{"id":449474,"date":"2026-01-22T05:53:13","date_gmt":"2026-01-22T04:53:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=449474"},"modified":"2026-01-22T05:53:13","modified_gmt":"2026-01-22T04:53:13","slug":"hibridni-rat-sad-i-izraela-protiv-irana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/01\/22\/hibridni-rat-sad-i-izraela-protiv-irana\/","title":{"rendered":"Hibridni rat SAD i Izraela protiv Irana"},"content":{"rendered":"

Autor: D\u017eefri D. Saks\u00a0<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Razumijevanje taktika hibridnog rata poma\u017ee da se objasniti za\u0161to Trampova retorika oscilira izme\u0111u prijetnji ratom i la\u017enih ponuda mira.<\/p>\n

Pitanje nije ho\u0107e li SAD i Izrael napasti Iran, ve\u0107 kada.<\/p>\n

U nuklearnom dobu, SAD se suzdr\u017eava od totalnog rata, jer on lako mo\u017ee dovesti do nuklearne eskalacije.<\/p>\n

Umjesto toga, SAD i Izrael vode rat protiv Irana kombinacijom o\u0161trih ekonomskih sankcija, ciljanih vojnih udara, kibernetskog ratovanja, podsticanja nemira i neumoljivih kampanja dezinformiranja. Ova kombinovana strategija naziva se “hibridno ratovanje”.<\/p>\n

I ameri\u010dka i izraelska duboka dr\u017eava zavisne su od hibridnog ratovanja. Djeluju\u0107i zajedno, CIA, Mosad, savezni\u010dki vojni izvo\u0111a\u010di radova i bezbjednosne agencije podstakle su haos diljem Afrike i Bliskog istoka, u nizu hibridnih ratova, uklju\u010duju\u0107i Libiju, Somaliju, Sudan, Palestinu, Liban, Siriju, Irak, Iran i Jemen.<\/p>\n

\u0160okantna je \u010dinjenica da su vi\u0161e od \u010detvrt vijeka ameri\u010dke i izraelske vojske i obavje\u0161tajne agencije pusto\u0161ile region sa stotinama miliona ljudi, blokirale ekonomski razvoj, stvarale teror i masovne izbjegli\u010dke pokrete, a za to nemaju ni\u0161ta osim samog haosa.<\/p>\n

Nema bezbjednosti, nema mira, nema stabilnog proameri\u010dkog ili proizraelskog saveza, samo patnja. Pritom se SAD tako\u0111e trude da i potkopavaju Povelju UN, koju su same SAD o\u017eivjele nakon Drugog svjetskog rata.<\/p>\n

Povelja UN\u00a0 jasno daje do znanja da hibridni rat kr\u0161i same temelje\u00a0 me\u0111unarodnog prava, koje poziva zemlje da se uzdr\u017ee od upotrebe sile protiv drugih zemalja.<\/p>\n

Postoji jedan korisnik hibridnog rata, a to je\u00a0 vojno-industrijsko-digitalni kompleks SAD i Izraela, s kompanijama poput Palantira i drugih koje profitiraju od svojih algoritama za ubistva podr\u017eana vje\u0161ta\u010dkom inteligencijom.<\/p>\n

Predsjednik SAD Dvajt Ajzenhauer je upozorio u svom opro\u0161tajnom govoru 1961. na veliku opasnost od vojno-industrijskog kompleksa za na\u0161e dru\u0161tvo. Njegovo upozorenje se ostvarilo \u010dak i vi\u0161e nego \u0161to je zami\u0161ljao, jer ga sada pokre\u0107u vje\u0161ta\u010dka inteligencija, masovna propaganda i nepromi\u0161ljena ameri\u010dka spoljna politika.<\/p>\n

Posljednjih nedjelja svjedo\u010dimo istovremenim hibridnim ratovima protiv Venecuele i Irana. Oba su dugoro\u010dni projekti CIA koji su nedavno eskalirali. Oba \u0107e dovesti do daljeg haosa.<\/p>\n

\n

Hibridni rat protiv Venecuele<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Sjedinjene\u00a0 Dr\u017eave\u00a0 ve\u0107 dugo imaju dva cilja kada je o Venecueli rije\u010d: preuzeti kontrolu nad ogromnim\u00a0 rezervama nafte u pojasu Orinoka i svrgnuti ljevi\u010darsku vladu Venecuele, koja je na vlasti od 1999. godine.<\/p>\n

Ameri\u010dki hibridni rat protiv Venecuele datira od 2002. godine, kada je CIA pomogla u poku\u0161aju pu\u010da protiv predsjednika Huga \u010caveza.<\/p>\n

Kad to nije uspjelo, SAD su poja\u010dale druge hibridne mjere, uklju\u010duju\u0107i ekonomske sankcije, oduzimanje venecuelskih dolarskih rezervi i mjere za paralizovanje venecuelske proizvodnje nafte, koja je zapravo propala. Pa, ipak, uprkos haosu koji su posijale SAD, hibridni rat nije sru\u0161io vladu.<\/p>\n

Tramp je sada taj rat eskalirao bombardovanjem Karakasa, otmicom predsjednika\u00a0 Nikolasa Madura, kra\u0111om venezuelskih naftnih po\u0161iljki i nametanjem trajne pomorske blokade, \u0161to je naravno kontinuirani ratni \u010din.<\/p>\n

Tako\u0111e se \u010dini vjerojavatnim da Tramp time\u00a0 oboga\u0107uje mo\u0107ne procionisti\u010dke finansijere kampanja koji imaju za cilj da zaplijene venecuelsku naftnu imovinu. Cionisti\u010dki interesi tako\u0111e imaju za cilj ru\u0161enje venecuelske vlade, budu\u0107i da je\u00a0 dugo podr\u017eavala\u00a0 palestinski cilj i odr\u017eavala bliske odnose s Iranom.<\/p>\n

Netanjahu je\u00a0 pozdravio ameri\u010dki napad na Venecuelu, nazivaju\u0107i ga “savr\u0161enom operacijom”.<\/p>\n

\n

Hibridni rat protiv Irana<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Sjedinjene Dr\u017eave i Izrael istovremeno eskaliraju svoj hibridni rat protiv Irana. Mo\u017eemo o\u010dekivati \u200b\u200bdalje ameri\u010dke i izraelske subverzije, vazdu\u0161ne napade i ciljane atentate.<\/p>\n

Razlika u odnosu na Venecuelu je u tome \u0161to hibridni rat protiv Irana mo\u017ee lako eskalirati u razorni regionalni rat, \u010dak i globalni rat. Zapravo, \u010dak su i ameri\u010dki saveznici u regionu, posebno zemlje Persijskog zaliva, ulo\u017eili intenzivne diplomatske napore kako bi uvjerili Trampa da odustane i izbjegne vojnu akciju.<\/p>\n

Rat protiv Irana ima istoriju \u010dak i du\u017eu od rata protiv Venecuele. SAD su po\u010dele stvarati velike probleme Iranu jo\u0161 1953. godine, kada je demokratski izabrani premijer Mosadek nacionalizovao iransku naftu prkose\u0107i tada\u0161njoj anglo-iranskoj naftnoj kompaniji (dana\u0161nji BP).<\/p>\n

CIA i MI6 su orkestrirali Operaciju Ajaks\u00a0 kako bi svrgnuli Mosadeka kombinacijom propagande, uli\u010dnog nasilja i politi\u010dkog uplitanja. CIA je postavila \u0161aha i podr\u017eavala ga do 1979.<\/p>\n

Tokom \u0161ahove vladavine, CIA je pomogla u stvaranju zloglasne tajne policije, SAVAK-a, koja je gu\u0161ila neslaganje nadzorom,\u00a0 cenzurom, zatvaranjem i\u00a0 mu\u010denjem. Na kraju je ta represija dovela do revolucije koja je ajatolaha Homeinija dovela na vlast.<\/p>\n

Usred revolucije, studenti su u Teheranu uzeli ameri\u010dke taoce kada su SAD primile \u0161aha na lije\u010denje, \u0161to je izazvalo strah da \u0107e ga SAD poku\u0161ati ponovno dovesti na vlast. Kriza s taocima dodatno je zatrovala odnose SAD i Irana.<\/p>\n

Od 1981. i nadalje, SAD kuju zavjeru kako bi mu\u010dila Iran i, ako je mogu\u0107e, svrgnula vladu. Me\u0111u bezbrojnim hibridnim akcijama koje su SAD preduzele, SAD su 1980-ih finansirale Irak kako bi vodio rat protiv Irana, \u0161to je dovelo do stotina hiljada smrti, ali nije uspjelo sru\u0161iti vladu.<\/p>\n

Ameri\u010dko-izraelski cilj prema Iranu suprotan je dogovorenom rje\u0161enju koje bi normalizovalo iranski polo\u017eaj u me\u0111unarodnom sistemu, a istovremeno ograni\u010dilo njegov nuklearni program.<\/p>\n

Pravi cilj je odr\u017eati Iran ekonomski slomljenim, diplomatski stjeranim u ugao i pod unutra\u0161njim pritiskom.<\/p>\n

Tramp je vi\u0161e puta potkopavao pregovore koji su mogli dovesti do mira, po\u010dev\u0161i od povla\u010denja iz Zajedni\u010dkog sveobuhvatnog akcionog plana (JCPOA) iz 2016. kojim bi se nadzirale iranske aktivnosti u podru\u010dju nuklearne energije, a istovremeno bi se uklonile ameri\u010dke ekonomske sankcije.<\/p>\n

Razumijevanje taktike hibridnog rata poma\u017ee da se objasni za\u0161to Trampova retorika tako naglo osciluje izme\u0111u prijetnji ratom i la\u017enih ponuda mira.<\/p>\n

Hibridno ratovanje napreduje na proturje\u010djima, dvosmislenostima i otvorenoj prevari u ameri\u010dkim namjerama. Pro\u0161log ljeta, SAD je trebao imati rundu pregovora s Iranom 15. juna 2025., ali je potom podr\u017eao izraelsko bombardovanje Irana\u00a0 13. juna, dva dana prije nego \u0161to su pregovori trebali biti odr\u017eani.<\/p>\n

Zbog toga znakove deeskalacije u posljednjih nekoliko dana ne treba uzimati zdravo za gotovo. Vrlo lako ih mo\u017ee pratiti direktan vojni napad u dolaze\u0107im danima.<\/p>\n

Najve\u0107a nada svijeta je da ostalih 191 zemalja UN, osim SAD-a i Izraela, kona\u010dno ka\u017ee ne ameri\u010dkoj zavisnosti o hibridnom ratu: ne operacijama promjene re\u017eima, ne jednostranim sankcijama, ne pretvaranju dolara u oru\u017eje i ne odbacivanju Povelje UN.<\/p>\n

Ameri\u010dki narod ne podr\u017eava bezakonje vlastite vlade, ali mu je vrlo te\u0161ko da izrazi svoje protivljenje. Oni i gotovo cijeli ostatak svijeta \u017eele da brutalnost ameri\u010dke duboke dr\u017eave prestane prije nego \u0161to bude prekasno.<\/p>\n

D\u017eefri D. Saks je univerzitetki profesor i direktor Centra za odr\u017eivi razvoj na Univerzitetu Kolumbija, gdje je vodio Institut za Zemlju od 2002. do 2016. Tako\u0111e je predsjednik Mre\u017ee UN za rje\u0161enja za odr\u017eivi razvoj i povjerenik Komisije UN za \u0161irokopojasni pristup internetu.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Prevod: AI\/PCNEN<\/p>\n

consortiumnews.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

SAD i Izrael vode rat protiv Irana kombinacijom o\u0161trih ekonomskih sankcija, ciljanih vojnih udara, kibernetskog ratovanja, podsticanja nemira i neumoljivih kampanja dezinformiranja. Ova kombinovana strategija naziva se “hibridno ratovanje”<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":412288,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-449474","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449474","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=449474"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449474\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":449477,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449474\/revisions\/449477"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/412288"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=449474"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=449474"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=449474"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}