{"id":449877,"date":"2026-01-27T20:28:06","date_gmt":"2026-01-27T19:28:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=449877"},"modified":"2026-01-27T20:28:06","modified_gmt":"2026-01-27T19:28:06","slug":"deklaracija-iz-san-karlosa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/01\/27\/deklaracija-iz-san-karlosa\/","title":{"rendered":"Deklaracija iz San Karlosa*"},"content":{"rendered":"

Osniva\u010dka deklaracija ‘Na\u0161e Amerike’<\/strong><\/p>\n

Delegati vlada, parlamenata i pokreta usvajaju Deklaraciju iz San Karlosa i obvezuju se na koordinirano djelovanje protiv prinude u Amerikama.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

DIO I<\/strong><\/h3>\n

Ponovno potvr\u0111uju\u0107i<\/strong> ciljeve i principe Povelje Ujedinjenih nacija, uklju\u010duju\u0107i suverenu jednakost dr\u017eava, zabranu upotrebe sile i sveto pravo svih naroda na samoodre\u0111enje,<\/p>\n

Prepoznaju\u0107i<\/strong> da su to principi koji su pokretali Sim\u00f3na Bol\u00edvara u borbi za slobodan kontinent, Jos\u00e9a de San Mart\u00edna u viziji nezavisnih i suverenih Amerika, Benita Ju\u00e1reza u te\u017enji za trajnim mirom me\u0111u njegovim narodima i Jos\u00e9a Mart\u00edja u pozivu da se brani od imperijalisti\u010dke intervencije;<\/p>\n

Nagla\u0161avaju\u0107i<\/strong> da je sada\u0161nja me\u0111unarodna konstelacija obilje\u017eena erozijom tih principa, jer reakcionarne snage ustaju kako bi ponovo nametnule dominaciju SAD-a nad susjednim narodima i \u0161ire kroz prinudu, manipulaciju i vojnu intervenciju;<\/p>\n

Zabrinuti<\/strong> \u0161to je ovaj projekt izri\u010dito artikulisan pod zastavom obnovljene Monroove doktrine i nove \u201eTrampove dopune\u201c, koja Amerike tretira kao ekskluzivnu sferu kontrole i suverenitet, demokratiju i me\u0111unarodno pravo vidi kao prepreke, a ne kao obaveze;<\/p>\n

S velikom zabrinuto\u0161\u0107u konstatuju\u0107i da je ova doktrina ve\u0107 operacionalizovana kroz konkretne akte, uklju\u010duju\u0107i ali ne ograni\u010davaju\u0107i se na:<\/p>\n

\u2665 Finansijsku intervenciju u Argentini usmjerenu na uslovljavanje ekonomske politike i ograni\u010davanje demokratskog izbora;<\/p>\n

\u2665 Izbornu intervenciju u Hondurasu, uklju\u010duju\u0107i pomilovanje osu\u0111enog narko-diktatora Juana Orlanda Hern\u00e1ndeza i kampanju za postavljanje Nacionalne partije na predsjedni\u0161tvo;<\/p>\n

\u2665 Vojnu intervenciju u Venecueli kroz kampanju bombardovanja prijestonice Karakasa koja je odnela \u017eivote civila i 32 kubanska borca koji su se hrabro i \u010dasno suprotstavili neprijateljskoj intervenciji Sjedinjenih Dr\u017eava da bi odbranili Nicol\u00e1sa Madura i Cili Flores;<\/p>\n

\u2665 Napade na civilne brodove u Karipskom moru i Pacifiku, izvedene bez du\u017enog procesa i koji su rezultirali vansudskim ubistvima vi\u0161e od stotinu ribara i posada brodova;<\/p>\n

\u2665 Bez presedana poja\u010danu ekonomsku, trgova\u010dku i finansijsku blokadu i pove\u0107ane prijetnje Kubi s ciljem ru\u0161enja Revolucije;<\/p>\n

\u2665 Ekspanzionisti\u010dke zamisli prema Grenlandu, gdje zahtjevi za njegovo posjedovanje od strane Sjedinjenih Dr\u017eava ne vode ra\u010duna o suverenitetu njegovog naroda niti o njihovom pravu na samoodre\u0111enje;<\/p>\n

\u2665 Sistematsko kr\u0161enje politi\u010dkih, gra\u0111anskih i socijalnih prava vi\u0161e od pedeset miliona migranata koji \u017eive u Sjedinjenim Dr\u017eavama \u2014 uglavnom latinoameri\u010dkog porijekla \u2014 koji su izlo\u017eeni pritvoru, protjerivanju i represiji dr\u017eavnih organa, uklju\u010duju\u0107i Ministarstvo unutra\u0161nje bezbjednosti i Imigracionu i carinsku slu\u017ebu;<\/p>\n

\u2665 Stalnu prijetnju i politi\u010dke napade usmjerene protiv suverene i demokratske vlade Meksika, koju vodi njegova prva \u017eena predsjednica Claudia Sheinbaum Pardo, s ciljem diskreditacije projekta dru\u0161tvene transformacije i naru\u0161avanja dostojanstva i samoodre\u0111enja meksi\u010dkog naroda;<\/p>\n

\u2665 Podr\u0161ku pravnom ratovanju kao oru\u017eju politi\u010dkog progona, primijenjenom protiv politi\u010dkih lidera koji zagovaraju suverenitet i regionalnu integraciju, poput Lule da Silve, Rafaela Corree i Cristine Fern\u00e1ndez de Kirchner, uklju\u010duju\u0107i me\u0111unarodnu eskalaciju sa sankcijama OFAC-a protiv Gustava Petra.<\/p><\/blockquote>\n

Prepoznaju\u0107i<\/strong> da ova eskalacija predstavlja ne samo nevi\u0111enu prijetnju narodima Amerika, nego i direktnu opasnost za univerzalni princip samoodre\u0111enja, \u010dija selektivna primjena naru\u0161ava njegovu va\u017enost svuda;<\/p>\n

Podsje\u0107aju\u0107i<\/strong> na opservaciju predsjednika Gustava Petra da je izraelski genocid palestinskog naroda u Gazi bio samo predskazanje za sve narode koji odbijaju pot\u010dinjavanje, pokazuju\u0107i kako nekontrolisana kr\u0161enja me\u0111unarodnog prava migriraju iz jedne regije u drugu;<\/p>\n

Potvr\u0111uju\u0107i<\/strong> stoga da potpisnici iz Amerika i izvan njih pristupaju ovoj Deklaraciji u uvjerenju da je odbrana hemisfernog suvereniteta nerazdvojiva od odbrane me\u0111unarodnog prava globalno, i da samo koordinirana me\u0111unarodna solidarnost mo\u017ee zaustaviti sada\u0161nju putanju prema pro\u0161irenom imperijalnom nasilju.<\/p>\n

DIO II<\/strong><\/h3>\n

Potvr\u0111uju\u0107i<\/strong> da je kolektivno djelovanje suverenih dr\u017eava i njihovih naroda jedina strategija sposobna da odoli napadu organizovanom pod Monroovom doktrinom, i da fragmentacija ostaje glavni uslov na kojem po\u010diva dominacija;<\/p>\n

Prepoznaju\u0107i<\/strong> da se savremeni instrumenti prinude rijetko pojavljuju samo kao rat, nego kao kombinacija finansijskog pritiska, jednostranih prinudnih mjera, informacionog rata, kaznenih ograni\u010denja trgovine i energije, kalibrisane diplomatske izolacije i sistematskih napada na radnike i sindikalni pokret \u2014 dizajniranih da naru\u0161e legitimitet, iscrpe javne kapacitete i nametnu politi\u010dke ishode;<\/p>\n

Prepoznaju\u0107i<\/strong> da je univerzalni pristup kvalitetnim javnim uslugama \u2014 uklju\u010duju\u0107i obrazovanje, zdravstvo i socijalnu za\u0161titu, energiju, vodu i sanitarije \u2014 neophodan uslov za funkcionalnu, pravednu i stabilnu demokratiju, i da su te usluge klju\u010dne za prekidanje ciklusa strukturne, socijalne i ekonomske nejednakosti koji nagrizaju demokratsko u\u010de\u0161\u0107e i narodni suverenitet;<\/p>\n

Konstatuju\u0107i<\/strong> da je sada\u0161nja administracija Sjedinjenih Dr\u017eava sprovodila namjernu strategiju podjele kroz zastra\u0161ivanje, prinudu i izolaciju, uklju\u010duju\u0107i finansijske sankcije, trgovinska ograni\u010denja, energetske blokade i diplomatski pritisak namijenjen razbijanju regionalne saradnje i nametanju ishoda iz inostranstva;<\/p>\n

Nagla\u0161avaju\u0107i<\/strong> da nijedna nacija sama ne mo\u017ee pouzdano odoljeti pritisku koji vr\u0161i najve\u0107i vojni i finansijski aparat na svijetu, ali da kroz saradnju nacije mogu izgraditi autonomiju, otpornost i zajedni\u010dke kapacitete neophodne da opstanu i razvijaju se u nepovoljnim geopoliti\u010dkim uslovima;<\/p>\n

Podsje\u0107aju\u0107i<\/strong> da su narodi Amerika vi\u0161e puta napredovali u slobodi i stabilnosti kada su djelovali zajedno, uklju\u010duju\u0107i otpor kolonijalnim naslje\u0111ima poput kontinuirane okupacije Malvina, i kroz stvaranje regionalnih i subregionalnih mehanizama koji su pro\u0161irili prostor politike, oja\u010dali me\u0111usobnu podr\u0161ku i smanjili izlo\u017eenost vanjskom tutorstvu;<\/p>\n

Podsje\u0107aju\u0107i<\/strong> posebno na osnivanje Ju\u017enoameri\u010dkog savjeta za odbranu u okviru UNASUR-a kao napor za razvoj regionalne koordinacije, izgradnje povjerenja i suverenog dijaloga o odbrani na osnovu neintervencije, \u010dime se smanjila zavisnost od doktrina, puteva obuke i sigurnosnih arhitektura istorijski oblikovanih od strane Sjedinjenih Dr\u017eava, uklju\u010duju\u0107i one povezane sa \u0160kolom Amerika;<\/p>\n

Podsje\u0107aju\u0107i<\/strong> tako\u0111e na stvaranje Zajednice latinoameri\u010dkih i karipskih dr\u017eava (CELAC) kao foruma za latinoameri\u010dki i karipski multilateralizam bez vanjskog tutorstva, koji pru\u017ea prostor za politi\u010dku koordinaciju i zajedni\u010dke stavove nezavisne od Organizacije ameri\u010dkih dr\u017eava kojom dominiraju SAD, u slu\u017ebi regionalne aspiracije da bude Zona mira;<\/p>\n

Prepoznaju\u0107i<\/strong> da ta iskustva pokazuju centralnu lekciju za sada\u0161nju konstelaciju, naime da se suverenitet ne \u010duva izolacijom, nego namjernom saradnjom koja pretvara zajedni\u010dku ranjivost u zajedni\u010dku snagu i transformi\u0161e geografsku blizinu u politi\u010dku solidarnost;<\/p>\n

Nagla\u0161avaju\u0107i<\/strong> da me\u0111udr\u017eavna koordinacija, iako neophodna, ostaje nedovoljna bez narodne mo\u0107i socijalnih pokreta, narodnih organizacija, sindikata i mladih \u2014 \u010dija kreativnost i kolektivno djelovanje oblikuju horizonte demokratije \u2014 da brane suverenitet i promovi\u0161u interese radni\u010dke klase, kao i pojavu obnovljenog solidarnog pokreta unutar Globalnog Sjevera, sposobnog da odbaci sau\u010desni\u0161tvo, ospori militarizam i afirmi\u0161e u javnim institucijama i gra\u0111anskom \u017eivotu da se agresija i prinuda ne\u0107e vr\u0161iti u njegovo ime;<\/p>\n

Prepoznaju\u0107i<\/strong> da ta narodna mo\u0107 zavisi od sposobnosti da mislimo, u\u010dimo i djelujemo zajedno, i da proizvodnja kriti\u010dkog znanja, politi\u010dkog obrazovanja i zajedni\u010dke analize predstavlja su\u0161tinsku dimenziju svakog projekta demokratske transformacije;<\/p>\n

Nagla\u0161avaju\u0107i<\/strong> stoga da strategija Na\u0161e Amerike mora biti shva\u0107ena istovremeno kao diplomatska, ekonomska, gra\u0111anska, narodna, socijalna i kulturna: zajedni\u010dki front koji ja\u010da kolektivnu otpornost, brani demokratski izbor i ljudska prava od vanjske prinude i vra\u0107a primat me\u0111unarodnog prava kroz koordinirano djelovanje preko granica.<\/p>\n

DIO III<\/strong><\/h3>\n

Mi, delegati na inauguralnom okupljanju Na\u0161e Amerike u Bogoti, Kolumbija, potvr\u0111ujemo zajedni\u010dki horizont: hemisferu koja sama sobom upravlja, brani svoje narode i govori svojim glasom.<\/p>\n

Da bismo unaprijedili taj projekt, ovim se obvezujemo na zajedni\u010dku strategiju otpora prinudi, izgradnje autonomije kroz demokratiju i integraciju, te projektovanja Na\u0161e Amerike kao sile suvereniteta me\u0111u narodima i solidarnosti me\u0111u narodima.<\/p>\n

Da bismo se oduprli prinudi, obvezujemo se na:<\/strong><\/h5>\n

1<\/strong>. Koordinirano anga\u017eovanje u multilateralnim forumima<\/strong>, uklju\u010duju\u0107i Ujedinjene nacije i njihove specijalizovane agencije, radi o\u010duvanja Povelje, odbrane zabrane upotrebe ili prijetnje silom i otpora nastojanjima da se normalizuju jednostrane prinudne akcije.<\/p>\n

2.<\/strong> Uspostavljanje mehanizama za poja\u010danu hemisfernu koordinaciju i me\u0111usobnu podr\u0161ku<\/strong> u odgovoru na sankcije, blokade, poku\u0161aje destabilizacije i iznenadne ekonomske \u0161okove, uklju\u010duju\u0107i identifikaciju zajedni\u010dkih potreba, najboljih praksi i puteva saradnje.<\/p>\n

3. Unapre\u0111enje solidarnosti i afirmaciju suvereniteta \u0161irom hemisfere<\/strong> \u2014 od Kube do Venecuele, od Meksika do Kolumbije i dalje \u2014 pro\u0161irivanjem medicinske, prehrambene, energetske i pomo\u0107i u slu\u010daju katastrofa; razvojem kolektivnih pristupa za ubla\u017eavanje civilnih posljedica jednostranih prinudnih mjera; i potvr\u0111ivanjem da nijedan izazov u na\u0161oj regiji ne\u0107e biti do\u010dekan invazijom ili militarizovanom prinudom, nego dijalogom i kooperativnim, pravima zasnovanim pristupima zajedni\u010dkim regionalnim izazovima.<\/p>\n

4. Podr\u0161ku dokumentovanju i analizi prinude i dezinformacija<\/strong>, uklju\u010duju\u0107i jednostrane mjere, prikriveno mije\u0161anje i informacioni rat, radi informisanja diplomatskog anga\u017emana, pravnih strategija i javnog razumijevanja.<\/p>\n

5. Podsticanje saradnje me\u0111u pravnim stru\u010dnjacima i institucijama<\/strong> radi dijeljenja jurisprudencije, procjene puteva pravnog osporavanja i istra\u017eivanja koordiniranih odgovora na nezakonitu prinudu i ekstrateritorijalno sprovo\u0111enje.<\/p>\n

6. Odbranu prava latinoameri\u010dkih migranata u Sjedinjenim Dr\u017eavama<\/strong>, suprotstavljanje masovnim deportacijama i unapre\u0111enje uslova mira, prosperiteta i demokratskog razvoja u na\u0161oj regiji.<\/p>\n

7. Odbranu radni\u010dkih prava promovisanjem sindikalnih i radnih prava<\/strong>, uklju\u010duju\u0107i pravo na organizovanje, kolektivno pregovaranje i \u0161trajk u na\u0161oj regiji, kako nijedan radnik ne bi bio prisiljen da napusti domovinu u potrazi za dostojanstvom drugdje.<\/p>\n

Da bismo ponovo potvrdili svoju nezavisnost, obvezujemo se na:<\/strong><\/h5>\n

1. Ja\u010danje regionalnog dijaloga o za\u0161titi demokratskih procesa<\/strong>, uklju\u010duju\u0107i razmjenu iskustava o pratnji izbora, za\u0161titi gra\u0111anskog u\u010de\u0161\u0107a i diplomatskim odgovorima na vanjsko mije\u0161anje ili zastra\u0161ivanje.<\/p>\n

2. Ispitivanje opcija za ve\u0107u finansijsku i trgovinsku autonomiju<\/strong>, uklju\u010duju\u0107i regionalne klirin\u0161ke aran\u017emane, alternativne kanale pla\u0107anja i pro\u0161irenu ju\u017eno-ju\u017enu trgovinsku saradnju, s ciljem smanjenja izlo\u017eenosti politi\u010dkoj i ekonomskoj prinudi.<\/p>\n

3. Promovisanje saradnje na energetskom i prehrambenom suverenitetu<\/strong> i ja\u010danju javnih usluga dijeljenjem informacija i istra\u017eivanjem zajedni\u010dkih pristupa strate\u0161kim rezervama, javnoj nabavci i pru\u017eanju usluga, investicijama u infrastrukturu, javnom vlasni\u0161tvu i odr\u017eivoj poljoprivrednoj proizvodnji u slu\u017ebi ekolo\u0161kog razvoja.<\/p>\n

4. O\u017eivljavanje napora regionalne integracije razmjenom iskustava<\/strong>, identifikovanjem oblasti konvergencije i sprovo\u0111enjem kooperativnih inicijativa koje ja\u010daju kolektivnu pregovara\u010dku mo\u0107, \u0161tite javna dobra i pro\u0161iruju prostor politike.<\/p>\n

Da bismo oja\u010dali Na\u0161u Ameriku, obvezujemo se na:<\/strong><\/h5>\n

1. Odr\u017eavanje \u017eivog procesa koordinacije me\u0111u vladama, pokretima, politi\u010dkim snagama, sindikatima i narodima<\/strong>, produbljivanjem ovog dijaloga kroz okupljanja, zajedni\u010dke inicijative i kontinuirane kanale saradnje koji te\u017ee ka gra\u0111anstvu Amerika sa zagarantovanim pravima.<\/p>\n

2. Pro\u0161irivanje saveza s me\u0111unarodnim pokretima otpora i podsticanje dijaloga s narodima Globalnog Sjevera<\/strong> usmjerenog na osporavanje sau\u010desni\u0161tva s agresijom, suprotstavljanje profiterstvu od prinude i rata te promovisanje po\u0161tovanja me\u0111unarodnog prava i mirnog su\u017eivota.<\/p>\n

3. Sazivanje sljede\u0107e Na\u0161e Amerike u Havani, Kuba<\/strong>, pozivaju\u0107i sve narode svijeta da stanu u solidarnost s kubanskim narodom i njihovom trajnom borbom za odbranu suvereniteta i samoodre\u0111enja protiv ameri\u010dkih zamisli i prijetnji.<\/p>\n

U tom duhu \u2014 i pred velikim opasnostima \u2014 kova\u0107emo budu\u0107nost Amerika koja njeguje jedinstvo, suverenitet i mir umjesto straha, nasilja i strane dominacije.<\/p>\n

25.01.2026.<\/p><\/blockquote>\n

https:\/\/progressive.international\/wire\/2026-01-25-nuestra-amrica\/en\/<\/a><\/p>\n

Prevod: PCNEN<\/p>\n

* San Karlos je istorijska palata \u2013 neoklasi\u010dna palata u Bogoti, Kandelarija, u kojoj je nekada \u017eivio Simon Bolivar. U ovoj palati je tokom minulog vikenda odr\u017ean istorijski skup u kome je sedamdeset delegata debatovalo i preduzelo tri zadatka: zajedni\u010dku dijagnozu trenutne krize; izradu strategije za saradnju na hemisferi; i razvoj konkretnih puteva za kolektivnu akciju. Proces je kulminirao Deklaracijom koja \u0107e pokrenuti teku\u0107i politi\u010dki projekat \u2014 \u017eivi okvir za koordinaciju, solidarnost i kolektivnu samoodbranu \u0161irom hemisfere.<\/em><\/p>\n

U ku\u0107i Oslobodioca<\/a><\/p><\/blockquote>\n