{"id":45074,"date":"2009-03-09T21:35:38","date_gmt":"2009-03-09T21:35:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=45074"},"modified":"2009-03-09T21:35:38","modified_gmt":"2009-03-09T21:35:38","slug":"zaprasivanje-kosnica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/03\/09\/zaprasivanje-kosnica\/","title":{"rendered":"&#8216;Zapra\u0161ivanje&#8217; ko\u0161nica"},"content":{"rendered":"<p>Iz dana u dan sve je manje meda na podru\u010dju Crne Gore, ka\u017ee <strong>Branko D\u017eanki\u0107,<\/strong> \u010dlan p\u010delarskog Saveza iz Podgorice i predsjednik komisije za za&scaron;titu p\u010dela<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Jelena \u0106orluka<\/strong><\/em><\/p>\n<p><em><br \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" height=\"119\" alt=\" \" hspace=\"2\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/zanimljivosti\/pcela_na_cvijetu.jpg\" width=\"140\" align=\"left\" vspace=\"1\" border=\"0\" \/>Crnogorski p\u010delari u&scaron;li su u 2009. godinu sa zebnjom, prije svega pla&scaron;e\u0107i se jako lo&scaron;ih prinosa meda, koji su obilje\u017eili par proteklih godina. Kao jedan od razloga ovako lo&scaron;eg prinosa p\u010delari navode i nedavni pomor p\u010dela, za \u010dije se glavne uzro\u010dnike smatraju Aluminijumski kombinat iz Podgorice i AD Planta\u017ee. Po&scaron;to ta\u010dnih rezultata analiza jo&scaron; uvijek nema, ostaje nam samo da se nadamo da se ne\u0107e obistiniti Ajn&scaron;tajnova prognoza u kojoj isti\u010de da \u0107e \u010dovje\u010danstvo nestati \u010detiri godine nakon &scaron;to nestanu p\u010dele sa lica zemlje. O ovom problemu ne samo za p\u010delare, ve\u0107 i za cjelokupnu poljoprivredu govorio nam je \u010dlan p\u010delarskog Saveza iz Podgorice i predsjednik komisije za za&scaron;titu p\u010dela, gospodin <strong>Branko D\u017eanki\u0107<\/strong>.<\/em><em> <\/p>\n<div align=\"justify\">\n<table style=\"height: 245px; background-color: #cccccc\" width=\"311\" align=\"right\" border=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p><em>Izvje&scaron;tavanje u kriznim situacijama<\/em>&nbsp;je izborni predmet na drugoj godini Fakulteta politi\u010dkih nauka u Podgorici&nbsp; &#8211;&nbsp; Akademski studijski program za sticanje diplome: NOVINARA, koji realizuje gostuju\u0107a predava\u010dica, docentkinja&nbsp; <strong>Dubravka Vali\u0107 Nedeljkovi\u0107<\/strong>. Izborni predmeti, prema Bolonjskoj reformi visokog &scaron;kolstva, trebalo bi da studente bolje upute u oblasti kojima \u017eele da se bave u budu\u0107oj profesiji. Imaju\u0107i tu ideju u vidu, ishodi&scaron;te izbornog predmeta <em>Izvje&scaron;tavanje u kriznim situacijama<\/em>&nbsp; su tri samostalna, \u017eanrovski raznolika, novinarska teksta koje studenti realizuju za objavljivanje.&nbsp; Osnovna tema prvog su elementarne nepogode i radi se u \u017eanru&nbsp; intervjua ili bilje&scaron;ke, drugog su krizne situacije u kojima su ugro\u017eeni ljudski \u017eivoti nebrigom ili namjerom (&#8216;saobra\u0107ajke&#8217; i bezbjednost u saobra\u0107aju uop&scaron;te) u \u017eanru \u010dlanka, a tre\u0107eg reporta\u017ea iz oblasti krvnih delikata, ali i po\u017eari, demonstracije, sportski susreti visokog rizika, teroristi\u010dke akcije. PC NEN je otvoren za podr&scaron;ku i objavi\u0107e neke od &#8216;ranih radova&#8217; budu\u0107ih novinara\/novinarki.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<\/div>\n<p><\/em><\/p>\n<p align=\"left\"><strong>Kakva je generalno bila 2008. godina za p\u010delare u Crnoj Gori?<\/strong><\/p>\n<p align=\"left\">&#8211; Ova godina je bila ispod svakog prosjeka. Kako godine prolaze meda je sve manje, a povrh svega nas je zadesio i pomor koji je samo upotpunio sliku i onako lo&scaron;e p\u010delarske godine. Situacija je dostigla vrhunac jer se do sada nije de&scaron;avalo da se po ko&scaron;nici izvrca tako mala koli\u010dina meda od 10 kg ili \u010dak da se u ko&scaron;nici ne na\u0111e ni&scaron;ta, dok je ranijih godina praksa bila i do 50 kg. To je jedan zabrinjavaju\u0107i podatak, koji nije tako olako dat, ve\u0107 uz konsultacije sa p\u010delarima iz drugih gradova, kao i iz regiona. <\/p>\n<p align=\"left\"><strong>Po dosada&scaron;njim analizama &scaron;ta je uzrok tako lo&scaron;e godine?<\/strong><\/p>\n<p align=\"left\">&#8211; Sam pomor se smatra jednim od uzro\u010dnika, mada naravno da nije samo to razlog jer se situacija sa lo&scaron;im prinosom&nbsp; javlja ve\u0107 par godina unazad. Ta\u010dne razloge je te&scaron;ko dati, ali neke od pretpostavki su da su u pitanju kisele ki&scaron;e ili \u010dak &scaron;tetni sun\u010devi zraci, kao i ugro\u017eavanje prirode od strane ljudi. <\/p>\n<p align=\"left\"><strong>Kako je do&scaron;lo do velikog pomora i koja podru\u010dja su bila zahva\u0107ena?<\/strong><\/p>\n<p align=\"left\">&#8211; &Scaron;to se samog pomora ti\u010de, njegovim uzrokom se smatraju zaga\u0111enje iz Aluminijumskog kombinata, koji se nalazi u neposrednoj blizini stradalog podru\u010dja kao i AD Planta\u017ee i hemikalije koje koriste vo\u0107ari. Naravno u svoj toj pri\u010di ne treba zaboraviti ni individualce koji nisu ni svjesni kakve probleme izazivaju svojim nemarnim pona&scaron;anjem. U prvom pomoru, u martu 2008. zahva\u0107ena su podru\u010dja Malesije, kao i dio Ku\u010da, dok su u drugom, u oktobru iste godine, najvi&scaron;e ugro\u017eena podru\u010dja Donja Gorica, Beri i Tolo&scaron;i. <\/p>\n<p align=\"left\"><strong>Kakve su posledice i kolika je &scaron;teta?<\/strong><\/p>\n<p align=\"left\">&#8211; Posledice su katastrofalne. Dovoljna je samo \u010dinjenica da je porodica Sini&scaron;taj iz Malesije, koja se p\u010delarstvom bavi \u010ditavih sedamdeset godina, ostala \u010dak bez devedeset odsto ko&scaron;nica. &Scaron;to se ta\u010dnih podataka ti\u010de u prvom pomoru&nbsp; totalno je uni&scaron;teno 450 p\u010delinjih dru&scaron;tava tj. ko&scaron;nica, a 920 je djelimi\u010dno stradalo. Nov\u010dana &scaron;teta se procjenjuje na 54.000 eura. U drugom pomoru, situacija je bila ne&scaron;to bolja za p\u010delare, gdje je nov\u010dana &scaron;teta iznosila 35.000 eura. Svi znamo kakve mogu biti posledice zaga\u0111enja, i to ne samo za p\u010dele. U pojedinim momentima se \u010dak postavljalo pitanje kvaliteta meda, ali ispitivanja su pokazala da je med sasvim ispravan. Ekotoksikolo&scaron;ki zavod je tako\u0111e vr&scaron;io ispitivanje na uzorku umrle p\u010dele, i utvr\u0111eno je da nije u pitanju bolest, ve\u0107 zaga\u0111enje ali nije utvr\u0111eno kakvo. Ugro\u017eena je \u010ditava \u017eivotna sredina, znamo kako to &scaron;tetno mo\u017ee uticati i na biljke i na \u017eivotinje, kao i na namirnice koje od njih dobijamo. <\/p>\n<p align=\"left\"><strong>Ko je nadle\u017ean za ovaj problem i da li ste se obra\u0107ali nekome za pomo\u0107?<\/strong><\/p>\n<p align=\"left\">&#8211; Jedan dio odgovornosti sasvim sigurno snosi Ministarstvo za za&scaron;titu \u017eivotne sredine, kao&nbsp; kompetentno tijelo za to podru\u010dje. Savez p\u010delara se obra\u0107ao za pomo\u0107 u oba navrata. Za prvu &scaron;tetu je op&scaron;tina glavnog grada dala od&scaron;tetu koja je bila simboli\u010dna. &Scaron;to se ti\u010de drugog pomora, zahtjev za pomo\u0107 je predat ali jo&scaron; uvijek nije ni&scaron;ta ura\u0111eno. <\/p>\n<p align=\"left\">Ministarstvo za za&scaron;titu \u017eivotne sredine sa druge strane nije mnogo zabrinuto zbog problema koji imaju p\u010delari. Rekli su mi da jo&scaron; uvijek nemaju informaciju o pomoru p\u010dela i da nemaju vremena o tome da razgovaraju. Mo\u017eda \u0107e se i oni zabrinuti kada u njihovoj kuhinji ne bude meda&#8230; Ako se uzme u obzir da je sli\u010dna situacija zadesila i podru\u010dja u regionu: Srbiju, Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, kao i &scaron;ire: SAD i Kanadu, \u010dini se da ovaj problem postaje globalnog karaktera. Po svemu sude\u0107i, jo&scaron; uvijek nismo svjesni ozbiljnosti problema i zna\u010daja p\u010dele i njenih proizvoda kao inikatora \u017eivotne sredine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iz dana u dan sve je manje meda na podru\u010dju Crne Gore, ka\u017ee <strong>Branko D\u017eanki\u0107,<\/strong> \u010dlan p\u010delarskog Saveza iz Podgorice i predsjednik komisije za za&scaron;titu p\u010dela<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-45074","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-intervjui"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45074","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45074"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45074\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45074"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45074"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45074"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}