{"id":450649,"date":"2026-02-06T07:53:04","date_gmt":"2026-02-06T06:53:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=450649"},"modified":"2026-02-06T07:53:04","modified_gmt":"2026-02-06T06:53:04","slug":"veza-izmedju-depresije-i-tjelesne-temperature","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/02\/06\/veza-izmedju-depresije-i-tjelesne-temperature\/","title":{"rendered":"Veza izme\u0111u depresije i tjelesne temperature"},"content":{"rendered":"<p>Da bismo bolje lije\u010dili i sprije\u010dili depresiju, moramo da razumijemo vi\u0161e o mozgu i pona\u0161anju ljudskog organizma.<br \/>\nDepresija i povi\u0161ena temperatura su povezana stanja organizma. Istra\u017eiva\u010di predvo\u0111eni timom sa Kalifornijskog univerziteta u San Francisku analizirali su podatke od 20.880 pojedinaca prikupljenih tokom sedam mjeseci, potvr\u0111uju\u0107i da oni sa depresijom obi\u010dno imaju vi\u0161u tjelesnu temperaturu.<\/p>\n<p>Koliko god studija bila temeljna \u2013 koja uklju\u010duje u\u010desnike iz 106 zemalja \u2013 nije dovoljno da poka\u017ee da vi\u0161a tjelesna temperatura izaziva depresiju, ili zaista da depresija dovodi do zagrijavanja tijela, pi\u0161e Science Alert. Me\u0111utim, to sugeri\u0161e da ovde postoji veza koju vrijedi istra\u017eiti. Ako ne\u0161to tako jednostavno kao \u0161to je hla\u0111enje mo\u017ee pomo\u0107i u borbi protiv simptoma depresije, onda to ima potencijal da pomogne milionima ljudi \u0161irom svijeta.<\/p>\n<p>\u201ePrema na\u0161im saznanjima, ovo je najve\u0107a studija do sada koja ispituje povezanost izme\u0111u tjelesne temperature \u2013 procijenjene kori\u0161\u0107enjem metoda samoprocjene i nosivih senzora \u2013 i simptoma depresije na geografski \u0161irokom uzorku\u201d, ka\u017ee psihijatar UCSF E\u0161li Mejson.<\/p>\n<p>Za ovu vezu postoji vi\u0161e razloga &#8211; mo\u017ee biti da je depresija povezana sa metaboli\u010dkim procesima koji stvaraju dodatnu toplotu mo\u017eda, ili vezana za hla\u0111enje biolo\u0161kih funkcija koje ne funkcioni\u0161u kako treba. Ili mo\u017ee postojati zajedni\u010dki\u00a0 uzrok, kao \u0161to je mentalni stres ili upala koja posebno uti\u010de i na tjelesnu temperaturu i na simptome depresije. Za sada znamo da je depresija slo\u017eeno i vi\u0161estruko stanje, najvjerovatnije sa mnogo razli\u010ditih pokreta\u010da, a tjelesna temperatura bi mogla da igra ulogu. Prethodno istra\u017eivanje je pokazalo da hidromasa\u017ene kade i saune mogu umanjiti simptome depresije, iako u malim grupama uzoraka. Mogu\u0107e je da samohla\u0111enje koje ovo pokre\u0107e, kroz znojenje, ima i mentalni efekat.<\/p>\n<p>\u201eIroni\u010dno, zagrijavanje ljudi zapravo mo\u017ee dovesti do povratnog sni\u017eavanja tjelesne temperature koje traje du\u017ee od jednostavnog direktnog hla\u0111enja ljudi, na primjer kroz ledeno kupatilo\u201d, ka\u017ee Mejson.<\/p>\n<p>Podaci studije su pokazali i da kako su simptomi depresije postali ozbiljniji, temperature su bile vi\u0161e. Tako\u0111e je postojala odre\u0111ena povezanost izme\u0111u vi\u0161ih rezultata depresije i ni\u017eih dnevnih temperaturnih fluktuacija, ali ne do statisti\u010dki zna\u010dajnog nivoa. Sa oko pet procenata ljudi \u0161irom svijeta za koje se smatra da \u017eive sa depresijom, napori da se ona razumije i efikasno lije\u010di sada su hitniji nego ikada.(Izvor:b92)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Da bismo bolje lije\u010dili i sprije\u010dili depresiju, moramo da razumijemo vi\u0161e o mozgu i pona\u0161anju ljudskog organizma.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":291479,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-450649","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450649","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=450649"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450649\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":450652,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450649\/revisions\/450652"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/291479"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=450649"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=450649"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=450649"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}