{"id":450276,"date":"2026-02-01T12:01:25","date_gmt":"2026-02-01T11:01:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=450276"},"modified":"2026-02-01T12:01:25","modified_gmt":"2026-02-01T11:01:25","slug":"mit-o-najcitiranijima-ili-sta-stanford-lista-ne-pokazuje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/02\/01\/mit-o-najcitiranijima-ili-sta-stanford-lista-ne-pokazuje\/","title":{"rendered":"Mit o \u201enajcitiranijima\u201c ili \u0161ta Stanford lista (ne) pokazuje"},"content":{"rendered":"<p>Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO), povodom u\u010destalih javnih referenci, ukazuje da se tzv. Stanford lista \u010desto pogre\u0161no predstavlja kao lista \u201enajcitiranijih\u201c nau\u010dnika. Rije\u010d je, me\u0111utim, o rangiranju zasnovanom na\u00a0kompozitnom indikatoru citatnog uticaja, gdje sam broj citata nije presudan, pa autori sa manje citata mogu biti bolje rangirani.<\/p>\n<p>Naime, kompozitni indikator, kao glavni kriterijum, pored ukupnog broja citata, uklju\u010duje i stabilnost i kontinuitet nau\u010dnog uticaja (h i hm indeks), kao i stvarni individualni doprinos autora u koautorskim publikacijama. Posebno se vrednuju radovi u kojima je autor\/ka jedini, prvi ili posljednji, \u010dime se prepoznaju samostalni doprinos, istra\u017eiva\u010dka odgovornost i nau\u010dno liderstvo.<\/p>\n<p>Ovu listu, koju koriste\u0107i Scopus bazu podataka, razvija istra\u017eiva\u010dki tim sa Univerziteta Stanford u saradnji sa izdava\u010dkom ku\u0107om Elsevier. Posljednje izdanje objavljeno je krajem 2025. godine i obuhvata istra\u017eiva\u010de me\u0111u 100.000 najuticajnijih u svijetu ili gornjih 2% u svojim nau\u010dnim podoblastima. Rangiranje se vr\u0161i globalno i unutar pojedina\u010dnih disciplina, odnosno nau\u010dnici su podijeljeni u 22 nau\u010dne oblasti i 174 podoblasti, a pokazatelji se ra\u010dunaju i sa i bez samocitiranja radi objektivnijeg uvida u stvarni uticaj.<\/p>\n<p>Kada je rije\u010d o akademicima Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), Ljubi\u0161a Stankovi\u0107\u00a0i\u00a0Igor \u0110urovi\u0107\u00a0rangirani su u podoblast <em>mre\u017ea i telekomunikacija<\/em>. Me\u0111u 217.319 nau\u010dnika u toj podoblasti, Stankovi\u0107 zauzima 309, a \u0110urovi\u0107 885 mjesto. Vlado Lubarda\u00a0je u podoblasti <em>ma\u0161instva i transporta<\/em>, gdje se me\u0111u 150.568 nau\u010dnika nalazi na 244. mjestu. Na ovoj listi za ukupni nau\u010dni doprinos tokom karijere nalaze se i istra\u017eiva\u010di iz Crne Gore koji nijesu \u010dlanovi CANU, iako su neki bili kandidati. Prof. dr Sr\u0111an Stankovi\u0107 je 3589. u oblasti <em>mre\u017ea i telekomunikacija<\/em>, prof. dr Gojko Joksimovi\u0107 1304. od 125.178 u <em>elektrotehnici i elektronici,<\/em> dok je prof. dr Vladimir Pe\u0161i\u0107 446. od 18.114 u <em>zoologiji<\/em>.<\/p>\n<p>Pored ove posljednje objavljene liste koja se odnosi na cjelokupnu nau\u010dnu karijeru, postoje i godi\u0161nje Stanford\/Elsevier liste sa najuticajnijim nau\u010dnicima\/ama za tu godinu. Na listi za 2024. godinu na\u0161li su se iz Crne Gore i dr Martin \u0106alasan iz oblasti <em>energetike<\/em> i doc. dr Aleksandra Klisi\u0107 iz <em>medicine<\/em>.<\/p>\n<p>CGO nagla\u0161ava da ova lista nije jedina relevantna me\u0111unarodna baza nau\u010dnog uticaja, niti prisustvo na njoj zna\u010di da je neko automatski \u201ebolji\u201c, kao \u0161to ni izostanak ne zna\u010di automatski manjak nau\u010dne vrijednosti.<\/p>\n<p>CGO \u0107e nastaviti da prati me\u0111unarodne pokazatelje nau\u010dnog uticaja i poja\u0161njava njihovu metodologiju, kao dio doprinosa informisanju zasnovanom na \u010dinjenicama.<\/p>\n<p>Ivan Ka\u0161\u0107elan, asistent na projektima<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO), povodom u\u010destalih javnih referenci, ukazuje da se tzv. Stanford lista \u010desto pogre\u0161no predstavlja kao lista \u201enajcitiranijih\u201c nau\u010dnika.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":450279,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-450276","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450276","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=450276"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450276\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":450280,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450276\/revisions\/450280"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/450279"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=450276"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=450276"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=450276"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}