalne bezbjednosne izjave (NSS) koju je ameri\u010dka administracija objavila prije nekoliko mjeseci, i jasan dokaz da \u0107e Latinska Amerika i Karibi zaista biti \u2013 i ve\u0107 jesu \u2013 centralna meta imperijalisti\u010dkih ambicija. Ova ambicija zahtijeva brzu akciju kako bi se osigurala kontrola koja bi Va\u0161ingtonu dala prednost nad glavnim rivalom, Kinom. \u201eTrampov korolar\u201c Monroove doktrine oslobodio je svoje breme nasilja i smrti na Venecuelu, otkrivaju\u0107i njegov cinizam i hladnokrvnost.<\/p>\n

Jer Venecuela posjeduje najve\u0107e svjetske rezerve nafte, zauzima klju\u010dnu geografsku i geopoliti\u010dku poziciju na sjevernoj ivici Karipskog mora, i ima ogroman spektar strate\u0161kih resursa neophodnih globalnom kapitalisti\u010dkom sistemu \u2013 a posebno teku\u0107em ratu \u2013 postala je najcjenjeniji plijen u ameri\u010dkim kolonijalnim ambicijama. Klju\u010dna \u010dinjenica za razumijevanje ove operacije je \u0161ta zna\u010di poraziti politi\u010dki projekat suvereniteta i samoopredjeljenja koji traje vi\u0161e od 25 godina. Uprkos usponima i padovima i kontradikcijama, taj projekat \u2013 zajedno sa Kubom \u2013 predstavlja glavnu prepreku da region bude potpuno pod kontrolom ameri\u010dke agende.<\/p>\n

Ono \u0161to se dogodilo u Venecueli, dakle, ima dimenzije koje je veoma te\u0161ko kvantifikovati, iznad bola, gubitaka i uticaja koji ima na unutra\u0161nju dinamiku zemlje. Ovo je zemlja koja je u posljednje tri godine pokazala visoke stope rasta i ekonomske ravnote\u017ee, kao i mir i institucionalnu stabilnost \u2013 uslove koje je stanovni\u0161tvo u velikoj mjeri osje\u0107alo i cijenilo. Oni od nas koji su bili u Venecueli posljednjih dana mogli su iz prve ruke do\u017eivjeti uticaj operacije takve magnitude na zemlju koja je bila mirna i u miru, i koja nikada ranije nije pretrpjela napad takvih razmjera. Dijelili smo osje\u0107aj bespomo\u0107nosti i ogor\u010denosti. Unutra\u0161nje posljedice \u0107e se nastaviti odvijati dugo vremena, jer ne\u0107e biti lako svjedo\u010diti \u2013 a kamoli biti dio \u2013 tako brutalne operacije agresije i terorizma kakvu su do\u017eivjeli Karakas i drugi gradovi u Venecueli.<\/p>\n

Oni od nas koji su bili tamo \u2013 posebno oni koji \u017eive u regionima koje je napad pogodio \u2013 pretrpjeli su ne samo materijalne gubitke, ve\u0107 i dubok psiholo\u0161ki, emocionalni i moralni uticaj. Razmjera onoga \u0161to se dogodilo je prevelika da bi se, samo deset dana kasnije, o\u010dekivala jasna \u2013 a prije svega ozbiljna \u2013 ocjena onoga \u0161to predstavlja i nastavi\u0107e predstavljati.<\/p>\n

Drugi va\u017ean zaklju\u010dak je da, iako je venecuelanska vlada o\u010dekivala vojnu operaciju u svakom trenutku, nikada nije predvi\u0111ala da \u0107e takva operacija uklju\u010divati napad ovih razmjera: avione, helikoptere, rakete i dronove koji udaraju u samo srce grada Karakasa. Vi\u0161e od 150 vojnih plovila i letjelica raspore\u0111eno je unutar i izvan zemlje. Svi komunikacioni i odbrambeni sistemi su neutralisani, ostavljaju\u0107i milione stanovnika prijestonice i drugih regiona efektivno neza\u0161ti\u0107enim. Jo\u0161 uvijek nije poznato koliko ameri\u010dkog vojnog i obavje\u0161tajnog osoblja je mobilisano za ovaj ratni akt protiv zemlje koja je spavala. Cijeli scenario kulminirao je otmicom i prebacivanjem na ameri\u010dku teritoriju predsjednika republike i prve dame.<\/p>\n

Ta akcija je, naravno, oblikovala odgovor i organizaciju vlade u prvim satima 3. januara. Priznajem da je bilo mnogo nepoznanica o tome kako \u0107e se doga\u0111aji odvijati i kakva \u0107e biti reakcija. Me\u0111utim, vlada se ne samo brzo regrupisala u smislu unutra\u0161nje organizacije, ve\u0107 je i djelovala u skladu sa ustavom utvr\u0111enim procedurama. To je sprije\u010dilo vakuum mo\u0107i i omogu\u0107ilo potpredsjednici Delcy Rodr\u00edguez da preuzme svoju ustavnu ulogu vr\u0161iteljke du\u017enosti predsjednice. Zajedno sa kabinetom, usvojila je sve mjere neophodne da se osigura kontinuitet izvr\u0161ne vlasti, procjeni situacija i preduzmu hitne akcije da zemlja nastavi funkcionisati i brzo odgovori na uticaj nasilne operacije.<\/p>\n

Kao \u0161to je sama vr\u0161iteljka du\u017enosti predsjednice i nekoliko vladinih portparola vi\u0161e puta izjavilo, odluke su morale biti donesene u realnom vremenu. Neke od njih nisu bile razumijevane, ili nisu nu\u017eno prihva\u0107ene ili potpuno shva\u0107ene. Mogu se dovoditi u pitanje u smislu njihovog dugoro\u010dnijeg uticaja, ali hitnost stabilizacije zemlje i pripreme za sprje\u010davanje nove vojne akcije \u2013 koja bi donijela jo\u0161 ve\u0107i gubitak \u017eivota i \u0161tetu nemogu\u0107u za kvantifikaciju u ovoj fazi \u2013 u\u010dinila je usvajanje tih mjera neizbje\u017enim.<\/p>\n

Vlada ima tri neposredna prioriteta, jasno izra\u017eena i vidljiva kako onima od nas koji su bili tamo, tako i posmatra\u010dima van zemlje. Prvi prioritet je vra\u0107anje reda u naciji i sprje\u010davanje situacije koja bi mogla ugroziti mir i stabilnost republike. Ovaj zadatak spada u nadle\u017enost predsjedni\u0161tva i razli\u010ditih grana dr\u017eave, Bolivarskih nacionalnih oru\u017eanih snaga, i mobilizaciju teritorijalnih dru\u0161tvenih snaga koje podr\u017eavaju bolivarski projekat \u2013 predstavljene kroz razli\u010dite organizacione strukture isprepletene u gra\u0111ansko-vojno-policijskom savezu koji postoji \u0161irom zemlje.<\/p>\n

Drugi zadatak je osigurati osloba\u0111anje talaca \u2013 predsjednika republike i njegove partnerke \u2013 \u0161to uklju\u010duje ulazak u pregovore u kojima otmi\u010dar koristi pritisak nad \u017eivotima i uslovima zarobljenih da poku\u0161a natjerati zemlju da preda ono \u0161to \u017eele. U su\u0161tini, radi se o suverenitetu \u2013 kroz kontrolu energetskih resursa i ekonomije \u2013 ta\u010dka koju su Tramp i razli\u010diti portparoli ameri\u010dke administracije vi\u0161e puta isticali. Svi la\u017eni argumenti o borbi protiv droge i \u201enarkoterorizma\u201c nestali su, a jo\u0161 manje ostaje od bilo kakvog pretvaranja da se brani demokratija i ljudska prava.<\/p>\n

To je zna\u010dilo da svaki dan pregovora zahtijeva ustupke i usvajanje mjera za smanjenje pritiska neprijatelja, neke od kojih su ve\u0107 bile u toku ili su bile dio sopstvenog plana pregovora predsjednika Madura sa Trampovom administracijom koji je poku\u0161avan od pro\u0161le godine. Ti napori su bili zasnovani na garantovanju da energetska trgovina sa Sjedinjenim Dr\u017eavama ne\u0107e podrazumijevati predaju suvereniteta.<\/p>\n

Venecuelanska vlada, jo\u0161 od \u010caveza, priznala je potrebu za uspostavljanjem naftnog sporazuma sa Sjedinjenim Dr\u017eavama koji bi ponudio garancije i sigurnost za obje nacije, u okviru po\u0161tovanja suvereniteta i pridr\u017eavanja me\u0111unarodnog prava. Me\u0111utim, ta dinamika je prekinuta po\u010dev\u0161i od unilateralnih prinudnih mjera koje je usvojila prva Trampova administracija 2016. godine, nakon Obamine deklaracije 2015. da Venecuela predstavlja \u201eneobi\u010dnu i izuzetnu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti i spoljnoj politici Sjedinjenih Dr\u017eava\u201c.<\/p>\n

Upravo te mjere su nanijele \u2013 i nastavljaju nanijeti \u2013 najve\u0107u \u0161tetu venecuelanskoj ekonomiji, kapacitetu dr\u017eave da zadovolji potrebe svog stanovni\u0161tva, i produbljivanju socijalnih problema, od kojih je ve\u0107ina bila rije\u0161ena tokom prvih deset godina Bolivarske revolucije. Masovna migracija i \u201eegzodus\u201c miliona Venecuelanaca ne mo\u017ee se objasniti bez strategije \u201euvrtanja ruke\u201c i primjene \u201emaksimalnog pritiska\u201c koju je sprovodio imperijalizam i njegovi unutra\u0161nji saradnici. Cilj je uvijek bio dominacija zemljom ekonomski i politi\u010dki kako bi se kontrolisali njeni strate\u0161ki resursi.<\/p>\n

Ono \u0161to se konkretno de\u0161ava je da se sporazumi koji su nekada imali potencijal da se postepeno implementiraju sada ubrzavaju. Ovo nije ni\u0161ta druga\u010dije od onoga \u0161to je ve\u0107 bilo u toku, i to je dio onoga \u0161to se promijenilo u posljednjim danima. Drugi dio se odnosi, kao \u0161to smo rekli, na sprje\u010davanje agresije ve\u0107ih razmjera i, posebno, kupovinu vremena da se sprije\u010di ne samo da zemlja, ve\u0107 i region postane meta daleko smrtonosnijeg napada. Takav napad bi bio vo\u0111en ambicijom koja sada dominira politikom i stavom Sjedinjenih Dr\u017eava \u2013 ambicijom usmjerenom ne samo na Venecuelu ve\u0107 i na Kubu i druge zemlje u regionu.<\/p>\n

Suo\u010davamo se sa imperijalisti\u010dkim, psihopatskim re\u017eimom koji la\u017ee, manipuli\u0161e i prijeti non-stop 24 sata dnevno. Ovo je dio onoga \u0161to zna\u010di pregovarati sa neprijateljem koji je najve\u0107a nuklearna sila svijeta, sa najopremljenijom i tehnolo\u0161ki najnaprednijom vojskom, kao \u0161to su pokazali u operaciji u ranim jutarnjim satima 3. januara. Sprije\u010diti da ta ambicija uni\u0161ti ne samo hiljade \u017eivota i razaranje zemlje, ve\u0107 i politi\u010dki i dru\u0161tveni projekat izgra\u0111en tokom 25 godina, dio je hitnih zadataka.<\/p>\n

\u010cetvrti zadatak uklju\u010duje stvaranje me\u0111unarodnih uslova da se sprije\u010di eskalacija ove agresije. Vlada u vr\u0161enju du\u017enosti obezbijedila je va\u017ene sporazume u smislu solidarnosti \u2013 ne samo sa tradicionalnim saveznicima kao \u0161to su Kina, Rusija i Iran, ve\u0107 i sa regionalnim vladama, koje su klju\u010dne za izgradnju \u0161irokog kruga podr\u0161ke, uklju\u010duju\u0107i Brazil, Meksiko i Kolumbiju. Ovo je uklju\u010divalo i odre\u0111eni nivo anga\u017emana sa evropskim vladama i drugim regionima \u0161irom svijeta, kako bi se uspostavio okvir saveza za suo\u010davanje sa ovim trenutkom. Obnavljanje direktnih odnosa sa diplomatskim misijama EU i drugim vladama Globalnog sjevera doga\u0111aj je koji smo svjedo\u010dili u posljednjim danima, i nije mala stvar, s obzirom na te\u017einu situacije.<\/p>\n

Moja li\u010dna ocjena, nakon \u0161to sam bio u Venecueli od sredine decembra kroz dane tokom i nakon teroristi\u010dkog napada \u2013 \u017eive\u0107i i dijele\u0107i vrijeme sa porodicom, prijateljima i \u0161irokim spektrom ljudi koji podr\u017eavaju vladu, kao i sa onima koji se suprotstavljaju ili uop\u0161te ne simpatiziraju sa bolivarskim projektom \u2013 omogu\u0107ava mi da potvrdim \u0161iroku podr\u0161ku koju u\u017eiva vlada vr\u0161iteljke du\u017enosti predsjednice Delcy Rodr\u00edguez. Svake po\u010detne sumnje ili nesigurnosti su minimizirane. Od 3. januara nadalje, u po\u010detku skromno ali sve intenzivnije u narednim danima, \u010davizam je demonstrirao svoju sposobnost mobilizacije i inicijative u odbrani zemlje.<\/p>\n

Sli\u010dno tome, od prvih sati postoje primjetne reakcije socijalnih pokreta, politi\u010dkih partija i razli\u010ditih sektora dru\u0161tva koji se mobili\u0161u u \u0161irokom me\u0111unarodnom pozivu na solidarnost sa Venecuelom i antiimperijalisti\u010dku osudu. Ovaj pokret nastavlja rasti, \u010dak i unutar Sjedinjenih Dr\u017eava, gdje se ljudi suo\u010davaju sa autoritarnim i diktatorskim ekscesima Trampa. Kako dani prolaze, vi\u0161e pokreta i organizacija se pridru\u017euje izrazima solidarnosti \u2013 ne samo oni koji su uvijek stajali uz Bolivarsku revoluciju, ve\u0107 i oni koji, po principu i uvjerenju, razumiju da je ovaj trenutak izuzetno osjetljiv i da Venecuelu ne smijemo ostaviti samu.<\/p>\n

Ovo je akcija koju svi koji mogu moraju nastaviti preduzimati. Nije to samo zadatak vlade, ve\u0107 svih dru\u0161tvenih i politi\u010dkih snaga unutar i van Venecuele. To je zadatak srednjoro\u010dni i dugoro\u010dni, jer sprje\u010davanje nove agresije \u2013 s obzirom na ono \u0161to bi se moglo dogoditi u Venecueli \u2013 tako\u0111e zna\u010di kupovinu vremena da se sprije\u010de operacije u drugim zemljama kao \u0161to su Kolumbija, Meksiko i Kuba, koje su posebno na ni\u0161anu tvrdokornih jastrebova i onih koji se, vo\u0111eni apsurdno\u0161\u0107u antikomunisti\u010dke opsesije, fokusiraju na ostrvo i njegovu revoluciju.<\/p>\n

Kao \u0161to sam rekao, jo\u0161 uvijek postoji mnogo neizvjesnosti, ali postoji i mnogo sigurnosti, a sigurnosti su: Venecuelu treba braniti i unutar zemlje i van nje; sada je trenutak za jedinstvo; povjerenje treba polo\u017eiti u trenutno rukovodstvo; i moramo se suprotstaviti narativima koji djeluju istovremeno, \u010dine\u0107i nas nepovjerljivim i upla\u0161enim. Najva\u017enije sada je kako se narod Venecuele brani i \u0161titi od nove agresije. Ovo nije vrijeme za gubljenje vremena, resursa i energije na debate ili spekulacije, posebno pred operacijom \u010diji osnovni okvir nastavlja biti opravdanje agresije, smrti i otmice.<\/p>\n

Dakle, ovo nije vrijeme za sumnju u odgovornost koju imamo da branimo zemlju, osudimo agresiju, suprotstavimo se imperijalizmu, i posebno sa\u010duvamo Latinsku Ameriku i Karibe kao zonu mira, jer to je u interesu Venecuele i cijelog regiona. Ono \u0161to se de\u0161ava u Venecueli i Karibima mo\u017ee se vrlo dobro odigravati kao test da li \u0107e ameri\u010dki pristup dominirati ameri\u010dkom akcijom na hemisferi. Ako ta ambicija uspije i ciljevi iza operacije se ostvare, sudbina ostatka regiona, a mo\u017eda i svijeta, mogla bi biti zna\u010dajno ugro\u017eena.<\/p>\n

Danas je Venecuela u rukama venecuelanskog naroda, njegovog politi\u010dkog rukovodstva i demokratskih snaga koje su se opirale \u2013 i nastavi\u0107e se opirati \u2013 svakoj novoj agresiji. Ono \u0161to se de\u0161ava na venecuelanskoj zemlji ne odre\u0111uju bombasti\u010dne najave predsjednika Trampa i njegovih saveznika, ve\u0107 narod Venecuele i njegove institucije. Suzbijanje multiformnog rata u njegovoj kognitivnoj dimenziji \u2013 \u0161to zna\u010di bitku oko narativa, istine i percepcije \u2013 najhitniji je zadatak nakon bola, prolivene krvi, dima i ru\u0161evina. Odbrana istine o Venecueli tako\u0111e je obaveza za one posve\u0107ene internacionalizmu i solidarnosti naroda.<\/p>\n

Ovo je li\u010dna bilje\u0161ka nakon \u0161to sam bio u Venecueli \u2013 u Karakasu, Barquisimetu i drugim mjestima \u2013 razgovaraju\u0107i sa mnogo ljudi, provode\u0107i vrijeme sa drugovima unutar i van vlade, sa aktivistima i tako\u0111e sa \u010dlanovima opozicionih sektora, o tome kako oni vide trenutak kroz koji zemlja prolazi. To je poku\u0161aj da se sprije\u010di da vrtlog doga\u0111aja, fragmentacija informacija i manipulacija \u010dinjenicama zamagle na\u0161u memoriju i izbri\u0161u na\u0161e sopstveno razumijevanje ovog istorijskog doga\u0111aja. Mo\u017eda pomogne odgovoriti na neka pitanja i sumnje koje su mi mnogi ljudi unutar i van moje zemlje tra\u017eili da se izjasnim.<\/p>\n

Iv\u00e1n Gonz\u00e1lez Alvarado, Venecuelanac, profesor istorije, internacionalni aktivista.
\n13. januar 2026.<\/p><\/blockquote>\n

progressive.international<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iv\u00e1n Gonz\u00e1lez Alvarado analizira ameri\u010dku vojnu agresiju protiv Venecuele 3. januara 2026. godine, koja je rezultirala otmicom predsjednika Madura, masovnim \u017ertvama, te\u0161kim o\u0161te\u0107enjima i posljedicama.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":447586,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-451098","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451098","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=451098"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451098\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":451101,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451098\/revisions\/451101"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/447586"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=451098"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=451098"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=451098"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}