Izvje\u0161taju o svjetskoj nejednakosti za 2026. godinu<\/a>, \u010diji je predgovor napisao \u010dlan Saveta PI D\u017eajati Go\u0161, istra\u017eiva\u010di pokazuju da gornjih 10% ljudi na svetu sada prima vi\u0161e prihoda nego ostalih 90% zajedno, dok najsiroma\u0161nija polovina prima manje od 10% globalnog prihoda. Bogatstvo je jo\u0161 ograni\u010denije: gornjih 10% poseduje tri \u010detvrtine svega, dok donja polovina dr\u017ei samo 2%.<\/p>\nNeka djeca se ra\u0111aju u svijetu biblioteka, \u0161irokopojasnog interneta, klinika i \u010diste vode; druga se ra\u0111aju u svijetu dugova, plja\u010dke i stalne vanredne situacije. Prosje\u010dna potro\u0161nja na obrazovanje po djetetu u podsaharskoj Africi iznosi oko 200 evra (PKS) \u2014 u pore\u0111enju sa 7.400 evra u Evropi i 9.000 evra u Sjevernoj Americi i Okeaniji \u2014 \u010detrdesetostruki jaz koji reprodukuje hijerarhije stvorene kroz kolonijalizam i genocid, a koje danas odr\u017eava imperijalizam.<\/p>\n
Aparthejd je globalan: sistem organizovan oko toga ko posjeduje, ko pozajmljuje, ko uzima \u2014 i ko odlu\u010duje ko \u0107e \u017eivjeti.<\/p>\n
Nijedno tehnokratsko rje\u0161enje ne\u0107e uravnote\u017eiti ovako strukturiranu ekonomiju. Ona \u0107e se promijeniti samo kroz borbu.<\/p>\n
A kada ljudi zahtijevaju hljeb, zemlju, dostojanstvo, suverenitet, bezbjednosni aparat ekstremnog bogatstva brzo odgovara: palice, zatvori, sankcije, grani\u010dni zidovi i rat.<\/p>\n
Oskudica za mnoge zahtijeva nasilje. Lanci snabdijevanja su \u010duvani, migranti kriminalizovani, radnici disciplinovani, a \u010ditavi regioni pretvoreni u zone \u017ertvovanja. Globalni aparthejd putuje sa naoru\u017eanom pratnjom.<\/p>\n
Na\u0161 svijet \u2014 sa ekstremnim bogatstvom, ekstremnim nasiljem i ekstremnim vru\u0107inama \u2014 postaje sve \u010dvr\u0161\u0107i iz dana u dan.<\/p>\n
Ipak, pri\u010da se tu ne zavr\u0161ava. \u0160irom svijeta, ljudi i dalje dokazuju da je uskra\u0107enost politi\u010dka \u2014 i reverzibilna.<\/p>\n
Kerala, indijska dr\u017eava sa skromnim nivoom prihoda, eliminisala je ekstremno siroma\u0161tvo kroz kontinuirana javna ulaganja u zdravstvo i obrazovanje, ciljane garancije i lokalno demokratsko planiranje. Kina je izvukla 800 miliona ljudi iz siroma\u0161tva za dvije generacije – najve\u0107e smanjenje siroma\u0161tva u ljudskoj istoriji. Rezultati su zapisani na tijelima, kao i na bilansima: djeca su vi\u0161a, zdravija, \u017eive du\u017ee.<\/p>\n
Ove pobjede pokazuju \u0161ta organizovana javna mo\u0107 mo\u017ee da u\u010dini. Mo\u0107ni insistiraju da je ovaj poredak trajan. Dokazi govore druga\u010dije. Nejednakost proizvode politika i mo\u0107; ona se mo\u017ee smanjiti politikom i mo\u0107i. To je zadatak koji je pred nama.<\/p>\n
2026. godina je po\u010dela dezorijenti\u0161u\u0107im tempom. Istorija se kre\u0107e brzim tempom. Krize se stapaju. Progresivna internacionala postoji da bi pomogla u okupljanju snaga sposobnih da se suo\u010de sa ovim trenutkom: povezivanje borbe za plate sa borbom protiv duga; zemlje sa klimatskom pravdom; javnih usluga sa javnim vlasni\u0161tvom; nacionalnog oslobo\u0111enja sa internacionalisti\u010dkom strategijom.<\/p>\n
Globalni aparthejd se ne\u0107e sam od sebe ubla\u017eiti. Ili \u0107e biti demontiran \u2014 ili \u0107e se produbiti, militarizovati i uni\u0161titi.<\/p>\n
Da bismo savili luk brzog kretanja istorije ka pravdi, nema pre\u010dice. Moramo se organizovati preko granica. Gradimo institucije koje \u0107e nad\u017eivjeti represiju. Branimo jedni druge. Kujemo kontra-mo\u0107 potrebnu za pobjedu nad Reakcionarnom internacionalom i izgradnju novog poretka.<\/p>\n
Svijet koji nam je potreban ne\u0107e nam biti dat. Mora\u0107emo da ga osvojimo.<\/p>\n
U znak solidarnosti,<\/p>\n
Progresivni me\u0111unarodni sekretarijat<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Svijet koji nam je potreban ne\u0107e nam biti dat. Mora\u0107emo da ga osvojimo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":450412,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-450409","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450409","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=450409"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450409\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":450413,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450409\/revisions\/450413"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/450412"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=450409"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=450409"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=450409"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}