{"id":451016,"date":"2026-02-11T07:20:52","date_gmt":"2026-02-11T06:20:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=451016"},"modified":"2026-02-11T07:20:52","modified_gmt":"2026-02-11T06:20:52","slug":"licemjerje-svijeta-zasnovanog-na-pravilima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/02\/11\/licemjerje-svijeta-zasnovanog-na-pravilima\/","title":{"rendered":"Licemjerje svijeta zasnovanog na pravilima"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ra\u00efs Neza Boneza<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Postoje trenuci u globalnoj politici kada maska \u200b\u200bsklizne \u2013 ne zato \u0161to mo\u0107 iznenada otkriva moral, ve\u0107 zato \u0161to odr\u017eavanje performansi postaje preskupo.<\/p>\n

Nedavno je u Davosu kanadski premijer Mark Karni u\u010dinio ne\u0161to neobi\u010dno. Priznao je (gotovo usputno) da takozvani\u00a0 me\u0111unarodni poredak temeljen na pravilima\u00a0 nikada nije bio sasvim ono \u0161to se tvrdilo da jeste.<\/p>\n

Da su se pravila neravnomjerno primjenjivala. Da su najja\u010di rutinski sami sebe izuzimali. Da je integracija, nekada prodavana kao uzajamna korist, sve vi\u0161e postajala sredstvo prisile.<\/p>\n

Na sekundu, \u010dovjek je gotovo mogao osjetiti olak\u0161anje. Ne zato \u0161to je istina bila nova \u2013 ve\u0107 zato \u0161to je kona\u010dno izgovorena naglas. \u017divjeli smo u ovom sistemu generacijama. Ro\u0111eni u njemu. Disciplinovani njime. Govorio nam je da je neutralan, dobro\u0107udan, neizbje\u017ean.<\/p>\n

Nalo\u017eeno nam je da po\u0161tujemo \u201epravila\u201c napisana negdje drugdje, tuma\u010dena negdje drugdje, nametnuta negdje drugdje \u2013 obi\u010dno protiv nas. Rezultat nikada nije bio red, ve\u0107 poslu\u0161nost; nikada pravda, ve\u0107 upravljanje.<\/p>\n

Ipak, sistem je opstao \u2013 ne zato \u0161to je bio istinit, ve\u0107 zato \u0161to su se svi slo\u017eili da se pona\u0161aju\u00a0 kao da jeste. To je pravi izvor njegove mo\u0107i.<\/p>\n

I tako\u0111e njegova kobna slabost.<\/p>\n

Kad \u010dak i jedan glumac prestane glumiti \u2013 kad se natpis ukloni s izloga \u2013 iluzija po\u010dinje pucati.<\/p>\n

U tom kontekstu treba \u010ditati propovijed Emanuela Makrona u Davosu. Njegova osuda \u201ezakona najja\u010deg\u201c na me\u0111unarodnoj sceni zvu\u010dala je gotovo… progresivno.<\/p>\n

Francuski predsjednik koji govori jezikom antikolonijalnog suzdr\u017eavanja. Moglo bi se \u010dak do\u0107i u isku\u0161enje da mu se aplaudira.<\/p>\n

Ali gotovo.<\/p>\n

Jer te\u0161ko je ozbiljno shvatiti predavanja o mo\u0107i kada dolaze iz zemalja koje se nikada nisu istinski odrekle te mo\u0107i – samo su joj dale novi brend.<\/p>\n

Francuska, uostalom, insistira na tome da je prevladala kolonijalizam. Ono \u0161to ostaje nisu kolonije, ve\u0107\u00a0 teritorije . Ne dominacija, ve\u0107 uprava. Ne okupacija, ve\u0107\u00a0 prekomorski kolektivi.<\/p>\n

Rje\u010dnik je elegantan; struktura nije. Od Kariba do Pacifika, obrazac se ponavlja.<\/p>\n

Na Martiniku, protesti protiv nepodno\u0161ljivih tro\u0161kova \u017eivota ne nailaze na strukturne reforme, ve\u0107 na policijske palice i hap\u0161enja. U Novoj Kaledoniji, vi\u0161edecenijski zahtjevi za samoodre\u0111enjem sudaraju se s izbornim in\u017eenjeringom i poznatom koreografijom \u201euspostavljanja reda\u201c.<\/p>\n

U Indijskom okeanu, kontradikcija je jo\u0161 ve\u0107a. Majot ostaje pod francuskom kontrolom uprkos ponovljenim rezolucijama UN koje ga priznaju kao dio Komora. \u010cini se da je me\u0111unarodno pravo obvezuju\u0107e – osim kada nije.<\/p>\n

Zanimljivo je da su, kada je UN predlo\u017eio uspostavljanje me\u0111unarodnog dana protiv kolonijalizma u svim njegovim oblicima, Francuska, ve\u0107i dio Zapadne Evrope i Sjedinjene Dr\u017eave odbili da podr\u017ee taj dan. Kolonijalizam je o\u010dito neprihvatljiv – pod uslovom da definicija zavr\u0161ava neposredno prije doma.<\/p>\n

Ali moderni kolonijalizam se rijetko vi\u0161e najavljuje zastavama i guvernerima. On preferira bilanse.<\/p>\n

CFA franak (franak Afri\u010dke financijske zajednice) ostaje jedan od najtrajnijih instrumenata evropskog uticaja u Africi.<\/p>\n

\u010cetrnaest zemalja jo\u0161 uvijek koristi valutu \u010dija je vrijednost fiksirana u Parizu, \u010dije se rezerve djelimi\u010dno dr\u017ee u inostranstvu i nad kojom lokalno stanovni\u0161tvo nema nikakvu zna\u010dajniju kontrolu.<\/p>\n

Politi\u010dka nezavisnost je dodijeljena. Monetarni suverenitet nije.<\/p>\n

Holandija nudi svoju verziju ovog tihog kontinuiteta. Od karipskih ostrva jo\u0161 uvijek vezanih za Hag, do dugog ekonomskog \u017eivota nakon eksploatacije u Indoneziji, do korporativnih struktura koje usmjeravaju bogatstvo kroz postkolonijalne asimetrije, holandski kolonijalizam nije nestao – profesionalizovao se.<\/p>\n

Prepustila je nasilje ugovorima, a dominaciju ra\u010dunovodstvu.<\/p>\n

Diljem Evrope, obrazac je prepoznatljiv. Kolonijalna mo\u0107 nije umrla. Diverzifikovala se. A kada finansijska poluga nije dovoljna, pojavljuju se drugi alati.<\/p>\n

U Sahelu, naoru\u017eane grupe terori\u0161u civile usred magle vanjskog uplitanja. Biv\u0161e kolonijalne sile predstavljaju se kao garanti sigurnosti, \u010dak i dok se mno\u017ee pitanja o protoku oru\u017eja, mre\u017eama obuke i strategijama destabilizacije.<\/p>\n

Kada afri\u010dke vlade upiru prstom, zapadni mediji reaguju nevjericom – ili \u0161utnjom. \u0160to nas dovodi do jo\u0161 jednog trajnog instrumenta kontrole: \u201cnaracije\u201c.<\/p>\n

Francuske ili zapadne medijske korporacije i dalje dominiraju ve\u0107im djelovima afri\u010dkog informativnog prostora, oblikuju\u0107i percepciju legitimnosti, otpora i \u201cterorizma\u201c. Naoru\u017eane grupe postaju \u201cpobunjenici\u201c kada im to odgovara.<\/p>\n

Vlade koje tvrde da imaju suverenitet postaju \u201chunta\u201c. Kada zemlje suspenduju ili protjeraju strane medije optu\u017eene za manipulaciju, ogor\u010denje u Evropi je trenutno. Kada se afri\u010dki glasovi u\u0161utkaju, ogor\u010denje je opciono.<\/p>\n

Vojno, poruka iz Afrike postala je nedvosmislena. Mali. Niger. Burkina Faso. Senegal. \u010cad. Francuske snage su zamoljene da odu.<\/p>\n

I diljem frankofonske Afrike, protesti protiv francuskih kolonijalnih te\u017enji i dalje rastu – ne iz mode, ve\u0107 iz sje\u0107anja.<\/p>\n

Sje\u0107anje na prisilni rad u centralnoj Africi. Sje\u0107anje na nuklearne eksperimente u Al\u017eiru, trovanje zemlje i tijela generacijama. Sje\u0107anje na senegalske\u00a0 Tirailleurs* \u2013 poslane da umru za Francusku, a zatim strijeljane kada su tra\u017eile svoju platu.<\/p>\n

Brojke ostaju \u201cnejasne\u201c. Nasilje nije.<\/p>\n

Evropa voli da vjeruje da je okrenula stranicu.<\/p>\n

Ali stalno iznova \u010dita isto poglavlje – samo uz bolje osvjetljenje.<\/p>\n

Zato su nedavna zapadnja\u010dka priznanja o slomu poretka utemeljenog na pravilima va\u017ena \u2013 ali samo ako se shvate ozbiljno. Jer ovaj sistem nikada nije odr\u017eavan pravedno\u0161\u0107u, ve\u0107 ritualima. U\u010de\u0161\u0107em. \u0160utnjom.<\/p>\n

Ta pogodba sada se raspada. Integracija je postala ranjivost. Trgovina je postala poluga. Finansije su postale oru\u017eje. Institucije koje su se nekad predstavljale kao neutralne (STO, UN, multilateralni forumi) sve se vi\u0161e otkrivaju kao arene selektivnpg sprovo\u0111enja.<\/p>\n

Kad te pravila prestanu \u0161tititi, ne reformi\u0161e\u0161 ih pristojno. \u0160titi\u0161 sebe.<\/p>\n

Dakle, da \u2013 priznanje kome pripada. Kad zapadni \u010delnici priznaju fikciju, to je korak naprijed. Ali budnost je neophodna.<\/p>\n

Jer istorija nas u\u010di jednostavnu lekciju: Ni\u0161ta istinski dobro nikada nije proiza\u0161lo iz carstava koja su otkrila poniznost pred mikrofonom. Pogotovo kada je i dalje odbijaju praktikovati kod ku\u0107e.<\/p>\n

*Tirailleurs (tirajeri) su bile pripadnici kolonijalnih pje\u0161adijskih jedinica francuske vojske, regrutovani iz razli\u010ditih francuskih kolonija tokom 19. i 20. vijeka. Najpoznatiji su Senegalski tirajeri (formirani 1857.), koji su igrali zna\u010dajnu ulogu u Prvom i Drugom svjetskom ratu, bore\u0107i se za Francusku.<\/em><\/p>\n

Ra\u00efs Neza Boneza autor je fikcije i publicistike, knjiga poezije i \u010dlanaka. Ro\u0111en u pokrajini Katanga u Demokratskoj Republici Kongo (biv\u0161i Zair), Ra\u00efs je \u010dlan Uredni\u010dkog odbora Transcend Media Servicea\u00a0 i osniva\u010d\u00a0 Transcend mre\u017ee za mirovno razvojno okru\u017eenje za centralna i afri\u010dka Velika jezera.<\/p><\/blockquote>\n

Prevod: PCNEN<\/p>\n

peoplesdispatch.org<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zapadni lideri po\u010dinju govoriti jezikom antikolonijalizma, uprkos nastavku kolonijalizma kod ku\u0107e, dok iluzija o poretku zasnovanom na pravilima nastavlja da puca<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":449409,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-451016","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451016","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=451016"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451016\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":451019,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/451016\/revisions\/451019"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/449409"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=451016"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=451016"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=451016"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}