{"id":45022,"date":"2011-04-03T12:37:22","date_gmt":"2011-04-03T12:37:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=45022"},"modified":"2011-04-03T12:37:22","modified_gmt":"2011-04-03T12:37:22","slug":"dan-studenata-u-crnoj-gori-praznik-koji-prate-brojna-pitanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/04\/03\/dan-studenata-u-crnoj-gori-praznik-koji-prate-brojna-pitanja\/","title":{"rendered":"Dan studenata u Crnoj Gori – praznik koji prate brojna pitanja"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: OGCGO<\/strong><\/em><\/p>\n

Omladinska grupa Centra za gra\u0111ansko obrazovanje (OGCGO) \u010destita 4. april -Dan studenata svim studentima u Crnoj Gori, i izra\u017eava zabrinutost zbog sveukupnog stanja u crnogorskom visokoškolskom obrazovanju, koje ne uti\u010de podsticajno na unaprije\u0111enje znanja i društvenog aktivizma studenata. <\/p>\n

Primjena Bolonjske deklaracije, zapo\u010deta 2003. godine, nije dala ni pribli\u017eno o\u010dekivane rezultate. Umjesto jednog reformskog procesa koji je trebalo da donese novi kvalitet i energiju, dobili smo neuskla\u0111enost, improvizaciju, nedovoljnu informisanost studenata o novim pravilima studiranja, selektivnu primjenu propisa, neusaglašenost stru\u010dnih zvanja sa ostalim zemljama potpisnicama Bolonjske deklaracije, neuslovnost i neopremljenost fakulteta, nedostatak kadra i manjak finansijskih sredstava za adekvatno sprovo\u0111enje reforme. Na drugoj strani, zna\u010dajan nivo korupcije, kao i neaktivizam i nezainteresovanost studenata za promjenu postoje\u0107eg stanja, dodatno doprinose nezavidnom stanju u kojem se nalazi sistem visokog obrazovanja u Crnoj Gori. <\/p>\n

Bolonjski proces predstavlja evropsku integraciju u sferi visokoškolskog obrazovanja, sa ciljem da se uspostave konvergentni sistemi nacionalnog obrazovanja i zajedni\u010dkog evropskog obrazovnog prostora kao podloge budu\u0107em jedinstvenom tr\u017eištu rada. Time se pove\u0107ava efikasnost i kvalitet akademskog obrazovanja u Evropi, ali i vrši stalno prilago\u0111avanje visokog obrazovanja promjenjivim potrebama tr\u017eišta rada i specifi\u010dnim zahtjevima društva. Shodno tome, reforma podrazumijeva brojne izmjene poput: standardizacije studijskih programa, stvaranja integrisanog Evropskog prostora visokog obrazovanja koji bi omogu\u0107io nesmetanu mobilnost studenata i nastavnika, uvo\u0111enje Evropskog sistema prenosa bodova (ECTS), uklju\u010divanje studenata kao partnera u obrazovni proces, uspostavljanje participativnih oblika nastave sa studentima kao aktivnim u\u010desnicima, eksternu i internu evaluaciju rada administrativnih organa, nastavnog kadra i programa, do\u017eivotno u\u010denje. <\/p>\n

Jedna od naj\u010deš\u0107e isticanih prednosti reforme jeste smanjenje prosje\u010dne du\u017eine studija, a samim tim ušteda novca iz bud\u017eeta. Uprkos tome, bud\u017eetskih sredstava za Univerzitet i dalje nema dovoljno, a postoje\u0107a se \u010desto netransparentno i nenamjenski troše. To prati improvizacija, pa je i dalje u salama fakulteta po više stotina studenata, iako je preporu\u010den rad u manjim grupama. Shodno tome, participacija studenata u nastavi, iako isticana kao neophodna, ostaje na niskom nivou. Izradi seminarskih radova pristupa se formalno. Studenti nijesu motivisani za dublju razradu, kriti\u010dko promišljanje i problematizovanje teme, a posebno ne za pokretanje debate ili nekog drugog vida sukobljavanja mišljenja nakon izlaganja jednog takvog rada. Evaluacija rada nastavnog kadra se, tako\u0111e, samo formalno sprovodi. Studenti naj\u010deš\u0107e nijesu upoznati sa rezultatima upitnika koje ispunjavaju, niti prosje\u010dna ocjena pojedinog nastavnika ima stvarnog uticaja na promjenu njegovog radnog statusa, programa i metodologije rada ili spiska literature.<\/p>\n

Na crnogorskim fakultetima razli\u010dito su organizovani studijski programi, \u010dak i oni koji podrazumijevaju trogodišnje osnovne studije. Ni fakulteti sli\u010dne profilacije ne primjenjuju istovjetnu formulu. Tako \u0107e studenti fakulteta koji primjenjuje formulu 3+2(+3) biti obavezni da uspješno urade diplomski rad kako bi dobili diplomu sa kojom sti\u010du pravo upisa na postdiplomske magistarske studije, dok \u0107e njihove kolege sa fakulteta koji primjenjuju formulu 3+1+1(+3) dobiti Bachelor diplomu nakon završene tri godine (bez ura\u0111enog diplomskog rada), ali ne\u0107e ste\u0107i pravo na upis magistarskih studija. Broj ECTS kredita u oba slu\u010daja je isti – 180. Upravo se ujedna\u010davanjem akademskih stepena u \u010ditavom evropskom prostoru posti\u017ee pokretljivost onih koji su ve\u0107 stekli neku diplomu, ali bi \u017eeljeli da nastave školovanje na drugom mjestu. Postavlja se pitanje da li bi studentu sa prvog pomenutog fakulteta bilo dozvoljeno da na drugom upiše magistarske studije? Ili bi bio obavezan da prvo završi godinu specijalisti\u010dkih studija, a samim tim po drugi put morao pristupiti izradi diplomskog rada? Kako se mo\u017ee govoriti o mobilnosti na evropskom nivou u situaciji kada nema mobilnosti ni unutar dr\u017eave?<\/p>\n

Tema koja je u posljednje vrijeme iznova postala aktuelna u crnogorskoj javnosti jeste studentski (ne)aktivizam. Zna\u010dajnim dijelom ovakvo stanje me\u0111u studentima posljedica je sveukupnog sistema u kojem se oblikuju i koji im ograni\u010dava osje\u0107aj pripadnosti posebnoj društvenoj grupi koja dijeli zajedni\u010dke interese i koja te interese, kao grupa, mo\u017ee da sprovede u djelo. Mladi ljudi ne vide sebe kao pokreta\u010de i nosioce promjena, jer nerijetko i na samim fakultetima dobijaju loše primjere i promociju jednog problemati\u010dnog vrijednosnog sistema. <\/p>\n

Omladinska grupa CGO-a vjeruje da \u0107e u bliskoj budu\u0107nosti sve institucije društva koje (in)direktno uti\u010du na kvalitet obrazovanja, ali i sami studenti, postati svjesni va\u017enosti sistema obrazovanja kao pokreta\u010da sveukupnog razvoja jedne zemlje, te uticati na promjenu postoje\u0107eg, nimalo ohrabruju\u0107eg stanja, a samim tim i na razvoj i demokratizaciju crnogorskog društva u cjelini. <\/p>\n

Napomena: Omladinska grupa Centra za gra\u0111ansko obrazovanje, osnovana maja 2010. godine, dio je regionalnog programa Edukacija za ljudska prava i aktivno gra\u0111anstvo na Zapadnom Balkanu. OGCGO formirana je od strane studenata\/kinja crnogorskih fakulteta, koji kroz sprovo\u0111enje razli\u010ditih aktivnosti, rade na unaprije\u0111enju poštovanja ljudskih prava i razvoju omladinskog aktivizma i duha volonterizma u Crnoj Gori.<\/em><\/p>\n

Milica Milonji\u0107, Koordinatorka OGCGO<\/u><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: OGCGO Omladinska grupa Centra za gra\u0111ansko obrazovanje (OGCGO) \u010destita 4. april -Dan studenata svim studentima u Crnoj Gori, i izra\u017eava zabrinutost zbog sveukupnog stanja u crnogorskom visokoškolskom obrazovanju, koje ne uti\u010de podsticajno na unaprije\u0111enje znanja i društvenog aktivizma studenata. Primjena Bolonjske deklaracije, zapo\u010deta 2003. godine, nije dala ni pribli\u017eno o\u010dekivane rezultate. Umjesto jednog reformskog […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-45022","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45022","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=45022"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/45022\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=45022"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=45022"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=45022"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}