Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) na Me\u0111unarodni dan \u017eena i \u0111evojaka u nauci – 11. februar – podsje\u0107a na zna\u010dajne uspjehe crnogorskih nau\u010dnica, ali i da je u Crnoj Gori i dalje neophodna institucionalna podr\u0161ka i prepoznavanje njihovog doprinosa.<\/p>\n
Na 55. zasijedanju Komisije Ujedinjenih nacija za status \u017eena, odr\u017eanom 14. marta 2011. godine, usvojen je izvje\u0161taj sa zaklju\u010dcima o pristupu i u\u010de\u0161\u0107u \u017eena i \u0111evojaka u obrazovanju, nauci i tehnologiji, kao i o unapre\u0111enju ravnopravnosti \u017eena u zapo\u0161ljavanju i radnim uslovima u tim oblastima. Ovi zaklju\u010dci bili su osnov za proces koji \u0107e rezultirati progla\u0161enjem Me\u0111unarodnog dana \u017eena i \u0111evojaka u nauci,\u00a0Rezolucijom Generalne skup\u0161tine Ujedinjenih nacija usvojenom 22. decembra 2015. godine.<\/strong><\/p>\n Osim promovisanja uspjeha \u017eena i \u0111evojaka u nauci,\u00a0obilje\u017eavanje ovog datuma<\/strong>\u00a0ima za<\/strong>\u00a0cilj<\/strong>\u00a0ja\u010danje svijesti o postojanju rodnih nejednakosti u nauci i tehnologiji, kao i podsticanje konkretnih mjera za uklanjanje barijera koje \u017eenama i \u0111evojkama ote\u017eavaju uklju\u010divanje, napredovanje i ostvarivanje uspjeha u nau\u010dnim karijerama. Iako njihov rad kroz istoriju \u010desto nije vrednovan jednako kao rad njihovih mu\u0161kih kolega, koji su nerijetko i prisvajali zasluge rada nau\u010dnica,\u00a0\u017eene su nauci dale nemjerljiv doprinos.<\/strong><\/p>\n Marija Kiri<\/strong>,\u00a0koja je otkrila dva nova hemijska elementa\u00a0– polonijum i radijum,\u00a0postavila je temelje novog nau\u010dnog polja radioaktivnosti.\u00a0Prva je \u017eena dobitnica Nobelove nagrade, ali i prva i jedina osoba koja je nagra\u0111ena Nobelovom nagradom za dvije razli\u010dite oblasti<\/strong>\u00a0– fiziku i hemiju. U vrijeme kada su \u017eenama akademske karijere bile gotovo nedosti\u017ene, postala je i prva profesorica na Sorboni.<\/p>\n Sli\u010dnu borbu vodile su i\u00a0Rozalind Frenklin<\/strong>, \u010diji je doprinos bio klju\u010dan za otkri\u0107e strukture DNK,\u00a0Ada Laveles<\/strong>, prva programerka u istoriji,\u00a0Ketrin D\u017eonson<\/strong>, matemati\u010darka NASA-e zaslu\u017ena za uspje\u0161ne svemirske misije, kao i\u00a0Tu Joujou<\/strong>, dobitnica Nobelove nagrade za razvoj lijeka protiv malarije.\u00a0Njihovi doprinosi ne samo da su prevazi\u0161li patrijarhalne okvire, ve\u0107 su trajno oblikovali svijet u kojem \u017eivimo.<\/strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n Crna Gora se mo\u017ee ponositi svojim nau\u010dnicama<\/strong>, poput\u00a0Sne\u017eane Vuksanovi\u0107<\/strong>\u00a0i\u00a0Sne\u017eane Dragi\u0107evi\u0107,<\/strong>\u00a0koje su otkrile novu biljnu vrstu u \u0160titarima, nazvanu\u00a0Petrolamium crnojevicii<\/em>, \u010dime su\u00a0dale va\u017ean doprinos crnogorskoj i svjetskoj nauci<\/strong>. No, iako su se ove na\u0161e nau\u010dnice na\u0161le me\u0111u kandidatkinjama za Trinaestojulsku nagradu, najvi\u0161e dr\u017eavno priznanje, \u017eiri im ovu nagradu nije dodijelio. Nagradu je dobio\u00a0Be\u0107ir Vukovi\u0107<\/strong>\u00a0za knjigu koja u trenutku dodjele formalno nije ni postojala, a \u010dijim se okolnostima danas bavi tu\u017eila\u0161tvo.\u00a0Ovakva odluka poslala je sna\u017enu\u00a0demotivi\u0161u\u0107u poruku ne samo nau\u010dnicama, ve\u0107 \u0111evojkama koje tek zapo\u010dinju ili planiraju svoju nau\u010dnu karijeru.<\/p>\n Paradoksalno,\u00a0ni najvi\u0161a nau\u010dna institucija u dr\u017eavi – Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) – ne prepoznaje dovoljno senzibiliteta za otvaranje prostora \u017eenama u nauci<\/strong>.\u00a0U dru\u0161tvu koje je i dalje duboko patrijarhalno, rodna neizbalansiranost u CANU, \u0111e su\u00a0samo tri \u017eene me\u0111u 38 redovnih i vanrednih \u010dlanova\u00a0<\/strong>zna\u010di da nau\u010dnice imaju vi\u0161estruko manje \u0161ansi da postanu \u010dlanice Akademije u odnosu na njihove mu\u0161ke kolege. Na primjer,\u00a0Svetlana Kana Radevi\u0107<\/strong>, istaknuta crnogorska arhitektinja,\u00a0nikada nije izabrana za akademkinju<\/strong>\u00a0CANU<\/strong>\u00a0(iako jeste bila dio Odbora za likovne umjetnosti CANU)\u00a0uprkos nespornoj vrijednosti njenog stvarala\u0161tva i uticaja na arhitekturu u Crnoj Gori i regionu.<\/strong><\/p>\n