Puls se mijenja tokom dana jer srce ne radi u istom re\u017eimu, ve\u0107 se stalno prilago\u0111ava potrebama organizma. San, stres, ishrana, temperatura i svakodnevne aktivnosti uti\u010du na to koliko brzo srce kuca.<\/p>\n
\u010cak i kod potpuno zdravih osoba, puls se mijenja iz minuta u minut, a posebno tokom dana.<\/p>\n
Na njega uti\u010du fizi\u010dka aktivnost, emocije, temperatura, ishrana, hidratacija, kvalitet sna, pa \u010dak i polo\u017eaj tijela.<\/p>\n
Kod mnogih ljudi puls je ujutru ni\u017ei, naro\u010dito ako se mjeri odmah nakon bu\u0111enja. To je zato \u0161to je tijelo tokom sna u re\u017eimu odmora, a nervni sistem mirniji.<\/p>\n
Me\u0111utim, \u010dim ustanemo, tijelo prelazi u aktivan re\u017eim: krv mora br\u017ee da cirkuli\u0161e, mozak se razbu\u0111uje, a mi\u0161i\u0107i se pripremaju za pokret. Zbog toga puls prirodno raste \u010dim po\u010dnemo dan.<\/p>\n
Kako dan odmi\u010de, puls se prilago\u0111ava obavezama i nivou aktivnosti. \u010cak i ako ne vje\u017ebamo, srce reaguje na hodanje, penjanje uz stepenice, \u017eurbu, razgovore, mentalni napor i stres.<\/p>\n
Mentalni napor mo\u017ee podi\u0107i puls, jer mozak tro\u0161i energiju, a tijelo se pona\u0161a kao da je u stanju pove\u0107ane aktivnosti.<\/p>\n
Emocije imaju direktan uticaj na puls. Nervni sistem reaguje na brigu, nervozu, uzbu\u0111enje ili napetost tako \u0161to ubrzava rad srca.<\/p>\n
Zato se puls \u010desto pove\u0107ava \u010dak i dok sjedimo i ne radimo ni\u0161ta fizi\u010dki \u2014 dovoljno je da smo pod pritiskom ili u stanju unutra\u0161nje napetosti.<\/p>\n
Nakon obroka, puls mo\u017ee blago porasti jer tijelo preusmjerava dio energije na varenje. Tako\u0111e, kofein iz kafe i energetskih napitaka mo\u017ee ubrzati rad srca, naro\u010dito kod osoba koje su osjetljive.<\/p>\n
Dehidracija je jo\u0161 jedan \u010dest razlog za promjenu pulsa: kada u tijelu nema dovoljno te\u010dnosti, krv postaje \u201egu\u0161\u0107a\u201c, a srce mora ja\u010de da radi da bi odr\u017ealo normalnu cirkulaciju.<\/p>\n
Toplota \u0161iri krvne sudove i tijelo poku\u0161ava da se rashladi, pa srce mo\u017ee raditi br\u017ee. Hladno\u0107a, s druge strane, kod nekih ljudi mo\u017ee izazvati su\u017eavanje krvnih sudova, \u0161to tako\u0111e mijenja rad srca.<\/p>\n
Zbog toga se puls mo\u017ee razlikovati u zavisnosti od godi\u0161njeg doba ili \u010dak temperature u prostoriji.<\/p>\n
Predve\u010de i uve\u010de puls se kod mnogih ljudi postepeno smanjuje, jer se organizam priprema za odmor. Ako osoba ima stabilan ritam sna, nervni sistem prelazi u mirniji re\u017eim, a srce usporava.<\/p>\n
Me\u0111utim, kod ljudi koji rade do kasno, imaju stresan dan ili koriste ekran do pred spavanje, puls mo\u017ee ostati vi\u0161i nego \u0161to bi trebalo.<\/p>\n
U ve\u0107ini slu\u010dajeva, promjena pulsa tokom dana je potpuno normalna, naro\u010dito ako:<\/p>\n
Puls se mijenja tokom dana jer srce ne radi u istom re\u017eimu, ve\u0107 se stalno prilago\u0111ava potrebama organizma. San, stres, ishrana, temperatura i svakodnevne aktivnosti uti\u010du na to koliko brzo srce kuca.<\/p>\n
\u2665 puls raste tokom aktivnosti, a pada u mirovanju<\/p>\n
\u2665 nema bola u grudima, vrtoglavice ili osje\u0107aja gu\u0161enja<\/p>\n
\u2665 puls se stabilizuje nakon odmora<\/p>\n
\u2665 osoba generalno ima dobru kondiciju<\/p>\n
Tijelo je dinami\u010dan sistem i srce je njegov najbr\u017ei \u201eregulator\u201c. (Izvor: bastabalkana.com)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Puls se mijenja tokom dana jer srce ne radi u istom re\u017eimu, ve\u0107 se stalno prilago\u0111ava potrebama organizma. San, stres, ishrana, temperatura i svakodnevne aktivnosti uti\u010du na to koliko brzo srce kuca<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":441082,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-450871","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450871","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=450871"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450871\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":450874,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450871\/revisions\/450874"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/441082"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=450871"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=450871"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=450871"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}