Transgeneracijska trauma (ili intergeneracijska trauma) je trauma koja se ne de\u0161ava direktno tebi, nego je “naslijedi\u0161” od roditelja, baka\/djedova ili \u010dak ranijih generacija.<\/p>\n
To nije samo lo\u0161e sje\u0107anje ili pri\u010da koju si \u010duo \u2013 to je duboki emocionalni, psiholo\u0161ki (a dijelom i biolo\u0161ki) otisak koji uti\u010de na na\u010din na koji osje\u0107a\u0161, razmi\u0161lja\u0161, pona\u0161a\u0161 se u odnosima i \u010dak na tvoje tijelo i zdravlje.<\/p>\n
Kako se trauma prenosi?<\/strong><\/p>\n Postoji nekoliko glavnih puteva:<\/p>\n Emocionalni i bihejvioralni (naj\u010de\u0161\u0107i)<\/p>\n Roditelj koji je pre\u017eivio ne\u0161to te\u0161ko (rat, nasilje, gubitak, zlostavljanje, glad, progon) \u010desto:<\/p>\n – postane previ\u0161e upla\u0161en \/kontroli\u0161u\u0107i\/distanciran\/ljut<\/p>\n – ne mo\u017ee da pru\u017ei sigurnost i stabilnost djetetu<\/p>\n – \u0161uti o onome \u0161to se desilo \u2192 dijete “osjeti” da ne\u0161to nije u redu, ali ne zna \u0161ta<\/p>\n Porodi\u010dni obrasci i uloge<\/strong><\/p>\n Primjeri: “kod nas \u017eene uvijek trpe”, “mu\u0161karci ne pla\u010du”, “ne vjeruj nikome van porodice”, stalni strah od siroma\u0161tva\/gladi\/izgona i sl.<\/p>\n Epigenetski mehanizam (nau\u010dna komponenta)<\/p>\n Trauma mo\u017ee ostaviti “hemijske tragove” na genima (ne mijenja DNK sekvencu, ali mijenja kako se geni uklju\u010duju\/isklju\u010duju). Djeca i unuci mogu biti osjetljiviji na stres, imati ve\u0107i rizik za anksioznost, depresiju, PTSP, autoimune bolesti\u2026<\/p>\n Najpoznatiji primjeri u na\u0161em podneblju<\/strong><\/p>\n – Holokaust \u2192 pre\u017eivjeli i njihova djeca\/unuci (poja\u010dana anksioznost, osje\u0107aj krivice \u0161to su \u017eivi, hiperbudnost)<\/p>\n – Ratovi na prostoru ex-Jugoslavije (1991\u20131999) \u2192 mnoge porodice nose neizgovoreni strah, nepovjerenje, osje\u0107aj nesigurnosti, preveliku za\u0161titni\u010dnost prema djeci<\/p>\n – Logori, torture, gubici \u010dlanova porodice<\/p>\n – Siroma\u0161tvo i glad poslije Drugog svjetskog rata<\/p>\n – Nasilje u porodici koje se ponavlja generacijama<\/p>\n Kako se transgeneracijska trauma naj\u010de\u0161\u0107e manifestuje kod nas (danas)?<\/strong><\/p>\n – Stalno o\u010dekivanje najgoreg (“ne\u0161to lo\u0161e \u0107e se sigurno desiti”)<\/p>\n – Te\u0161ko postavljanje granica<\/p>\n – Osje\u0107aj krivice bez razloga<\/p>\n – Velika potreba da uga\u0111a\u0161 drugima\/da bude\u0161 “dobar”<\/p>\n – Strah od napu\u0161tanja ili od bliskosti<\/p>\n – Novac = sigurnost (panika kad nema para, \u010dak i kad objektivno ima)<\/p>\n – Te\u0161ko “opu\u0161tanje” i u\u017eivanje u \u017eivotu<\/p>\n – Ponavljanje istih destruktivnih obrazaca u partnerskim vezama<\/p>\n Mo\u017ee li se prekinuti?<\/strong><\/p>\n Da \u2013 i to je jedna od najljep\u0161ih stvari koje mo\u017ee\u0161 uraditi za sebe i svoju djecu.<\/p>\n Naj\u010de\u0161\u0107i putevi iscjeljenja:<\/p>\n – Postati svjestan obrazaca (“ovo nije moje, ovo sam ponio od bake\/mame\/tate”)<\/p>\n – Pri\u010dati o onome o \u010demu se \u0107utalo (kada je sigurno)<\/p>\n – Rad na sebi kroz psihoterapiju (posebno sistemska porodi\u010dna, transgeneracijska, trauma-fokusirana, EMDR, IFS\u2026)<\/p>\n – Tjelesno-orijentisani pristupi (somatic experiencing, TRE\u2026)<\/p>\n – Sistem\u0441\u043a\u0435 konstelacije<\/p>\n – Svjesno mijenjanje pona\u0161anja koje si “naslijedio”<\/p>\n Najva\u017enija re\u010denica u cijeloj pri\u010di glasi:”Pri\u010da zavr\u0161ava sa mnom.”<\/strong><\/p>\n AI\/PCNEN<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" To nije samo lo\u0161e sje\u0107anje ili pri\u010da koju si \u010duo \u2013 to je duboki emocionalni, psiholo\u0161ki (a dijelom i biolo\u0161ki) otisak koji uti\u010de na na\u010din na koji osje\u0107a\u0161, razmi\u0161lja\u0161, pona\u0161a\u0161 se u odnosima i \u010dak na tvoje tijelo i zdravlje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":401840,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-449774","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449774","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=449774"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449774\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":449777,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449774\/revisions\/449777"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/401840"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=449774"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=449774"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=449774"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}