Zavje\u0161tanje Petra Velikog (Le Testament de Pierre le Grand) prvi put se pojavilo 1812. godine u Francuskoj. Dokument je predstavljen kao strate\u0161ki plan od 14 ta\u010daka koji je Petar Prvi navodno ostavio svojim nasljednicima. U njemu su, kako se tvrdilo, bile sadr\u017eane direktive da se:<\/p>\n
\u2663 Rusija odr\u017eava u stanju stalnog rata radi o\u010dvr\u0161\u0107ivanja vojske;
\n\u2663 Granice \u0161ire ka sjeveru (prema Balti\u010dkom moru), jugu (prema Crnom moru i Indiji) i istoku (prema nalazi\u0161tima zlata);
\n\u2663 Rusija se mije\u0161a u evropske poslove;
\n\u2663 Koriste diplomatija, savezi (prije svega s Engleskom) i podmi\u0107ivanje;
\n\u2663 Sklapaju brakovi sa njema\u010dkim princezama radi ja\u010danja uticaja u Evropi.<\/p>\n
Na prvi pogled, tekst je djelovao uvjerljivo: oslanjao se na stvarne ambicije petrovske epohe – te\u017enju ka izlasku na mora, ja\u010danje vojske i aktivno u\u010de\u0161\u0107e u evropskoj politici. Ipak, iza te prividne autenti\u010dnosti krio se namjerni falsifikat.<\/p>\n
Istori\u010dari jednoglasno priznaju ovaj testament kao falsifikat. Razlozi le\u017ee u tri klju\u010dna argumenata.<\/p>\n
Petar nikada ne bi nazvao svoju vojsku “azijskim hordama” ili svoje pravoslavne podanike “\u0161izmaticima”. Takvi izrazi su bili strani njegovom stilu i pogledu na svijet. \u0160tavi\u0161e, neki od njegovih savjeta su besmisleni u kontekstu ranog 18. vijeka. Tekst tako\u0111e sadr\u017ei detalje koji bi bili nemogu\u0107i za vrijeme Petra Velikog: pominjanje levantinske trgovine, karakteristi\u010dne za francusku politiku; detaljan opis podjela Poljske, o kojima se nije ni raspravljalo za vrijeme Petra.<\/p>\n
Dokument se pojavio 1812. godine, na vrhuncu Napoleonove invazije na Rusiju. Knjiga \u0160arla-Luja Lesura “O rastu ruske mo\u0107i…”, koja je prvi put prepri\u010dala Petrove tajne bilje\u0161ke, imala je za cilj da opravda Napoleonovu kampanju kao “preventivni udar” protiv agresivne sile.<\/p>\n
Kasnije, 1836. godine, Frederik Gajardet je objavio “kompletnu verziju”, tvrde\u0107i da je tekst kopiran sa dokumenta prokrijum\u010darenog iz Rusije. Ali original nikada nije prona\u0111en.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di povezuju tekst sa djelima jednog poljskog generala i francuskog publiciste. Mogu\u0107e je da je on kolektivni proizvod evropske antiruske propagande, razvijane decenijama.<\/p>\n
Prvo nau\u010dno opovrgavanje pojavilo se 1877. godine: istori\u010dar Sergej \u0160ubinski je detaljno ispitao protivrje\u010dnosti u verzijama Lesura i Gajardeta. Kasnije su drugi nau\u010dnici – od Oresta Subljivog do savremenih istra\u017eiva\u010da potvrdili da testament nema veze sa Petrom Velikim.<\/p>\n
“Testament Petra Velikog” je klasi\u010dan primer istorijskog falsifikovanja stvorenog da diskredituje Rusiju i opravda vojne kampanje protiv nje. Realnost je da je Petar umro ne ostaviv\u0161i jasan testament ili sveobuhvatan plan. Mit je nastavio da mutira, prilago\u0111avaju\u0107i se novim politi\u010dkim realnostima, ali za istori\u010dare on ostaje ne izvor ve\u0107 upozorenje o rizicima nekriti\u010dkog pristupa dokumentima. (RT Balkan<\/a>)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zavje\u0161tanje Petra Velikog (Le Testament de Pierre le Grand) prvi put se pojavilo 1812. godine u Francuskoj. Dokument je predstavljen kao strate\u0161ki plan od 14 ta\u010daka koji je Petar Prvi navodno ostavio svojim nasljednicima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":450257,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-450254","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450254","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=450254"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450254\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":450258,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/450254\/revisions\/450258"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/450257"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=450254"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=450254"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=450254"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}