{"id":450401,"date":"2026-02-02T20:04:45","date_gmt":"2026-02-02T19:04:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=450401"},"modified":"2026-02-02T20:08:13","modified_gmt":"2026-02-02T19:08:13","slug":"naslijedjeni-narativi-o-devedesetim-i-dalje-drze-uticaj-na-mlade-i-starije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/02\/02\/naslijedjeni-narativi-o-devedesetim-i-dalje-drze-uticaj-na-mlade-i-starije\/","title":{"rendered":"Naslije\u0111eni narativi o devedesetim i dalje dr\u017ee uticaj na mlade i starije"},"content":{"rendered":"

Javlja: Itana Gogi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Istina i nau\u010dno utvr\u0111ene \u010dinjenice osnova su konstruktivnog me\u0111ugeneracijskog dijaloga i izgradnje kulture sje\u0107anja, koja dru\u0161tvu omogu\u0107ava kriti\u010dko sagledavanje pro\u0161losti, empatiju prema \u017ertvama i odgovorno djelovanje u budu\u0107nosti, poruka je prvog me\u0111ugeneracijskog dijaloga koji je Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) organizovao danas u Evropskoj ku\u0107i u Podgorici.<\/p>\n

U\u010desnici mla\u0111e generacije istakli su da im nedostaje sistematsko znanje o periodu devedesetih godina, te da se njihove percepcije \u010desto oblikuju kroz razgovore s porodicom, medijske sadr\u017eaje i popularnu kulturu, a ne kroz formalni obrazovni sistem. Pripadnici starijih generacija ukazali su na sna\u017ean uticaj propagande i politi\u010dkih interesa tokom devedesetih, nagla\u0161avaju\u0107i va\u017enost provjere informacija, kriti\u010dkog u\u010denja i izgradnje kulture sje\u0107anja koja treba da slu\u017ei kao opomena i lekcija za sprje\u010davanje ponavljanja sli\u010dnih gre\u0161aka u budu\u0107nosti.<\/p>\n

Dijalog je okupio mlade ro\u0111ene nakon 2000. godine, koji ratne sukobe nijesu li\u010dno do\u017eivjeli, ali \u017eive sa njihovim dugoro\u010dnim posljedicama, kao i pripadnike generacija koje su bile svjedoci ili u\u010desnici dru\u0161tvenih i politi\u010dkih procesa tokom devedesetih godina. Kroz veoma dinami\u010dnu diskusiju, u\u010desnici i u\u010desnice imali su priliku da razmijene li\u010dna iskustva, stavove i percepcije, ali i da zajedni\u010dki preispitaju dominantne narative, mitove i predrasude vezane za ovaj period.<\/p>\n

Tokom razgovora posebno je problematizovana \u010dinjenica da se tema devedesetih u obrazovnom sistemu \u010desto izbjegava ili obra\u0111uje povr\u0161no, uglavnom na samom kraju \u0161kolske godine. Pripadnici starije generacije iz oblasti obrazovanja naglasili su da problem nije u obimu gradiva, ve\u0107 u pristupu i spremnosti da se o ovoj temi govori kriti\u010dki i odgovorno. Ukazali su da se zbog nedostatka sistematskog obrazovanja mladi pre\u010desto oslanjaju na li\u010dne narative i interpretacije koje dobijaju iz porodice ili okru\u017eenja. Oni su, tako\u0111e, izrazili uvjerenje da veliko interesovanje mla\u0111ih za ovakve razgovore daje nadu da proces suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u u Crnoj Gori ima perspektivu.<\/p>\n

Apostrofirano je da obrazovanje o ovom periodu mora biti zasnovano na prou\u010davanju izvora utemeljenih na sudski i nau\u010dno utvr\u0111enim \u010dinjenicama, te usmjereno ka razvoju kriti\u010dkog mi\u0161ljenja. Istaknuta je i potreba za izgradnjom odr\u017eive kulture sje\u0107anja koja bi javni prostor transformisala u pravcu empatije prema \u017ertvama i razumijevanja razli\u010ditih iskustava.<\/p>\n

Posebna dio je bio fokusiran na ulogu medija tokom devedesetih godina. U\u010desnici ovog me\u0111ugeneracijskog dijaloga su podsjetili da je veliki dio tada\u0161nje medijske scene bio uklju\u010den u propagandni aparat, dok su profesionalni i kriti\u010dki glasovi ostajali marginalizovani. Poru\u010deno je i da odgovornost za posljedice takvog djelovanja i danas postoji, te da se ona ne smije prebacivati na mla\u0111e generacije.<\/p>\n

Tokom diskusije, ukazano je i na va\u017enost razlikovanja \u010dinjenica od manipulativnih poruka koje ciljaju emocije i strahove gra\u0111ana. Predstavnici starije generacije podsjetili su da su mnogi tokom devedesetih donosili odluke pod uticajem propagande i nedostatka informacija, te da je zato danas bitno da mladi razvijaju kriti\u010dko mi\u0161ljenje i spremnost da preispituju nametnute narative.<\/p>\n

U\u010desnici su se saglasili da mladi danas imaju znatno vi\u0161e dostupnih informacija nego generacije devedesetih, ali da to sa sobom nosi i ve\u0107u odgovornost provjere izvora, jer se informacije ne smiju prihvatati bez provjere, a eti\u010dke norme moraju biti temelj javnog djelovanja, posebno u borbi protiv manipulacija i narativa koji proizvode mr\u017enju i podjele.<\/p>\n

Mla\u0111i u\u010desnici su ocijenili da se percepcije o devedesetima \u010desto naslje\u0111uju unutar porodice i \u0161ireg okru\u017eenja, \u0161to uti\u010de na na\u010din na koji se danas do\u017eivljavaju \u201edrugi\u201c i \u201eneprijatelji\u201c. Naveli su i da se nerijetko osje\u0107aju zarobljenima izme\u0111u naslije\u0111enih stavova i savremenih dru\u0161tvenih izazova, bez dovoljno prostora za otvoren razgovor i kriti\u010dko preispitivanje. Dodatno je ukazano da se aktivizam i kriti\u010dko mi\u0161ljenje i dalje \u010desto do\u017eivljavaju kao nepo\u017eeljni, te da oni koji se dru\u0161tveno anga\u017euju bivaju i etiketirani. Istaklis su i da su nacionalno obojeni narativi i dalje dominantni, dok je malo prostora za otvoren razgovor o odgovornosti svih strana.<\/p>\n

\"medjugeneracijski<\/p>\n

Mladi su se saglasili da istorija ne smije biti zaboravljena, ali i da nove generacije ne smiju nositi teret mr\u017enje i konflikata koje nijesu same proizvele, a \u0161to otvara potrebu za otvorenim razgovorima izme\u0111u generacija, bez straha i idealizacije pro\u0161losti.<\/p>\n

Posebno je istaknut ozbiljan nedostatak sistematskog znanja o devedesetim godinama. U\u010desnici mla\u0111e generacije naveli su da o tom periodu naj\u010de\u0161\u0107e u\u010de kroz serije, muzi\u010dke sadr\u017eaje i popularnu kulturu, dok obrazovni sistem ostaje nedovoljno prisutan. Takvi sadr\u017eaji, kako su pojasnili, \u010desto pojednostavljuju ili iskrivljuju sliku o doga\u0111ajima i akterima, zanemaruju\u0107i \u0161iri dru\u0161tveni kontekst i stvarne posljedice ratova.<\/p>\n

Cilj ovog susreta bio je doprinos kriti\u010dkom razumijevanju pro\u0161losti, jasnijem razlikovanju istorijskih \u010dinjenica od politi\u010dki instrumentalizovanih narativa, kao i ja\u010danju me\u0111ugeneracijske komunikacije i povjerenja. U\u010desnici i u\u010desnice saglasili su se da neposredan dijalog izme\u0111u generacija omogu\u0107ava bolje razumijevanje razli\u010ditih iskustava, razotkrivanje nejasno\u0107a vezanih za pro\u0161lost i izgradnju znanja kao osnove za odgovornije dru\u0161tveno djelovanje.<\/p>\n

Prvi me\u0111ugneracijski dijalog okupio je preko 40 u\u010desnika i u\u010desnica starosti od 17 do 75 godina.<\/p>\n

Me\u0111ugeneracijski dijalog realizovan je u okviru CGO projekta \u201eRazumijevanjem pro\u0161losti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde\u201c. Taj projekta je se sprovodi kroz regionalni program \u201cPodr\u0161ka EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu\u201d, koji finansira Evropska unija, a implementira od Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).<\/p>\n

Itana Gogi\u0107 je asistentkinja na programima CGO<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Istina i nau\u010dno utvr\u0111ene \u010dinjenice osnova su konstruktivnog me\u0111ugeneracijskog dijaloga i izgradnje kulture sje\u0107anja, koja dru\u0161tvu omogu\u0107ava kriti\u010dko sagledavanje pro\u0161losti, empatiju prema \u017ertvama i odgovorno djelovanje u budu\u0107nosti, poruka je prvog me\u0111ugeneracijskog dijaloga koji je Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) organizovao danas u Evropskoj ku\u0107i u Podgorici<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":450404,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-450401","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cuj-vidji-javi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450401","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=450401"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450401\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":450408,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450401\/revisions\/450408"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/450404"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=450401"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=450401"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=450401"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}