{"id":449715,"date":"2026-01-25T10:04:38","date_gmt":"2026-01-25T09:04:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=449715"},"modified":"2026-01-25T10:04:38","modified_gmt":"2026-01-25T09:04:38","slug":"konji-mirisu-nas-strah","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/01\/25\/konji-mirisu-nas-strah\/","title":{"rendered":"Konji miri\u0161u na\u0161 strah"},"content":{"rendered":"<p>Ljudi odavno vjeruju da konji mogu \u201enanju\u0161iti strah\u201c, a nauka sada sugeri\u0161e da su mo\u017eda bili bli\u017ee istini nego \u0161to smo prvobitno mislili, pi\u0161e portal theconversation.com.<\/p>\n<p>Nervoznim jaha\u010dima \u010desto se ka\u017ee: \u201eOpusti se, ili \u0107e konj to osjetiti\u201c. Do skoro, me\u0111utim, nije bilo mnogo nau\u010dnih dokaza da li je to vi\u0161e od narodnog vjerovanja. Nova studija pokazala je da ovo vjerovanje nije mit. Njeni rezultati pokazuju da konji mogu detektovati hemijske signale povezane s ljudskim emocijama i da ti signali mogu uticati na njihovo pona\u0161anje i fiziologiju.<\/p>\n<p>Prethodna istra\u017eivanja ukazivala su na oblik emocionalne zaraze izme\u0111u ljudi i konja. To je fenomen u kojem emocionalno stanje jedne osobe ili \u017eivotinje uti\u010de na emocionalno stanje druge. Ali ovo je prva studija koja je prona\u0161la dokaze da konji mogu detektovati ljudski strah pomo\u0107u \u010dula mirisa.<\/p>\n<p>Konji se u velikoj mjeri oslanjaju na \u010dulo mirisa da bi razumjeli svijet oko sebe. Njihov olfaktorni sistem daleko je osjetljiviji od na\u0161eg, \u0161to im omogu\u0107ava da uo\u010de suptilne hemijske razlike u okolini.<\/p>\n<p>Postoje nau\u010dni dokazi da konji mogu birati najbolju hranu upravo po mirisu. Studija iz 2016. pokazala je da konji biraju hranu na osnovu sadr\u017eaja hranljivih materija (kao \u0161to je protein), a ne samo po ukusu, i da na\u010din na koji njihovo tijelo reaguje nakon jela uti\u010de na budu\u0107e odluke o hrani.<\/p>\n<p>Kako konji mogu nanju\u0161iti na\u0161 strah? Ljudske emocije dolaze s fiziolo\u0161kim promjenama. Kada ljudi osje\u0107aju strah ili stres, mijenjaju se njihovo tijelo, lice i glas. Tijelo osloba\u0111a hormone poput adrenalina i kortizola, ubrzava se rad srca, a mijenja se i sastav znoja. Te promjene mijenjaju hemijski profil tjelesnog mirisa osobe, koji mo\u017ee nositi informacije o njenom emocionalnom stanju.<\/p>\n<p>Nova studija prona\u0161la je dokaze da konji ne samo \u0161to detektuju, nego i reaguju na ljudske emocionalne mirise. Konji u istra\u017eivanju bili su izlo\u017eeni tjelesnim mirisima ljudi prikupljenim pomo\u0107u pamu\u010dnih jastu\u010di\u0107a obrisanih ispod pazuha.<\/p>\n<p>U\u010desnici istra\u017eivanja gledali su ili isje\u010dak iz horor filma \u2018Sinister\u2019 iz 2012. (kako bi se izazvao strah) ili veselu scenu plesa iz filma \u2018Pjevanje na ki\u0161i\u2019 (kako bi se izazvala radost). Istra\u017eiva\u010di su prikupili i kontrolne mirise bez emocionalne povezanosti.<\/p>\n<p>Konji su pokazali jasne promjene u pona\u0161anju i fiziologiji kada su bili izlo\u017eeni mirisima povezanim sa strahom \u2013 ti mirisi su im bili predstavljeni preko pamu\u010dnih jastu\u010di\u0107a pri\u010dvr\u0161\u0107enih najlonskom maskom na nju\u0161ku. Bili su budniji, reaktivniji na iznenadne doga\u0111aje i manje skloni da pri\u0111u ljudima.<\/p>\n<p>Tako\u0111e su pokazali pove\u0107anje maksimalnog sr\u010danog ritma (\u0161to ukazuje na stres) tokom izlaganja mirisu straha iz znoja. Klju\u010dno je da su se ove reakcije de\u0161avale bez ikakvih vizuelnih ili glasovnih znakova straha kod ljudi.<\/p>\n<p>Ovo otkri\u0107e pokazuje da sam miris mo\u017ee uticati na emocionalno stanje konja. Konji nisu reagovali na napeti govor tijela, izraze lica ili nervozne pokrete \u2013 reagovali su na hemijske signale prisutne u ljudskom mirisu.<\/p>\n<p>Prethodna istra\u017eivanja pokazala su da konji izgleda osje\u0107aju ljudska emocionalna stanja. U studiji iz maja 2025. konjima su prikazivani video-snimci ljudi koji izra\u017eavaju strah, radost ili neutralne emocije kroz izraze lica i glas.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su mjerili sr\u010dani ritam konja, njihovo pona\u0161anje i izraze lica dok su gledali snimke. Konji su imali povi\u0161en sr\u010dani ritam kada su bili izlo\u017eeni stra\u0161nim ili radosnim izrazima u pore\u0111enju s neutralnim, \u0161to ukazuje na poja\u010danu emocionalnu uzbu\u0111enost.<\/p>\n<p>Stra\u0161ni izrazi na snimcima bili su povezani s budnim dr\u017eanjem kod konja \u2013 podignuta glava, u\u0161i usmjerene unazad i stresni pokreti lica poput razroga\u010denih o\u010diju. Radosni izrazi bili su povezani s obrascima koji ukazuju na pozitivna emocionalna stanja, poput opu\u0161tenih nozdrva i u\u0161iju.<\/p>\n<p>Sve ove nalaze podr\u017eavaju ideju emocionalne zaraze. Emocionalna zaraza dokumentovana je izme\u0111u ljudi i pasa, a ovi rezultati sugeri\u0161u da i konji mogu biti pod uticajem ljudskih emocija.<\/p>\n<p>Ove studije ne sugeri\u0161u da konji razumiju strah na isti na\u010din kao ljudi, niti da znaju za\u0161to se neko pla\u0161i. Umjesto toga, dokazi pokazuju da su konji veoma osjetljivi na hemijske, vizuelne i glasovne znakove povezane s emocionalnim stanjima.<\/p>\n<p>Miris je vjerovatno samo jedan dio \u0161ireg fiziolo\u0161kog sistema. Konji su vje\u0161ti u \u010ditanju ljudskog dr\u017eanja, napetosti mi\u0161i\u0107a, obrasca disanja, sr\u010danog ritma i pokreta \u2013 svega onoga \u0161to se mijenja kada je osoba uznemirena. Ti znaci oblikuju na\u010din na koji konj percipira i reaguje na \u010dovjeka.<\/p>\n<p>Razumijevanje kako konji percipiraju ljudske emocije ima va\u017ene implikacije za dobrobit \u017eivotinja, obuku i bezbjednost. Jaha\u010di, rukovaoci i terapeuti koji rade s konjima mo\u017eda nenamjerno uti\u010du na emocionalno stanje \u017eivotinje svojim stresom ili smireno\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>\u0160ire gledano, ovo istra\u017eivanje dovodi u pitanje zastarjele pretpostavke o percepciji \u017eivotinja. Konji nisu pasivni odgovara\u010di na ljudske komande, kako su jo\u0161 donedavno mislili stru\u010dnjaci za konje i istra\u017eiva\u010di. Oni su osjetljivi socijalni partneri, fino na\u0161telovani na emocionalne signale koje mi oda\u0161iljemo.<\/p>\n<p>Konji su se razvili kao socijalne \u017eivotinje-plijen koje \u017eive u velikim krdima na otvorenim pa\u0161njacima, gdje je opstanak zavisio od brzog otkrivanja opasnosti. Iako su ljudi po\u010deli pripitomljavati konje prije oko 5500 godina, to je evolucijski veoma kratak period, pa moderni konji i dalje zadr\u017eavaju veoma osjetljive senzorne sisteme prilago\u0111ene budnosti i socijalnoj svijesti.<\/p>\n<p>Slede\u0107i put kada bude\u0161 blizu konja, poku\u0161aj se opustiti \u2013 interakcija \u0107e biti prijatnija za obojicu, zaklju\u010dak je teksta objavljenog na portalu <a href=\"https:\/\/theconversation.com\/horses-really-can-smell-fear-new-study-claims-and-it-changes-their-behaviour-273652?utm_medium=email&amp;utm_campaign=Latest%20from%20The%20Conversation%20for%20January%2022%202026%20-%203650537286&amp;utm_content=Latest%20from%20The%20Conversation%20for%20January%2022%202026%20-%203650537286+CID_1f6001fd22936593c1af6c0a60ae2263&amp;utm_source=campaign_monitor_uk&amp;utm_term=Horses%20really%20can%20smell%20fear%20new%20study%20claims%20and%20it%20changes%20their%20behaviour\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">theconversation.com.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nervoznim jaha\u010dima \u010desto se ka\u017ee: \u201eOpusti se, ili \u0107e konj to osjetiti\u201c. Do skoro, me\u0111utim, nije bilo mnogo nau\u010dnih dokaza da li je to vi\u0161e od narodnog vjerovanja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":449718,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-449715","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449715","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=449715"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449715\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":449719,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449715\/revisions\/449719"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/449718"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=449715"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=449715"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=449715"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}