{"id":450941,"date":"2026-02-10T08:44:04","date_gmt":"2026-02-10T07:44:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=450941"},"modified":"2026-02-10T08:44:04","modified_gmt":"2026-02-10T07:44:04","slug":"zasto-od-istog-virusa-nekim-ljudima-nije-nista-a-drugi-padnu-u-postelju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/02\/10\/zasto-od-istog-virusa-nekim-ljudima-nije-nista-a-drugi-padnu-u-postelju\/","title":{"rendered":"Za\u0161to od istog virusa nekim ljudima nije ni\u0161ta, a drugi padnu u postelju\u00a0"},"content":{"rendered":"<p>Studija sa Jejla obja\u0161njava za\u0161to ista infekcija rinovirusom kod nekih ljudi izaziva blage simptome, dok kod drugih dovodi do te\u0161kih napada astme i problema sa disanjem.<\/p>\n<p>Klju\u010dna razlika le\u017ei u brzini interferonskog odgovora \u2013 rane odbrambene reakcije organizma koja spre\u010dava \u0161irenje virusa.<\/p>\n<p>Doktorka Elen Foksman dobro se se\u0107a trenutka kada se njen mali sin borio za vazduh tokom napada astme koji mu je stezao sitne disajne puteve. Za svakog roditelja to je zastra\u0161uju\u0107i trenutak. Ali za jednog nau\u010dnika, to iskustvo je pokrenulo i dublje pitanje.<\/p>\n<p>Foksman je znala da njen sin ima astmu. Tako\u0111e je znala da infekcija rinovirusom, naj\u010de\u0161\u0107im uzro\u010dnikom prehlade, mo\u017ee da izazove \u201ezvi\u017edanje\u201c u grudima kod osoba sa astmom.<\/p>\n<p>\u201eZapravo, infekcija rinovirusom je naj\u010de\u0161\u0107i okida\u010d napada astme\u201c, rekla je Foksman, vanredna profesorka laboratorijske medicine i imunobiologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta Jejl.<\/p>\n<p>Ono \u0161to ju je posebno zanimalo bilo je za\u0161to ista infekcija rinovirusom kod nekih ljudi izaziva te\u0161ke napade astme i druge po \u017eivot opasne simptome, dok se kod drugih jedva ispolji kao blaga kijavica.<\/p>\n<p>\u201eImate virus koji kod mnogih ljudi ne izaziva nikakve simptome. Mnogi koji ga dobiju imaju samo obi\u010dnu prehladu u nosu. A onda, kod odre\u0111enih grupa ljudi, on pokrene po \u017eivot opasne te\u0161ko\u0107e sa disanjem. \u2026 To je zaista zanimljiv virus\u201c, rekla je Foksmanova.<\/p>\n<p>Zajedno sa kolegama sa Jejla otkrila je da je jedan od klju\u010dnih faktora koji obja\u0161njava za\u0161to neki ljudi razli\u010dito reaguju na isti virus brzina kojom \u0107elije u nosu, takozvane nazalne \u0107elije, reaguju na virus i obuzdavaju ga.<\/p>\n<p>Brza reakcija organizma, poznata kao interferonski odgovor, mo\u017ee se razlikovati od osobe do osobe, a kada je taj odgovor inhibiran, mo\u017ee do\u0107i do druga\u010dije reakcije koja vodi ka prekomernom stvaranju sluzi i upali, pokazuje njihova studija objavljena u \u010dasopisu Cell Press Blue. Interferoni poma\u017eu da se zaustavi \u0161irenje virusa.<\/p>\n<p>\u201eUpravo odgovor organizma odre\u0111uje kakvu \u0107e bolest virus izazvati\u201c, navela je profesorka sa Jejla.<\/p>\n<p>U laboratoriji su uzgajali nazalne \u0107elije zdravih odraslih osoba, sve dok se \u0107elije nisu razvile u zajednicu specijalizovanih \u0107elija koje me\u0111usobno deluju, sli\u010dno onome \u0161to se mo\u017ee na\u0107i u nosu prose\u010dne osobe.<\/p>\n<p>\u201eTo su prave \u0107elije, i ako ih gajite tako da im je povr\u0161ina izlo\u017eena vazduhu tokom \u010detiri nedelje, one se raspore\u0111uju u tkivo koje izgleda ba\u0161 kao sluzoko\u017ea nosa ili disajnih puteva plu\u0107a\u201c, rekla je Foksman.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su zatim zarazili ove \u0107elije rinovirusom i posmatrali njihove reakcije, koriste\u0107i tehniku koja im je omogu\u0107ila da istovremeno prate hiljade \u0107elija, posebno ispituju\u0107i koje su linije odbrane aktivirane u zara\u017eenim \u0107elijama, kao i u nezara\u017eenim \u0107elijama.<\/p>\n<p>Otkrili su da, ako se interferonski odgovor aktivira brzo, infekcija rinovirusom ostaje ograni\u010dena na manje od dva odsto nazalnih \u0107elija. Kod \u010doveka bi takva brza reakcija potencijalno mogla da dovede do toga da nema nikakvih simptoma infekcije ili da se javi samo blago kijanje, istakla je Foksmanova.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, kada su istra\u017eiva\u010di manipulisali \u0107elijama kako bi opona\u0161ali okru\u017eenje u kojem je po\u010detni interferonski odgovor blokiran, tada je, \u201eumesto da se zarazi samo jedan odsto \u0107elija, oko 30 odsto bilo zara\u017eeno\u201c. U tom scenariju istra\u017eiva\u010di su tako\u0111e primetili da \u0107elije proizvode veliku koli\u010dinu sluzi i upalu.<\/p>\n<p>\u201eTako smo u su\u0161tini uspeli da zabele\u017eimo i scenario u kojem je virus obuzdan i ne izaziva veliku \u0161tetu, kao i scenario u kojem virus dovodi do obilne proizvodnje sluzi i upale \u0161to je upravo ono \u0161to se de\u0161ava tokom jedne veoma neprijatne prehlade\u201c, obja\u0161njava profesorka.<\/p>\n<p>Ipak, jedno pitanje ostaje bez odgovora: \u0160ta mo\u017ee da dovede do toga da interferonski odgovor kod nekih ljudi oslabi ili bude blokiran, \u0161to zatim dovodi do ja\u010de upale i potencijalno izra\u017eenijih simptoma?<\/p>\n<p>Sprovo\u0111enje dodatnih istra\u017eivanja na ljudima u stvarnim uslovima moglo bi da pomogne da se prona\u0111e odgovor.<\/p>\n<p>Za sada, Foksmanova opisuje ovu novu studiju kao prvi korak ka boljem razumevanju onoga \u0161to se de\u0161ava u nosu tokom infekcije rinovirusom. Mogu\u0107e je da bi u budu\u0107nosti lekovi mogli biti usmereni ka preciznijem suzbijanju upale i prekomernog stvaranja sluzi. (Izvor:RTS, CNN)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Studija sa Jejla obja\u0161njava za\u0161to ista infekcija rinovirusom kod nekih ljudi izaziva blage simptome, dok kod drugih dovodi do te\u0161kih napada astme i problema sa disanjem.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277678,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-450941","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450941","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=450941"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450941\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":450944,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450941\/revisions\/450944"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277678"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=450941"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=450941"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=450941"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}