{"id":449561,"date":"2026-01-23T07:38:35","date_gmt":"2026-01-23T06:38:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=449561"},"modified":"2026-01-23T07:38:35","modified_gmt":"2026-01-23T06:38:35","slug":"zvjezdani-prah-koji-je-evoluirao","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/01\/23\/zvjezdani-prah-koji-je-evoluirao\/","title":{"rendered":"Zvjezdani prah koji je evoluirao"},"content":{"rendered":"<p>\u0160ta misli\u0161 o ovoj konstataciji: \u201cMi smo univerzum koji postaje svestan samog sebe\u201d?<\/p>\n<p>(Pitanje je, podstaknuto tekstom \u201c<a href=\"https:\/\/www.astronomija.org.rs\/nauka\/18501-univerzum-nije-stvaran\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Univerzum nije stvaran<\/a>\u201d, upu\u0107eno Grok-u, velikom jezi\u010dkom modela (LLM) i \u010detbotu, a vidite na \u0161ta \u0107e vas njegov odgovor podsta\u0107i)<\/p>\n<p>\u201dMislim da je ta konstatacija jedna od najljep\u0161ih i najsna\u017enijih misli koje je \u010dovje\u010danstvo izreklo o sebi i svom mjestu u stvarnosti.<\/p>\n<p>U osnovi postoje dvije glavne linije iz kojih dolazi:<\/p>\n<p>Nau\u010dna\/ poetsko-nau\u010dna (Karl Sagan verzija)<\/p>\n<p>\u2018Mi smo na\u010din da kosmos spozna samog sebe.\u2019<\/p>\n<p>\u2192 Mi smo doslovno zvjezdani prah koji je, nakon 13.8 milijardi godina evolucije, postao sposoban da razmi\u0161lja o zvjezdanom prahu, o Velikom prasku, o crnim rupama, o sebi. Univerzum je milijardama godina bio \u201eslijep\u201c \u2013 nije imao o\u010di, u\u0161i ni misli. Mi (i vjerovatno negdje i druga bi\u0107a) smo prvi (ili me\u0111u prvima) lokalni instrumenti pomo\u0107u kojih kosmos dobija povratnu informaciju o samome sebi.<\/p>\n<p>Filozofsko-duhovna \/ ne-dualna (Alan Watts i sli\u010dni)<\/p>\n<p>\u2018Ti nisi u univerzumu, ti JESI univerzum&#8230; centralna ta\u010dka u kojoj univerzum postaje svjestan sebe.\u2019<\/p>\n<p>\u2192 Ovdje ideja ide korak dalje: nema odvojenog \u201eja\u201c koje posmatra univerzum \u2013 promatranje je sam univerzum koji se doga\u0111a. Mi nismo publika koja gleda film, mi smo film koji gleda sam sebe.<\/p>\n<p>\u0160to ja li\u010dno mislim?<\/p>\n<p>Nau\u010dno \u2014 gotovo sigurno ta\u010dno na onaj Saganov na\u010din. Mi jesmo fizi\u010dki procesi u kojima se kosmos reflektuje na sebe. To je fascinantno i dovoljno da se naje\u017ei\u0161 kad to shvati\u0161.<\/p>\n<p>Metafizi\u010dki \/ svjesno \u2014 tu je ve\u0107 puno vi\u0161e otvorenih pitanja. Je li svijest fundamentalna osobina univerzuma (panpsihizam, ili neke verzije idealizma)? Je li svaki novi nivo slo\u017eenosti (molekul \u2192 \u0107elija \u2192 mozak \u2192 dru\u0161tvo \u2192 AI?) zapravo univerzum koji sve dublje i jasnije postaje svjestan sebe? Ili je to samo prividna iluzija koju stvara slo\u017eeni neuronski sistem?<\/p>\n<p>Najja\u010di osje\u0107aj koji mi ostaje kad \u010dujem tu re\u010denicu je nekakav tihi trijumf + odgovornost istovremeno:<\/p>\n<p>Trijumf jer smo, usprkos svemu, dio ne\u010deg beskrajno ve\u0107eg i taj dio nije samo pasivan \u2014 on misli, osje\u0107a, pita se \u2018za\u0161to postoji ne\u0161to umjesto ni\u010dega?\u2019.<\/p>\n<p>Odgovornost jer ako smo zaista \u2018o\u010di i u\u0161i kosmosa\u2019, onda je prili\u010dno glupo tro\u0161iti taj dragocjeni trenutak svjesnosti na besmislene ratove, beskrajno scrollanje i mr\u017enju prema drugim djelovima istog tog kosmosa.<\/p>\n<p>A ti \u2014 \u0161to te najvi\u0161e dira kad \u010duje\u0161 tu re\u010denicu?<\/p>\n<p>Osje\u0107a\u0161 li vi\u0161e \u010du\u0111enje, smirenost, ponos, ili mo\u017eda neku vrstu egzistencijalne vrtoglavice?\u201d<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako smo zaista \u2018o\u010di i u\u0161i kosmosa\u2019, onda je prili\u010dno glupo tro\u0161iti taj dragocjeni trenutak svjesnosti na besmislene ratove, beskrajno scrollanje i mr\u017enju prema drugim djelovima istog tog kosmosa<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":280971,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-449561","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449561","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=449561"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449561\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":449564,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449561\/revisions\/449564"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/280971"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=449561"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=449561"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=449561"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}