{"id":450636,"date":"2026-02-06T07:40:43","date_gmt":"2026-02-06T06:40:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=450636"},"modified":"2026-02-06T07:40:43","modified_gmt":"2026-02-06T06:40:43","slug":"bila-je-to-samo-propaganda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/02\/06\/bila-je-to-samo-propaganda\/","title":{"rendered":"Bila je to samo propaganda"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Gordan Duha\u010dek<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ljetos sam u okviru Sarajevo Film Festivala imao priliku pogledati film Jafara Panahija Bila je to samo nesre\u0107a, zaslu\u017eenog dobitnika Zlatne palme za 2025. godinu, koji je u me\u0111uvremenu nominiran i za dva Oscara (najbolji internacionalni film i scenarij). Panahi je jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih iranskih filmskih autora u svijetu, re\u017eiser koji se mo\u017ee pohvaliti da su mu filmovi nagra\u0111eni glavnim nagradama u Cannesu, Veneciji i Berlinu (\u010dime je u izabranom dru\u0161tvu Henri-Georgesa Clouzota, Michelangela Antonionija i Roberta Altmana), ali i disident koji je zbog sukoba s teokratskim re\u017eimom u svojom domovini zavr\u0161io u zatvoru.<\/p>\n

Osu\u0111en je 2010. zbog \u201curote s namjerom da po\u010dini zlo\u010din protiv dr\u017eavne nacionalne sigurnosti i propagande protiv Islamske Republike\u201d na \u0161est godina zatvora, uz 20-godi\u0161nju zabranu snimanja filmova, te smje\u0161ten u ku\u0107ni pritvor. Unato\u010d zabrani, Panahi je nastavio snimati filmove, a s obzirom na njegov me\u0111unarodni ugled, re\u017eim je to koliko-toliko tolerirao. No, kada je prosvjedovao zbog progona dvojice iranskih kolega, Panahi je ponovno uhap\u0161en 2022. i zadr\u017ean u zatvoru, gdje je proveo sedam mjeseci. Pu\u0161ten je nakon \u0161trajka gla\u0111u i me\u0111unarodnog pritiska.<\/p>\n

Bila je to samo nesre\u0107a je film o\u010dito inspiriran Panahijevim boravkom u zatvoru, s obzirom da pri\u010da prati skupinu biv\u0161ih politi\u010dkih zatvorenika i zatvorenica koji gotovo slu\u010dajno otmu svojeg navodnog zatvorskog mu\u010ditelja, poku\u0161avaju\u0107i utvrditi njegov identitet prije nego mu se osvete. Naime, svi su tijekom mu\u010denja imali povez na o\u010dima, tako da identifikacija nije tako jednostavna, \u0161to dovodi do niza peripetija tijekom kojih Panahi gledateljima_cama nudi i sliku dana\u0161njeg Teherana, metropolisa od 10 milijuna stanovnika, kao i prikaz \u017eivota pod re\u017eimom neprijateljski raspolo\u017eenim prema gra\u0111anima, koji grca u korupciji.<\/p>\n

Radnja je ve\u0107im dijelom smje\u0161tena u jedan dan, a s obzirom na mu\u010dnu tematiku, iznena\u0111uju\u0107e je koliko u filmu ima apsurdnog humora. Panahi zavr\u0161ava film jednom od najpotresnijih scena proteklih godina, sugeriraju\u0107i istovremeno da se od traume mu\u010denja nikad ne mo\u017ee posve oporaviti, kao i da mu\u010ditelji mogu do\u017eivjeti samo kratkotrajno oportunisti\u010dko suo\u010davanje sa svojim zlodjelima, kojima \u0107e se prvom prilikom vratiti.<\/p>\n

Panahi se u svom stvarala\u0161tvu najvi\u0161e oslanja na tradiciju talijanskog neorealizma \u2013 tijekom nedavnog posjeta Criterion Closetu uzeo je samo jedan film, Kradljivce bicikala, pa Bila je to samo nesre\u0107a ostavlja dojam filma koji vjerno prikazuje kakav je \u017eivot ljudi u dana\u0161njem Teheranu.<\/p>\n

Tijekom velikih protesta u Iranu, koji su po\u010deli krajem 2025. i trajali cijeli sije\u010danj, nisam mogao prestati razmi\u0161ljati o Panahijevom remek-djelu, izme\u0111u ostaloga zato \u0161to je u direktnom sukobu sa simplisti\u010dkim narativom koji nude zapadni mediji, nedvojbeno usmjereni na proizvodnju pristanka za vojni napad na Iran. Kako sam i sam pro\u017eivio rat u Bosni i Hercegovini, te kasnije imao priliku svjedo\u010diti npr. medijskoj pripremi za napade na Irak i Libiju, a i s obzirom na vlastito dvodesetljetno novinarsko iskustvo, smatram da znam prepoznati kako izgleda ratnohu\u0161ka\u010dka propaganda. Tko god je to rekao, bio je u pravu: istina je prva \u017ertva rata.<\/p>\n

Da su zapadni mainstream mediji, a kojima pripadaju i hrvatski, u sije\u010dnju bili u modusu uvjeravanja javnosti da je vojni napad na Iran prijeko potreban i to \u0161to prije, moglo se vidjeti i po tome \u0161to su u svojem, uvjetno re\u010deno, \u201cizvje\u0161tavanju\u201d nagla\u0161avali, a \u0161to pre\u0161u\u010divali, kao i koliko je bio unificiran narativ koji su prezentirali.<\/p>\n

Za po\u010detak, objavili su da su protesti u Iranu eksplodirali zbog ekonomskih problema, ali su izostavili spomenuti da su oni primarno rezultat sankcija pod kojima je Islamska republika. To nije bila nikakva tajna, a u me\u0111uvremenu se time po\u010deo hvaliti i ameri\u010dki ministar financija Scott Bessent. Pritom je op\u0107epoznato da ekonomske sankcije najvi\u0161e poga\u0111aju obi\u010dne ljude, a ne politi\u010dki vrh, pa cijela stvar funkcionira po perverznom principu da se u ime njihove potencijalne slobode najvi\u0161e tla\u010di ljude koji s tim re\u017eimom nemaju veze.<\/p>\n

Nadalje, iako je to javno na biv\u0161em Twitteru objavio biv\u0161i direktor CIA-e i Trumpov nekada\u0161nji ministar vanjskih poslova Mike Pompeo, u ve\u0107ini zapadnih medija ignorirana je \u010dinjenica da su agenti izraelske tajne slu\u017ebe Mossad infiltrirali proteste u Iranu. The Jerusalem Post tako\u0111er je o tome ekstenzivno pisao. Prisustvo stranih agenata obja\u0161njava i nasilnu eskalaciju protesta, kao i to \u0161to su tijekom njih spaljene i d\u017eamije, ali toga u ve\u0107ini zapadnih i doma\u0107ih medija nije bilo. Izraelski mediji aludirali su i da su njihovi agenti dijelili automatsko oru\u017eje prosvjednicima, \u0161to pak obja\u0161njava oru\u017eane napade na policijske strukture re\u017eima, kao i njihov sve krvaviji odgovor.<\/p>\n

Naravno, sve ove \u010dinjenice ne opravdavaju represivni islamisti\u010dki re\u017eim u Iranu, ali nude cjelovitiju sliku doga\u0111aja od one iskrivljene koju su ameri\u010dkoj i europskoj javnosti prezentirali mainstream mediji.<\/p>\n

Krenimo od vizuala koji je, kako su skoro svi zapadni mediji objavili, postao \u201csimbol prosvjeda u Iranu\u201d, te se pro\u0161irio i dru\u0161tvenim mre\u017eama. Rije\u010d je o videu \u017eene koja cigaretom u ustima pali fotografiju iranskog ajatolaha Alija Hamneija. Screenshot tog videa pretvoren je i u dizajnirani plakat, a sve je predstavljeno kao postupak \u017eene u Iranu koja se hrabro protivi opresivnom, \u017eenomrza\u010dkom re\u017eimu. Ispostavilo se da je snimak nastao u Kanadi, ali ve\u0107 je bilo kasno \u2013 milijuni ljudi su bili uvjereni da je nastao u Iranu.<\/p>\n

Taj vizual poslu\u017eio je mnogima i kao argument da je potrebno \u0161to prije vojno napasti Iran, a kako bi se Iranke spasilo od ugnjetavanja. To \u0161to bi i tisu\u0107e iranskih civila, uklju\u010duju\u0107i i te \u017eene koje se deklarativno \u017eeli osloboditi, moglo nastradati u bombadiranju nije se uzimalo u obzir.<\/p>\n

Naro\u010dito je tragikomi\u010dno i neprofesionalno bilo kako su hrvatski mainstream mediji pratili ove proteste. Neki od njih su svojim \u010ditateljima_cama poru\u010divali da izvje\u0161tavaju \u201ciz minute u minutu\u201d, \u0161to u praksi zna\u010di da su \u2013 masovno prepisivali. Cijela im se ure\u0111iva\u010dka politika svela na to da odlu\u010de koje \u0107e to\u010dno angloameri\u010dke medije prepisivati, pritom naravno nekriti\u010dki preuzimaju\u0107i njihov narativ o protestima, te ignoriraju\u0107i sve druge svjetske medije, \u010dijim bi prepisivanjem barem ponudili realniju i kompleksniju sliku doga\u0111aja.<\/p>\n

U tome je, kao i uvijek, prednja\u010dio Index, koji je u jednom \u201ciz minute u minutu\u201d naslovu sugerirao da \u010dak imaju \u201cizvore u Iranu\u201d, iako Indexovi tipka\u010di contenta ili sjede doma ili u redakciji. U Iranu sigurno nemaju nikakvih izvora. Indexov \u201cizvor iz Irana\u201d, koji je tvrdio da se tamo doga\u0111a \u201cbrutalno klanje\u201d, zove se Masih Alinejad i \u2013 \u017eivi u New Yorku. To se moglo provjeriti u pola minute guglanja, ali je pitanje koliko je \u010ditatelja_ica Indexa uop\u0107e pomislilo da bi trebalo provjeravati.<\/p>\n

Alinejad je iransko-ameri\u010dka aktivistica i novinarka, suradnica Glasa Amerike, koju su ameri\u010dki liberalni mediji, poput The New Yorkera, promovirali kao jedan od vode\u0107ih glasova kada je rije\u010d o svemu povezanim s Iranom. Ona se u tom \u010dlanku prije \u010detiri godine proglasila lidericom iranskih \u017eena koje \u0107e sru\u0161iti ajatolahov re\u017eim. Bolje upu\u0107eni u situaciju u Iranu su njenu vode\u0107u ulogu u iranskom \u017eenskom pokretu tada prozvali falsificiranjem stvarnosti. Ovaj put ju je pak Trumpova administracija poslala da u njihovo ime govori u UN-u, a koliko je Alinejad vjerodostojna mo\u017eda najbolje svjedo\u010di \u010dinjenica da je na X-u prvo ustvrdila kako je vladaju\u0107i re\u017eim u Iranu tijekom najnovijih protesta \u201cmasakrirao milijune ljudi\u201d, da bi ovih dana do\u0161la do brojke od 40 tisu\u0107a.<\/p>\n

Licitiranje brojem poginulih odnosno ubijenih na nedavnim protestima u Iranu tako\u0111er je pokazalo problemati\u010dno izvje\u0161tavanje zapadnih medija. Sredinom sije\u010dnja na Indexu je u naslovu osvanuo podatak da je re\u017eim ubio najmanje 12 tisu\u0107a ljudi, \u0161to su pak prepisali s ameri\u010dkog CBS-a. CBS se pak pozvao na tvrdnje medijske mre\u017ee Iran International iz Londona, koja se pak pozvala na neimenovane izvore iz iranskih vlasti, koja su pak same priznale da je poginulo oko 2000 ljudi.<\/p>\n

Minimum novinarskog profesionalizma zahtjevao bi provjeru vjerodostojnosti izvora Iran Internationala, naro\u010dito u svjetlu \u010dinjenice da ih je izraelsko-ameri\u010dki novinar Barack Ravid, koji pi\u0161e za portal Axios, svojedobno opisao kao \u201cmedij koji Mossad redovito koristi za svoj informacijski rat\u201d. Povrh toga, za glavnu urednicu CBS-a, koji je kupio jedan od najve\u0107ih donatora IDF-a i Trumpov frend, ameri\u010dki milijarder Larry Ellison, nedavno je imenovana kontroverzna ameri\u010dka novinarka Bari Weiss, poznata po fanati\u010dnim proizraelskim stavovima. Te relevantne informacije na Indexu se nisu mogle pro\u010ditati.<\/p>\n

Najnovija brojka plasirana u zapadne medije je oko 6000 poginulih, a to pak tvrdi Human Rights Activists News Agency iz SAD-a. Napomenimo da Associated Press navodi kako \u201cnije mogao neovisno provjeriti te brojke\u201d. Broj se poginulih, po izvje\u0161tavanju zapadnih medija, prepolovio u dva tjedna. Ima li to veze s time \u0161to je Trump zasad odustao od vojnog napada na Iran?<\/p>\n

Dodatno, znakovito je koliko su se razli\u010dite brojke o ubijenima u Iranu objavljivale u zapadnim medijima zdravo za gotovo, dok su se brojke ubijenih u genocidu u Gazi uvijek propitivale i diskreditirale isticanjem da dolaze od \u201cHamasovog ministarstva\u201d.<\/p>\n

\u0160to uop\u0107e re\u0107i o tome koliko je medijskog prostora dobio Reza Pahlavi mla\u0111i, prognani sin svrgnutog iranskog \u0161aha, kojega liberalni mediji bez ironije tituliraju \u201cprijestolonasljednikom\u201d? Pahlavi je taj prostor ponajvi\u0161e iskoristio za slanje dviju poruka: 1. bombardirajte ljude u Iranu te 2. kad do\u0111e na vlast, Iran i Izrael \u0107e biti BFF. Zapitajmo se na trenutak \u017eele li osiroma\u0161eni Iranci da po njima po\u010dnu padati bombe, kao i koliko im je bitno sprijateljiti se s Izraelom? Prili\u010dno je bizarno dobrostoje\u0107eg Pahlavija mla\u0111eg iz predgra\u0111a Washingtona predstavljati kao autenti\u010dan glas zbog sankcija socioekonomski iscrpljenog iranskog naroda, koji je u ve\u0107ini nedvojbeno nezadovoljan aktualnim re\u017eimom, ali tako\u0111er ne \u017eeli do\u017eivjeti sudbinu Libije, Sirije ili Iraka. Nisu Iranci glupi.<\/p>\n

Pahlavijeva medijska promocija bila je \u010desto pra\u0107ena i fotografijama i snimkama iz Irana u vrijeme vladavine njegovog oca, na kojima mo\u017eemo vidjeti \u017eene u kupa\u0107im kostimima i sli\u010dno. Poruka koja se time \u0161alje glasi otprilike \u201cvidite kako je bilo super u Iranu dok je na vlasti bio \u0161ah\u201d. Izostavlja se pak \u010dinjenica da je \u0161ah na vlast instaliran nakon dr\u017eavnog udara 1953. godine koji su orkestrirale SAD i Velika Britanija, nezadovoljne jer je tada\u0161nji demokratski izabrani premijer Muhamed Mosadek odlu\u010dio nacionalizirati naftnu industriju.<\/p>\n

Ovo su op\u0107epoznate \u010dinjenice, o kojima mo\u017eete detaljnije pro\u010ditati i na Wikipediji, ali ne i u angloameri\u010dkim medijima koje ovi hrvatski autokolonijalno prepisuje. Prema njihovom narativu, iranska povijest po\u010dinje za vrijeme \u0161aha, u razdoblju navodne slobode i blagostanja, a onda se bez ikakvog razloga dogodila notorna Islamska revolucija \u2013 jer poznato je da ljudi di\u017eu revolucije iz hobija ili dokonosti. Te\u0161ko da \u0107ete saznati i\u0161ta o tome kako je revolucija tekla i kako su ba\u0161 islamisti na kraju formirali novu vlast, jer nisu samo oni sudjelovali u revoluciji.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, sije\u010danjsko izvje\u0161tavanje zapadnih i njihovih vazalnih hrvatskih medija o situaciji u Iranu te\u0161ko da mo\u017ee poslu\u017eiti objektivnom i cjelovitom informiranju javnosti, ali se definitivno mo\u017ee izu\u010davati kao \u0161kolski primjer liberalno-demokratske ratnohu\u0161ka\u010dke propagande.<\/p>\n

Stoga bih se na kraju vratio Jafaru Panahiju, koji je ve\u0107 du\u017ee vrijeme u egzilu i \u010diji je film Bila je to samo nesre\u0107a slu\u017ebeno francuski kandidat za najbolji internacionalni film na Oscarima.<\/p>\n

Panahi je 9. sije\u010dnja za ameri\u010dki filmski \u010dasopis Variety dao intervju o velikim protestima u svojoj domovini. Upitan o tome \u0161to misli o ameri\u010dkoj vojnoj intervenciji u Iranu, Panahi je odgovorio: \u201cRe\u017eim je ve\u0107 pao. I, kao \u0161to sam ve\u0107 rekao, ljudi koji provode prosvjede na ulicama, oni \u017eele da se to dogodi. Naravno, me\u0111unarodna podr\u0161ka mo\u017ee napraviti razliku. Ali dok ljudi sami ne odlu\u010de ho\u0107e li ne\u0161to u\u010diniti ili ne, ni\u0161ta se ne\u0107e dogoditi. Ni\u0161ta ne\u0107e napraviti nikakvu razliku. Promjena mora do\u0107i iznutra, iz zemlje, voljom naroda.\u201d<\/p>\n

Novinar Varietyja je zatra\u017eio poja\u0161njenje: \u201cSmatrate da nije potrebna ameri\u010dka intervencija u Iranu? To\u010dno?\u201d<\/p>\n

\u201c\u010cini se da ne razumijete. Dopustite mi da ponovim: dok ljudi nemaju volju ne\u0161to promijeniti iznutra, ni\u0161ta izvana ne\u0107e mo\u0107i napraviti tu promjenu. To mora biti voljom ljudi iznutra\u201d, naglasio je Panahi.<\/p>\n

Istina, \u010dini se da mnogi u Americi i Europi ne razumiju situaciju u Iranu. Na tome mo\u017eemo najvi\u0161e zahvaliti na\u0161im mainstream medijima i dru\u0161tvenim mre\u017eama, koje su postale sredstva za masovno \u0161irenje dezinformacija. Koga iskreno zanima kako je u Iranu, preporu\u010dam manje Indexa i Facebooka, a vi\u0161e gledanja filmova poput Panahijevih.<\/p>\n

kulturpunkt.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izvje\u0161tavaju\u0107i o prosvjedima u Iranu, zapadni su mediji kroz unificiran narativ i dezinformacije gradili sliku li\u0161enu povijesti i slo\u017eenosti, s nedvojbenom namjerom proizvodnje pristanka za vojni napad<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":450639,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-450636","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450636","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=450636"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450636\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":450641,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450636\/revisions\/450641"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/450639"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=450636"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=450636"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=450636"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}