{"id":449622,"date":"2026-01-24T07:06:20","date_gmt":"2026-01-24T06:06:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=449622"},"modified":"2026-01-24T07:58:51","modified_gmt":"2026-01-24T06:58:51","slug":"antologijski-govor-kanadskog-premijera-marka-karnija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/01\/24\/antologijski-govor-kanadskog-premijera-marka-karnija\/","title":{"rendered":"Antologijski govor kanadskog premijera Marka Karnija"},"content":{"rendered":"

Kanadski premijer Mark Karni (Mark Carney) je odr\u017eao 20.01 govor na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, koji je do\u010dekan ovacijama i koji je precizno i nadasve hrabro secirao stanje svijeta, te ponudio konkretna rje\u0161enja za njegovu zemlju, ali i za druge. Ovaj govor sigurno \u0107e u\u0107i u anale i preporu\u010dujemo ga svima koji su zgro\u017eeni i zabrinuti onim \u0161to pro\u017eivljavamo na globalnom planu.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Zadovoljstvo\u00a0je,\u00a0i du\u017enost, biti s vama u ovoj prekretnici za Kanadu i za svijet.<\/p>\n

Danas \u0107u govoriti o raspadu svjetskog poretka, kraju jedne lijepe pri\u010de i po\u010detku brutalne stvarnosti u kojoj geopolitika velikih sila nije podlo\u017ena nikakvim ograni\u010denjima.<\/p>\n

Ali tako\u0111er vam tvrdim da druge zemlje, posebice srednje sile poput Kanade, nisu bespomo\u0107ne. One imaju sposobnost izgraditi novi poredak koji utjelovljuje na\u0161e vrijednosti, poput po\u0161tovanja ljudskih prava, odr\u017eivog razvoja, solidarnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta dr\u017eava.<\/p>\n

Mo\u0107 onih s manje mo\u0107i po\u010dinje s iskreno\u0161\u0107u.\u00a0Svakoga dana podsje\u0107amo se da \u017eivimo u eri rivalstva velikih sila. Da poredak utemeljen na pravilima blijedi. Da jaki \u010dine \u0161to mogu, a slabi trpe \u0161to moraju.<\/p>\n

Ovaj Tukididov aforizam predstavlja se kao neizbje\u017ean \u2013 prirodna logika me\u0111unarodnih odnosa koja se ponovno name\u0107e. I suo\u010dene s tom logikom, zemlje imaju sna\u017enu tendenciju da se uklope kako bi se sna\u0161le. Da se prilagode. Da izbjegavaju probleme. Da se nadaju kako \u0107e poslu\u0161nost kupiti sigurnost. Ne\u0107e.<\/p>\n

Koje su dakle na\u0161e opcije?<\/p>\n

Godine 1978. \u010de\u0161ki disident V\u00e1clav Havel napisao je esej pod nazivom Mo\u0107 nemo\u0107nih. U njemu je postavio jednostavno pitanje: kako se komunisti\u010dki sustav odr\u017eavao?<\/p>\n

Njegov je odgovor zapo\u010deo s trgovcem vo\u0107em i povr\u0107em. Svako jutro ovaj trgovac u izlog bi stavi natpis: \u201cProleteri svih zemalja, ujedinite se!\u201d On u to ne vjeruje. Nitko u to ne vjeruje. Ali on svejedno postavlja taj natpis, kako bi izbjegao nevolje, pokazao pokornost, kako bi se sna\u0161ao. I budu\u0107i da\u00a0svaki trgovac u svakoj ulici \u010dini isto, sustav opstaje. Ne samo nasiljem, ve\u0107 i sudjelovanjem obi\u010dnih ljudi u ritualima za koje privatno znaju da su la\u017eni.<\/p>\n

Havel je to nazvao \u201c\u017eivotom\u00a0u la\u017ei\u201d. Mo\u0107 sustava ne proizlazi iz njegove istine, ve\u0107 iz spremnosti svih da se pona\u0161aju kao da je istina. A njegova krhkost proizlazi iz istog izvora: kada samo jedna osoba prestane glumiti \u2014 kada trgovac vo\u0107em\u00a0i povr\u0107em ukloni svoju plo\u010du \u2014 iluzija po\u010dinje pucati.<\/p>\n

Vrijeme je da tvrtke i zemlje uklone svoje natpise.<\/p>\n

Desetlje\u0107ima su zemlje poput Kanade prosperirale pod onim \u0161to smo nazivali me\u0111unarodnim poretkom utemeljenim na pravilima. Pridru\u017eili smo se njegovim institucijama, hvalili njegova\u00a0na\u010dela\u00a0i imali koristi od njegove predvidljivosti. Pod njegovom za\u0161titom mogli smo provoditi vanjsku\u00a0politiku\u00a0utemeljenu\u00a0na vrijednostima.<\/p>\n

Znali smo da je pri\u010da o me\u0111unarodnom poretku utemeljenom na pravilima djelomi\u010dno neistinita. Da \u0107e se najja\u010di izuzeti kada im to odgovara. Da su se trgovinska pravila provodila asimetri\u010dno. I da se me\u0111unarodno pravo primjenjivalo s razli\u010ditim stupnjem strogosti ovisno o identitetu optu\u017eenika ili \u017ertve.<\/p>\n

Ta fikcija bila je korisna, a ameri\u010dka hegemonija, posebice, pomogla je osigurati javna dobra: otvorene pomorske puteve, stabilan financijski sustav, kolektivnu sigurnost i potporu okvirima za rje\u0161avanje sporova.<\/p>\n

Stoga smo stavili natpis u izlog. Sudjelovali smo u ritualima. I uglavnom izbjegavali isticati na jaz izme\u0111u retorike i stvarnosti.<\/p>\n

Ovaj dogovor vi\u0161e ne funkcionira.<\/p>\n

Dozvolite da budem izravan: nalazimo se usred raskida, a ne prijelaznog perioda.<\/p>\n

U proteklih dvadeset godina niz kriza u financijama, zdravstvu, energetici i geopolitici razotkrio je rizike ekstremne globalne integracije. U novije vrijeme,\u00a0velike sile po\u010dele su koristiti ekonomsku integraciju kao oru\u017eje. Carine kao polugu utjecaja. Financijsku infrastrukturu kao sredstvo prisile. Lanac opskrbe kao ranjivost koju treba iskoristiti.<\/p>\n

Ne mo\u017eete \u201c\u017eivjeti u la\u017ei\u201d o obostranoj koristi kroz integraciju kada integracija postane izvor va\u0161e podre\u0111enosti.<\/p>\n

Multilateralne institucije na koje su se srednje sile oslanjale \u2013 Svjetska trgovinska organizacija (WTO), Ujedinjeni narodi (UN), Konferencija stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP) \u2013 arhitektura kolektivnog rje\u0161avanja problema \u2013 znatno su oslabjele.<\/p>\n

Kao rezultat toga, mnoge zemlje izvla\u010de iste zaklju\u010dke. Moraju razviti ve\u0107u strate\u0161ku autonomiju: u energetici, prehrani, klju\u010dnim mineralima, financijama i lancima opskrbe.<\/p>\n

Taj je poriv razumljiv. Zemlja koja se ne mo\u017ee sama prehraniti, opskrbiti gorivom ili obraniti ima malo opcija. Kada vas pravila vi\u0161e ne \u0161tite, morate se sami za\u0161tititi.\u00a0No, budimo realni i jasno vidimo kamo to vodi. Svijet tvr\u0111ava bit \u0107e siroma\u0161niji, krhkiji i manje odr\u017eiv.<\/p>\n

I postoji jo\u0161 jedna istina: ako velike sile napuste \u010dak i privid pravila i vrijednosti radi neometanog ostvarivanja svoje mo\u0107i i interesa, dobici od \u201ctransakcionalizma\u201d postaju te\u017ee ponovljivi. Hegemoni ne mogu neprestano monetizirati svoje odnose. Saveznici \u0107e se diverzificirati kako bi se za\u0161titili od neizvjesnosti. Kupit\u00a0\u0107e osiguranje. Pove\u0107avati\u00a0opcije. Time se obnavlja suverenitet \u2013 suverenitet koji je nekada bio utemeljen na pravilima, ali \u0107e sve vi\u0161e biti utemeljen na sposobnosti da se izdr\u017ei pritisak.<\/p>\n

Kao \u0161to sam rekao, takvo klasi\u010dno upravljanje rizikom ima svoju cijenu, ali tu cijenu strate\u0161ke autonomije, suvereniteta, tako\u0111er je mogu\u0107e podijeliti. Kolektivna ulaganja u otpornost jeftinija su od toga da svatko gradi vlastitu tvr\u0111avu. Zajedni\u010dki standardi smanjuju fragmentaciju. Komplementarnosti donose pozitivan zbir.<\/p>\n

Pitanje za srednje sile, poput Kanade, nije ho\u0107emo li se prilagoditi ovoj novoj stvarnosti. Moramo. Pitanje je ho\u0107emo li se prilagoditi jednostavnim podizanjem vi\u0161ih zidova \u2013 ili mo\u017eemo li u\u010diniti ne\u0161to ambicioznije.<\/p>\n

Kanada je bila me\u0111u prvima koji su se probudili, \u0161to nas je navelo da temeljito promijenimo na\u0161 strate\u0161ki stav. Kana\u0111ani znaju da na\u0161a stara, udobna pretpostavka da nam geografski polo\u017eaj i \u010dlanstva u saveziima automatski donose prosperitet i sigurnost vi\u0161e ne vrijedi.<\/p>\n

Na\u0161 novi pristup temelji se na onome \u0161to je Alexander Stubb nazvao \u201crealizmom utemeljenim na vrijednostima\u201d \u2013 ili, drugim rije\u010dima, cilj nam je biti\u00a0principijelni i pragmati\u010dni. Principijelni u na\u0161oj predanosti temeljnim vrijednostima: suverenitetu i teritorijalnom integritetu, zabrani uporabe sile osim kada je to\u00a0skladu s\u00a0Poveljom\u00a0UN-a, po\u0161tivanju ljudskih prava.<\/p>\n

Pragmati\u010dni u prepoznavanju da je napredak \u010desto postepen, da se interesi razlikuju, da ne dijeli svaki partner na\u0161e vrijednosti. Anga\u017eiramo se \u0161iroko, strate\u0161ki, otvorenih\u00a0o\u010diju. Aktivno se suo\u010davamo sa svijetom kakav jest\u00a0i\u00a0ne \u010dekamo svijet kakav bismo \u017eeljeli da jest.<\/p>\n

Kanada kalibrira na\u0161e odnose tako da njihova dubina odra\u017eava na\u0161e vrijednosti. Prioritet dajemo \u0161irokom anga\u017emanu kako bismo maksimizirali na\u0161 utjecaj, s obzirom na promjenjivost svjetskog poretka, rizike koje to nosi i uloge u onome \u0161to slijedi.<\/p>\n

Vi\u0161e se ne oslanjamo samo na snagu na\u0161ih vrijednosti, ve\u0107 i na vrijednost na\u0161e snage.<\/p>\n

Tu snagu gradimo kod ku\u0107e.<\/p>\n

Otkako je moja vlada preuzela du\u017enost, smanjili smo poreze na dohodak, kapitalnu dobit i poslovna ulaganja, uklonili sve savezne prepreke me\u0111uprovincijskoj trgovini i ubrzavamo ulaganje\u00a0od\u00a0bilijun dolara u energiju, umjetnu inteligenciju, klju\u010dne minerale, nove trgova\u010dke koridore i jo\u0161 mnogo toga.<\/p>\n

Udvostru\u010dit \u0107emo na\u0161a izdvajanja za obranu do 2030. i \u010dinimo to na na\u010dine koji ja\u010daju na\u0161e doma\u0107e industrije.<\/p>\n

Ubrzano se diverzificiramo u inozemstvu. Postigli smo sveobuhvatno strate\u0161ko partnerstvo s Europskom unijom, uklju\u010duju\u0107i pristupanje SAFE-u, europskom sustavu nabave obrambenih sredstava. U posljednjih \u0161est mjeseci potpisali smo jo\u0161 dvanaest sporazuma o trgovini i sigurnosti na \u010detiri kontinenta. U proteklih nekoliko dana sklopili smo nova strate\u0161ka partnerstva s Kinom i Katarom. Pregovaramo o sporazumima o slobodnoj trgovini s Indijom, ASEAN-om, Tajlandom, Filipinima i Mercosurom.<\/p>\n

Kako bismo pomogli u rje\u0161avanju globalnih problema, zagovaramo varijabilnu geometriju \u2013 razli\u010dite koalicije za razli\u010dita pitanja, temeljene na vrijednostima i interesima.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de Ukrajine, klju\u010dni smo \u010dlan Koalicije voljnih i jedan od najve\u0107ih doprinosa po stanovniku njezinim obrani i sigurnosti.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de suvereniteta nad Arktikom, \u010dvrsto stojimo uz Grenland i Dansku te u potpunosti podr\u017eavamo njihovo jedinstveno pravo da sami odrede budu\u0107nost Grenlanda. Na\u0161a predanost \u010dlanku 5. je nepokolebljiva.<\/p>\n

Radimo s na\u0161im saveznicima iz NATO-a (uklju\u010duju\u0107i nordijsko-baltijsku osmicu) na daljnjem osiguravanju sjevernog\u00a0i zapadnog\u00a0boka saveza, uklju\u010duju\u0107i dosad najve\u0107a\u00a0ulaganja u prekomorske radare, podmornice, zrakoplove i raspore\u0111ivanje vojnika na terenu. Kanada se sna\u017eno protivi carinama zbog Grenlanda i poziva na usmjerene razgovore kako bi se postigli zajedni\u010dki ciljevi sigurnosti i prosperiteta za Arktik.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de plurilateralne trgovine, zagovaramo napore za izgradnju mosta izme\u0111u Transpacifi\u010dkog partnerstva i Europske unije, stvaraju\u0107i novi trgovinski blok od 1,5 milijardi ljudi.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de kriti\u010dnih minerala, formiramo klubove kupaca utemeljene u G7 kako bi se svijet mogao diverzificirati spram\u00a0koncentriranog opskrbnog lanca.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de umjetne inteligencije, sura\u0111ujemo s demokracijama istomi\u0161ljenicima kako bismo osigurali da na kraju ne budemo prisiljeni birati izme\u0111u hegemonista i hiperskalera.<\/p>\n

Ovo nije naivni multilateralizam. Niti se oslanja na oslabljene institucije. Radi se o izgradnji koalicija koje funkcioniraju, pitanje po pitanje, s partnerima koji dijele dovoljno zajedni\u010dkog terena za zajedni\u010dko djelovanje. U nekim slu\u010dajevima to \u0107e biti velika ve\u0107ina nacija.<\/p>\n

I stvara gustu\u00a0mre\u017ea veza kroz trgovinu, ulaganja i kulturu, na koju se mo\u017eemo osloniti za budu\u0107e izazove i prilike.<\/p>\n

Srednje sile moraju djelovati zajedno jer ako niste za stolom, na jelovniku ste.<\/p>\n

Velike sile mogu si priu\u0161titi da djeluju same. One imaju velika tr\u017ei\u0161ta, vojni kapacitet i mo\u0107 da diktiraju uvjete. Srednje sile to nemaju. Ali kada pregovaramo samo bilateralno s hegemonom, pregovaramo iz slabosti. Prihva\u0107amo ono \u0161to nam se nudi. Natje\u010demo se jedna s drugom tko \u0107e biti najpristupa\u010dniji.<\/p>\n

To nije suverenitet. To je performativni suverenitet uz\u00a0prihva\u0107anje podre\u0111enosti.<\/p>\n

U svijetu rivalstva velikih sila, zemlje koje su izme\u0111u imaju izbor: natjecati se jedna s drugom za naklonost ili se udru\u017eiti kako bi stvorile \u201ctre\u0107i put\u201d u smislu utjecaja.<\/p>\n

Ne bismo smjeli dopustiti da nas uspon tvrde sile zaslijepi pa da ne vidimo\u00a0\u010dinjenicu da \u0107e mo\u0107 legitimiteta, integriteta i pravila ostati sna\u017ena \u2014 ako odlu\u010dimo zajedno njome upravljati.<\/p>\n

\u0160to me vra\u0107a na Havela.<\/p>\n

\u0160to bi zna\u010dilo da srednje sile \u201c\u017eive u istini\u201d?<\/p>\n

To zna\u010di nazvati stvarnost svojim imenom. Prestanimo prizivati \u201cme\u0111unarodni poredak utemeljen na pravilima\u201d kao da jo\u0161 uvijek funkcionira kako je ogla\u0161avano. Nazovimo sustav onim \u0161to jest: razdobljem intenziviranja\u00a0rivalstva velikih sila, u kojem najmo\u0107niji slijede svoje interese koriste\u0107i ekonomsku integraciju kao oru\u017eje prisile.<\/p>\n

To zna\u010di djelovati dosljedno. Primjenjivati\u00a0iste standarde na saveznike i suparnike. Kada srednje sile kritiziraju ekonomsko zastra\u0161ivanje s jedne strane, ali \u0161ute kada dolazi s druge, samo dr\u017eimo natpis u izlogu.<\/p>\n

To zna\u010di graditi ono u \u0161to tvrdimo da vjerujemo. Umjesto da \u010dekamo obnovu starog poretka, stvorite institucije i sporazume koji funkcioniraju kako je opisano.<\/p>\n

A to zna\u010di i smanjenje one vrste utjecaja koji omogu\u0107uje prisilu. Izgradnja sna\u017enog doma\u0107eg gospodarstva uvijek bi trebala biti prioritet svake vlade. Me\u0111unarodna diverzifikacija nije samo ekonomska razboritost; ona je materijalna osnova za po\u0161tenu vanjsku politiku. Zemlje stje\u010du pravo na principijelne stavove tako \u0161to smanjuju svoju ranjivost na odmazdu.<\/p>\n

Kanada ima ono \u0161to svijet \u017eeli. Mi smo energetska supersila. Posjedujemo ogromne rezerve klju\u010dnih minerala. Imamo najobrazovanije stanovni\u0161tvo na svijetu. Na\u0161i mirovinski fondovi me\u0111u najve\u0107im su i najsuvremenijim ulaga\u010dima na svijetu. Imamo kapital, talent i vladu s ogromnim fiskalnim kapacitetom da djeluje odlu\u010dno.<\/p>\n

I imamo vrijednosti kojima mnogi drugi te\u017ee.<\/p>\n

Kanada je pluralisti\u010dko dru\u0161tvo koje funkcionira. Na\u0161e javno mnijenje je glasno, raznoliko i slobodno. Kana\u0111ani ostaju predani odr\u017eivosti. Mi smo stabilan, pouzdan partner \u2013 u svijetu koji je sve osim toga\u00a0\u2013 partner koji gradi i cijeni dugoro\u010dne odnose.<\/p>\n

Kanada ima jo\u0161 ne\u0161to: prepoznavanje onoga \u0161to se doga\u0111a i odlu\u010dnost da se djeluje u skladu s tim. Razumijemo da ovaj prekid zahtijeva vi\u0161e od prilagodbe. Zahtijeva iskrenost o svijetu kakav jest.<\/p>\n

Uklanjamo natpis iz izloga.<\/p>\n

Stari poredak ne\u0107e se vratiti. Ne bismo ga trebali \u017ealovati. Nostalgija nije strategija.<\/p>\n

Ali iz ovog rascjepa mo\u017eemo izgraditi ne\u0161to bolje, ja\u010de i pravednije.<\/p>\n

To je zadatak srednjih sila, koje imaju najvi\u0161e za izgubiti u svijetu tvr\u0111ava i najvi\u0161e za dobiti u svijetu istinske suradnje.<\/p>\n

Mo\u0107ni imaju svoju mo\u0107. Ali i mi imamo ne\u0161to \u2013 sposobnost da prestanemo glumiti, da nazovemo stvari pravim imenom, da gradimo svoju snagu kod ku\u0107e i da djelujemo zajedno.<\/p>\n

To je put Kanade. Biramo ga otvoreno i samouvjereno.<\/p>\n

I taj put je \u0161irom otvoren svakoj zemlji koja je spremna po\u0107i s nama.<\/p>\n

digitalnademokracija.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danas \u0107u govoriti o raspadu svjetskog poretka, kraju jedne lijepe pri\u010de i po\u010detku brutalne stvarnosti u kojoj geopolitika velikih sila nije podlo\u017ena nikakvim ograni\u010denjima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":449409,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-449622","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449622","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=449622"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449622\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":449627,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449622\/revisions\/449627"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/449409"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=449622"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=449622"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=449622"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}