{"id":45043,"date":"2011-06-10T15:10:48","date_gmt":"2011-06-10T15:10:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=45043"},"modified":"2011-06-10T15:10:48","modified_gmt":"2011-06-10T15:10:48","slug":"vojnik-je-u-opasnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/06\/10\/vojnik-je-u-opasnosti\/","title":{"rendered":"Vojnik je u opasnosti"},"content":{"rendered":"<p>Sa sada&scaron;njim intezitetom sje\u010de, za deset godina na Vojniku \u0107e 70% &scaron;umski iskoristive povr&scaron;ine biti eksploatisano, sa gubitkom biodiverziteta<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Miodrag Karad\u017ei\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Stanje &scaron;umskog komleksa u okolini Nik&scaron;i\u0107a nije na zadovoljavaju\u0107em nivou. Prvenstveno ugro\u017eenim podru\u010djima smatramo: Vojnik, Goliju, Gospodarev zabran, Javorak, Je\u017eevu goru, &Scaron;titovo, Studeno, Krklov kraj&#8230; <\/p>\n<p>Usljed nekontrolisane sje\u010de &scaron;ume, do&scaron;lo je do drasti\u010dnog smanjenja &scaron;umskog pokriva\u010da u odnosu na stanje od prije tridesetak godina. Planina Vojnik je u ekolo&scaron;kom smislu i po neadekvatnoj eksploataciji &scaron;ume postala najugro\u017eenija na ovom podru\u010dju ve\u0107 du\u017ei niz godina. Uni&scaron;tavanje biodiverziteta Vojnika po\u010delo je sedamdesetih godina pro&scaron;log vijeka. Tada je preduze\u0107e drvne industrije &Scaron;IK &quot;Javorak&quot; na osnovu koncesija vr&scaron;ilo bezobzirnu eksploataciju. Na planini je probijeno 80km &scaron;umskih puteva, tako da je planina posebno sa ju\u017ene i zapadne strane izbrazdana. <\/p>\n<p>Vojnik je na svega dvadesetak kilometara udaljen od Nik&scaron;i\u0107a i mogao bi da bude izuzetno interesantna lokacija za planinarski turizam, ali samo sa o\u010duvanim biodiverzitetom. <\/p>\n<p>Zbog vi&scaron;egodi&scaron;nje nekontrolisane eksploatacije &scaron;uma i izostanka kvalitetnog monitoringa, pravilne sanacije i kontrolno-nadzorne funkcije od strane odgovornih subjekata dru&scaron;tva i dr\u017eave, do&scaron;lo je do ozbiljnog naru&scaron;avanja eko-sistema na ovim podru\u010djima pa i &scaron;ire. Lo&scaron;e upravljanje i gazdovanje &scaron;umama na ovoj planini dovelo je do smanjenja po&scaron;umljenosti, izostanka planske sanacije zemlji&scaron;ta i stru\u010dnog po&scaron;umljavanja eksploatisanih povr&scaron;ina. <\/p>\n<p>Nije samo zna\u010dajno posaditi veliku koli\u010dinu novih sadnica, ve\u0107 je i bitno da ta sadnja uspije i bude odr\u017eiva za dugi niz godina. <\/p>\n<p>Vojnik je bio pokriven kvalitetnim &scaron;umama na povr&scaron;inama od osam hiljada hektara. Poslije prekomjerne eksploatacije i sje\u010de &scaron;uma uni&scaron;teno je preko 50 procenata stani&scaron;ta prvenstveno bukovih &scaron;uma i sada na Vojniku ima jako malo kvalitetne tehni\u010dke gra\u0111e. To su lokacje gdje jo&scaron; uvijek nijesu probijeni &scaron;umski putevi ili je nepristupa\u010dan teren. <\/p>\n<p>Sa sada&scaron;njim intezitetom sje\u010de, za deset godina na Vojniku \u0107e 70% &scaron;umski iskoristive povr&scaron;ine biti eksploatisano, sa gubitkom biodiverziteta. Gubitak &scaron;umskog prekriva\u010da na Vojniku mo\u017ee imati i dalekose\u017enije posledice. Ispod planine Vojnik nalazi se izvor rijeke Zete i glavna kapta\u017ea za snadbijevanje vodom grada Nik&scaron;i\u0107a i njegove okoline. <\/p>\n<p>Po informacijama koje posjedujemo, u odnosu na stanje od prije tridesetak godina do&scaron;lo je do smanjenja dotoka vode na izvori&scaron;tima Zete u prolje\u0107nom, a posebno u ljetnjem periodu. <\/p>\n<p>Ina\u010de probijenih 80km &scaron;umskih puteva na Vojniku zaista u jednoj mjeri koriste mje&scaron;tanima, mada na Vojnikovim katunima sve je manje stanovnika iz godine u godinu. Od 4 katuna sa ju\u017ene strane: &Scaron;tavni do, &Scaron;tirni do, Vio&scaron; do i &Scaron;ainov katun ve\u0107 nekoliko godina mje&scaron;tani ne izdi\u017eu u &Scaron;tavni do i &Scaron;ainov katun. <\/p>\n<p>Uprava za &scaron;ume mora razviti strategiju po ugledu na srodne institucije iz visokorazvijenih zemalja, &scaron;to bi, svakako, zna\u010dilo da se i problematici na terenu treba pristupiti i na jedan druga\u010diji, napredniji na\u010din. Potrebno je razviti saradnju sa mje&scaron;tanima koji su u ljetnjim mjesecima vezani za Vojnik, sa gra\u0111anima i civilnim sektorom. Ne treba odbijati inicijative volontera da u\u010destvuju u akcijama po&scaron;umljavnaja, &scaron;to je bio slu\u010daj prema na&scaron;oj NVO pro&scaron;le godine, ve\u0107 je potrebno konstantno sprovoditi i unapre\u0111ivati aktivnosti koje \u0107e doprinijeti pobolj&scaron;anju stanja na terenu. Ne smiju ni po\u017eari koji su proljetos desili na &scaron;irem reonu Vojnika, a po informaciji od mje&scaron;tana namjerno su izazvani da bi se koncesija na tom podru\u010dju dobila za &scaron;to manji novac, ostati neka\u017enjeni i o njima \u0107utati, jer, osim po\u010diniocima, mogu dati podstrek i drugima na vandalizam. <\/p>\n<p>Pozitivno je &scaron;to su odgovorni mje&scaron;tani podno Vojnikovih sela prepoznali problematiku ugro\u017eenosti planine i formirali &quot;Odbor za za&scaron;titu od nelegalne sje\u010de planine Vojnik&quot;, ali osim formiranja moraju aktivnije djelovati i sra\u0111ivati sa nadle\u017enim institucijama i organizacijama civilnog dru&scaron;tva. <\/p>\n<p>Nevladine organizacije nijesu te koje imaju institucionalnu mogu\u0107nost da rije&scaron;e problem, ali mogu podsta\u0107i i pomo\u0107i u re&scaron;avanju zajedno sa drugim dru&scaron;tvenim i nadle\u017enim subjektima. <\/p>\n<p>Stradanje planine Vojnik predstavlja institucionalno-pravni problem, prvenstveno zbog nedovoljne kontrolno-nadzorne funkcije od strane nadle\u017enih institucija, i svakako da je potrebno pove\u0107ati broj &scaron;umara (lugara) makar u toku kriti\u010dnog dijela godine. Tako\u0111e, pravno obavezuju\u0107i instrumenat i kaznene mjere od strane nadle\u017enih subjekata moraju biti efikasnije. Jo&scaron; uvijek nije kasno da se preduzmu odre\u0111ene i hitne mjere kako bi se dalje uni&scaron;tavanje planine zaustavilo. <\/p>\n<p>Biolo&scaron;ka raznovrsnost i o\u010duvanje stani&scaron;ta je od izuzetnog zna\u010daja na putu evropskih integracija. Sigurno je da \u0107emo se sresti sa izazovima za&scaron;tite \u017eivotne sredine kako na dr\u017eavnom tako i na lokalnom nivou. Npr. u Poljskoj je za&scaron;tita \u017eivotne sredine odigrala veliku ulogu u procesu pristupanja. Nakon poljoprivrede, to je bila druga najte\u017ea oblast u pregovorima. Na Vojniku je potrebno uraditi i dodatna ispitivanja biodiverziteta, jer su dosada&scaron;nja jako &scaron;tura. Treba razmisliti i o ideji da se Vojnik predlo\u017ei i za za&scaron;ti\u0107eno podru\u010dje mre\u017ee NATURA2000. <\/p>\n<p>Svakako, u gazdovanju &scaron;umskim kompleksima treba da nam je i iskustvo protivpravno uni&scaron;tavanje Dragi&scaron;nice, a na \u010diju uzurpaciju jo&scaron; uvijek nije stavljna ta\u010dka. Takvi primjeri ne smiju da se de&scaron;avaju u savremenom svijetu, a, svakako, i nadle\u017ene institucije su pokazale svoje manjkavosti kroz spore reakcije i neefikasne mjere. I pored o\u010diglednog kr&scaron;enja zakonskih regulativa i propisa, koncesionar je u Dragi&scaron;nici napravio pravu katastrofu. Zahvaljuju\u0107i, prije svega, dobro organizovanom Odboru za za&scaron;titu Dragi&scaron;nice i grupe NVO, sprije\u010den je masakr ovog terena. <\/p>\n<p>Moramo svi br\u017ee reagovati jer kad se dese nesagledive posledice onda je kasno i za prirodu i za ljude.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sa sada&scaron;njim intezitetom sje\u010de, za deset godina na Vojniku \u0107e 70% &scaron;umski iskoristive povr&scaron;ine biti eksploatisano, sa gubitkom biodiverziteta<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-45043","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45043","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45043"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45043\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45043"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45043"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45043"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}