{"id":450930,"date":"2026-02-10T08:29:26","date_gmt":"2026-02-10T07:29:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=450930"},"modified":"2026-02-10T08:29:26","modified_gmt":"2026-02-10T07:29:26","slug":"rat-protiv-irana-upaljac-globalne-krize","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/02\/10\/rat-protiv-irana-upaljac-globalne-krize\/","title":{"rendered":"Rat protiv Irana: Upalja\u010d globalne krize"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Autor: Peiman Salehi<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>9. februar 2026. iranski vrhovni vo\u0111a Ali Hamenei je upozorio da svaki vojni sukob koji uklju\u010duje Iran ne bi ostao ograni\u010den na njegove granice.<\/p>\n<p>\u201eSvaki rat ne bi bio ograni\u010den na Iran i zapalio bi cijeli region.\u201c<\/p>\n<p>Ova izjava nije data kao slogan ili retori\u010dka eskalacija, ve\u0107 kao strate\u0161ka procjena utemeljena na geografiji, energetskim tokovima i globalnoj ekonomskoj me\u0111uzavisnosti. U Teheranu je izjava \u0161iroko protuma\u010dena ne samo kao poruka Va\u0161ingtonu, ve\u0107 i kao upozorenje regionalnim vladama \u010dija politi\u010dka stabilnost i ekonomski opstanak zavise od neprekinutih izvoza nafte i sigurnosti pomorskih puteva u Persijskom zalivu.<\/p>\n<p>Ovu logiku dosljedno ponavljaju visoki iranski politi\u010dki i vojni zvani\u010dnici. Umjesto da nagla\u0161ava direktan sukob na bojnom polju, poruka Teherana fokusira se na regionalno prelivanje i sistemske posljedice.<\/p>\n<p>Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arag\u010di je izjavio da bi, ukoliko bi SAD napale Iran, Teheran uzvratio na ameri\u010dke vojne baze \u0161irom regiona, jasno stavljaju\u0107i do znanja da bi svaki sukob odmah pre\u0161ao granice iranske teritorije.<\/p>\n<p>Mohamad Pakpur, komandant Korpusa \u010duvara islamske revolucije (IRGC), tako\u0111e je naglasio da je Iran spreman za sve scenarije, uklju\u010duju\u0107i ono \u0161to je opisao kao \u201etotalni rat\u201c, isti\u010du\u0107i da eskalacija ne bi ostala ograni\u010dena ili simboli\u010dna.<\/p>\n<p>Ali \u0160amhani, vi\u0161i savjetnik vrhovnog vo\u0111e, oja\u010dao je ovu poziciju upozoravaju\u0107i da bi svaka ameri\u010dka vojna akcija bila tretirana kao ratni \u010din i do\u010dekana trenutnom i sveobuhvatnom odmazdom.<\/p>\n<blockquote>\n<h4>Upozorenje utemeljeno na geografiji<\/h4>\n<\/blockquote>\n<p>Zajedno, ove izjave otkrivaju koherentnu strate\u0161ku doktrinu utemeljenu na iranskoj geografiji i njenoj ulozi u globalnom energetskom sistemu. U sredi\u0161tu je moreuz Hormuz \u2013 usko grlo kroz koje je 2024. prolazilo oko 20 miliona barela nafte dnevno, \u0161to \u010dini petinu globalne potro\u0161nje nafte.<\/p>\n<p>Klju\u010dno je da ameri\u010dka Uprava za energetske informacije (EIA) procjenjuje da je pribli\u017eno 84 posto sirove nafte i derivata te 83 posto ukapljenog prirodnog gasa (LNG) koji prolazi kroz moreuz bilo namijenjeno azijskim tr\u017ei\u0161tima, pri \u010demu su Kina, Indija, Japan i Ju\u017ena Koreja glavni primatelji.<\/p>\n<p>Rojters je vi\u0161e puta opisao moreuz Hormuz kao \u201enajva\u017eniju svjetsku naftnu arteriju\u201c, navode\u0107i da glavni proizvo\u0111a\u010di OPEK-a, uklju\u010duju\u0107i Saudijsku Arabiju, Iran, Irak, Kuvajt i UAE, izvoze ve\u0107inu svoje sirove nafte upravo kroz ovaj prolaz, uglavnom prema Aziji.<\/p>\n<p>Ova koncentracija energetskih tokova obja\u0161njava za\u0161to se nestabilnost u Persijskom zaljevu ne mo\u017ee tretirati kao regionalna nezgoda. Ona predstavlja strukturnu ranjivost ugra\u0111enu u globalnu ekonomiju.<\/p>\n<blockquote>\n<h4>Naftno grlo, globalni ventil za pritisak<\/h4>\n<\/blockquote>\n<p>Zavisnost Isto\u010dne Azije od zalivskih energenata znatno pove\u0107ava uloge. Japan i Ju\u017ena Koreja nemaju zna\u010dajne kopnene alternative i gotovo u potpunosti se oslanjaju na pomorski uvoz. Kina, uprkos ograni\u010denoj diversifikaciji cjevovoda, i dalje uveliko zavisi od pomorske sirove nafte i LNG-a iz Zapadne Azije.<\/p>\n<p>Indija, \u010dija potra\u017enja za energijom raste paralelno s industrijskim \u0161irenjem, tako\u0111e je izlo\u017eena. Zajedno, ove ekonomije \u010dine industrijsku ki\u010dmu globalne proizvodnje i izvoza.<\/p>\n<p>Posljedice prekida stoga se prote\u017eu daleko izvan samih energetskih tr\u017ei\u0161ta. Isto\u010dnoazijske ekonomije duboko su integrisane u globalne lance snabdijevanja koji hrane evropska i sjevernoameri\u010dka tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n<p>Energetska usporavanja u Aziji brzo bi se preto\u010dila u vi\u0161e proizvodne tro\u0161kove, ka\u0161njenja isporuka i inflacione pritiske u zapadnim ekonomijama. \u010cak i bez potpunog zatvaranja moreuza Hormuz, sama poja\u010dana percepcija rizika bila bi dovoljna da podigne premije osiguranja brodova, preusmjeri pomorski saobra\u0107aj i ubaci volatilnost na terminskim tr\u017ei\u0161tima.<\/p>\n<p>Ova dinamika poma\u017ee da se objasni za\u0161to iranski zvani\u010dnici dosljedno predstavljaju eskalaciju kao sistemsku, a ne bilateralnu. Iz teheranske perspektive, poluga ne zahtijeva maksimalnu konfrontaciju. \u010cak i ograni\u010deni, povremeni prekidi ili dugotrajna neizvjesnost u Persijskom zalivu nametnuli bi disproporcionalne tro\u0161kove ekonomijama koje uvoze energiju.<\/p>\n<p>U tom smislu, moreuz funkcioni\u0161e manje kao binarni prekida\u010d, a vi\u0161e kao ventil za pritisak sposoban da pretvori lokalizovanu nestabilnost u globalni ekonomski stres.<\/p>\n<blockquote>\n<h4>Va\u0161ingtonska fantazija o energetskom odvajanju<\/h4>\n<\/blockquote>\n<p>Uprkos ovoj stvarnosti, uobi\u010dajena pretpostavka u Va\u0161ingtonu je da nestabilnost u Persijskom zalievu vi\u0161e ne nosi odlu\u010duju\u0107e posljedice za SAD. Argument se oslanja na vjerovanje da je ameri\u010dka zavisnost od zapadnoazijske nafte naglo opala i da bi svaki prekid prvenstveno na\u0161tetio azijskim potro\u0161a\u010dima.<\/p>\n<p>Na prvom \u010ditanju ameri\u010dkih podataka o uvozu, ova pretpostavka izgleda uvjerljivo. Prema podacima EIA, SAD sada uvoze samo mali dio svoje sirove nafte od proizvo\u0111a\u010da iz Persijskog zaliva, dok ve\u0107inu naftnih zaliha dobijaju iz doma\u0107e proizvodnje ili od partnera poput Kanade i Meksika.<\/p>\n<p>U posljednjih nekoliko godina, uvoz sirove nafte i derivata iz Persijskog zaliva \u010dinio je znatno manje od 10 posto ukupnog ameri\u010dkog uvoza nafte, \u0161to odra\u017eava \u0161irenje ameri\u010dke \u0161krilj\u010deve proizvodnje i strukturne promjene u sjevernoameri\u010dkom snabdijevanju energijom.<\/p>\n<p>Ipak, ova logika se ru\u0161i kada se uzme u obzir integrisana priroda globalne ekonomije. Naftna tr\u017ei\u0161ta funkcioni\u0161u kroz globalno cijene, transport, osiguranje i finansijsku spekulaciju. Kao \u0161to je EIA vi\u0161e puta istakla, prekidi na glavnim uskim grlima poput moreuza Hormuz obi\u010dno proizvode globalne cjenovne \u0161okove, a ne lokalizovane nesta\u0161ice.<\/p>\n<p>\u010cak i ako zalivska sirova nafta nije fizi\u010dki potro\u0161ena u SAD, njena cijena odre\u0111ena je globalnim o\u010dekivanjima ponude.<\/p>\n<blockquote>\n<h4>Od suzbijanja do krize<\/h4>\n<\/blockquote>\n<p>Jo\u0161 va\u017enije, ameri\u010dka ekonomija duboko je izlo\u017eena sekundarnim i tercijarnim efektima koji se prenose kroz globalne lance snabdijevanja. Isto\u010dnoazijske ekonomije koje uveliko zavise od zalivske energije tako\u0111e su me\u0111u najve\u0107im izvoznicima proizvedene robe u Evropu i Sjevernu Ameriku.<\/p>\n<p>Energetski \u0161okovi u Aziji stoga bi do\u0161li do SAD ne preko pumpi za gorivo, ve\u0107 preko fabrika, luka i potro\u0161a\u010dkih cijena. Evropa, ve\u0107 optere\u0107ena energetskom nesigurno\u0161\u0107u od po\u010detka rata u Ukrajini, suo\u010dila bi se s obnovljenim inflacionim pritiscima, poja\u010davaju\u0107i globalni ekonomski stres.<\/p>\n<p>Prema analizi Instituta za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu (IEEFA) iz juna 2025, prekid u moreuzu Hormuz direktno bi ugrozio oko 10 posto evropskog uvoza LNG-a iz Katara i UAE, pri \u010demu su Italija, Belgija i Poljska me\u0111u vode\u0107im kupcima. Sama Italija \u010dini oko polovinu tog uvoza.<\/p>\n<p>Ova cifra odra\u017eava samo direktnu izlo\u017eenost LNG-u. \u0160ire indirektne posljedice na evropske energetske cijene, lance snabdijevanja u proizvodnji i inflaciju vjerovatno bi bile daleko zna\u010dajnije kako se energetski \u0161okovi u Aziji i globalnim tr\u017ei\u0161tima \u0161ire dalje.<\/p>\n<p>Zajedno, ovi razvoji ukazuju na ne\u0161to dublje od niza izolovanih regionalnih kriza. Oni odra\u017eavaju \u0161iru eroziju globalnog povjerenja u takozvani me\u0111unarodni poredak zasnovan na pravilima. SAD, dugo predstavljane kao nosilac globalnog liberalizma, u posljednjih nekoliko godina djelovale su na na\u010dine koji su izazvali rastu\u0107u nelagodu \u010dak i me\u0111u najbli\u017eim partnerima.<\/p>\n<p>Rat u Ukrajini, bezuslovno podr\u017ean od Va\u0161ingtona i dozvoljen da preraste u produ\u017eeni rat iscrpljivanja, raselio je milione Ukrajinaca u Evropu i nametnuo te\u0161ka socijalna i ekonomska optere\u0107enja evropskim dr\u017eavama.<\/p>\n<p>Istovremeno, ameri\u010dke akcije prema Venecueli, koje su pravni stru\u010dnjaci \u0161iroko kritikovali kao kr\u0161enje me\u0111unarodnog prava, a kasnije otvoreno predstavljen u smislu pristupa energetskim resursima, dodatno su naru\u0161ile tvrdnje o rukovo\u0111enju vezanom za pravila.<\/p>\n<p>Ponavljane prijetnje suverenitetu zemalja poput Kanade i Grenlanda, uz direktnu ulogu Va\u0161ingtona u omogu\u0107avanju vojnih akcija protiv Irana u junu 2025. tokom teku\u0107ih nuklearnih pregovora, dodatno su o\u0161tetile imid\u017e predvidivog, pravno ograni\u010denog me\u0111unarodnog sistema.<\/p>\n<blockquote>\n<h4>Raspadanje poretka<\/h4>\n<\/blockquote>\n<p>Kumulativni efekat ovih akcija bio je postepeni pomak globalnog poretka prema pejza\u017eu koji podsje\u0107a na period nakon Prvog svjetskog rata, u kojem tvrda realnost zamjenjuje saradnju, a vojna mo\u0107 sve vi\u0161e zamjenjuje ekonomsku i institucionalnu integraciju kao organizuju\u0107i princip me\u0111unarodne politike.<\/p>\n<p>U ovom kontekstu, rastu\u0107a vidljivost aktera poput Kine i Rusije kao navodnih stabiliziraju\u0107ih sila ne poti\u010de iz ideolo\u0161ke uskla\u0111enosti s Iranom, ve\u0107 iz sistemske umornosti od nametnute nestabilnosti i pragmati\u010dnog napora da se obnovi minimum predvidivosti u globalnoj ekonomiji.<\/p>\n<p>Kina, \u010dija je ekonomska izlo\u017eenost nestabilnosti u Zalivu daleko ve\u0107a od va\u0161ingtonske, suo\u010dila bi se s rastu\u0107im podsticajima da diplomatski interveni\u0161e u bilo kojoj produ\u017eenoj krizi. Tokom nedavnih regionalnih eskalacija, kineski zvani\u010dnici su vi\u0161e puta istakli stabilnost u Persijskom zalivu kao klju\u010dnu za globalno ekonomsko zdravlje, upozoravaju\u0107i da poja\u010dane tenzije \u201enisu u interesu nijedne strane\u201c.<\/p>\n<p>Zapadne sankcije usmjerene na suzbijanje ruskog energetskog sektora dosegle su ta\u010dku zasi\u0107enja i pokazale ograni\u010denu efikasnost u fundamentalnom naru\u0161avanju izvoza nafte i gasa Moskve.<\/p>\n<p>Uprkos hiljadama ograni\u010denja, Rusija nastavlja da pronalazi na\u010dine da odr\u017ei energetske tokove kroz alternativne finansijske sisteme i kupce, isti\u010du\u0107i ograni\u010denja produ\u017eenog ekonomskog ratovanja i otpornost izvoznika energije u prilago\u0111avanju geopoliti\u010dkom pritisku.<\/p>\n<p>Bez retori\u010dkog ukrasa, iranska upozorenja odra\u017eavaju ovu strukturnu stvarnost. Geografija Persijskog zaliva osigurava da eskalacija ne mo\u017ee biti uredno ograni\u010dena ili selektivno upravljana.<\/p>\n<p>\u010cak i bez potpunog zatvaranja moreuza Hormuz, ekonomski i politi\u010dki \u0161okovi koje bi proizvela dugotrajna tenzija bili bi globalni, trajni i vrlo reverzibilni. Prava opasnost rata le\u017ei ne u njegovim po\u010detnim potezima, ve\u0107 u dugoro\u010dnoj \u0161teti koju bi nanio ve\u0107 krhkom me\u0111unarodnom sistemu.<\/p>\n<p>Prevod: PCNEN<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/thecradle.co\/articles\/war-on-iran-the-fuse-to-a-global-crisis\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">thecradle.co<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vi\u0161e od nuklearne eskalacije, zapadni rat protiv Irana mogao bi izazvati globalni ekonomski \u0161ok dovoljno sna\u017ean da razbuca tanku tkaninu sada\u0161njeg svjetskog poretka<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":433194,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-450930","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450930","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=450930"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450930\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":450934,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450930\/revisions\/450934"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/433194"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=450930"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=450930"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=450930"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}