{"id":44943,"date":"2010-08-11T13:06:00","date_gmt":"2010-08-11T13:06:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=44943"},"modified":"2010-08-11T13:06:00","modified_gmt":"2010-08-11T13:06:00","slug":"ministarstvo-pokazalo-da-je-najslabija-karika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/08\/11\/ministarstvo-pokazalo-da-je-najslabija-karika\/","title":{"rendered":"Ministarstvo pokazalo da je najslabija karika"},"content":{"rendered":"<p>Primjedbe i sugestije Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) na nacrt Zakona o Za&scaron;titniku ljudskih prava i sloboda upu\u0107ene poslani\u010dkim klubovima u crnogorskom parlamentu<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e:  YIHR<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Po&scaron;tovana gospodo,<\/p>\n<p>obra\u0107amo vam se povodom Nacrta Zakona o Za&scaron;titniku ljudskih prava i sloboda. Smatramo da na Zakonu treba dodatno doraditi, kako bi zaslu\u017eio podr&scaron;ku poslanika.<\/p>\n<p>Napominjemo da je i kroz dono&scaron;enje ovog Zakona Ministarstvo za ljudska i manjinska prava pokazalo nedostatak inicijative za gra\u0111enje partnerskog odnosa sa civilnim sektorom, a &scaron;to se ogleda prije svega kroz odbijanje najve\u0107eg dijela primjedbi i preporuka koje su ponudile NVO. Za razliku od zakona koji su ra\u0111eni u Ministarstvu pravde, u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava pokazan je mnogo manji stepen razumijevanja i inicijative za preporuke civilnog sektora. Tako va\u017ene primjedbe i preporuke civilnog sektora nijesu usvojene i za druge zakone koje je ovo Ministarstvo donosilo, a prije svega za Zakon o zabrani diskriminacije i kada su u pitanju Izmjene i dopune Zakona o manjinskim pravima i slobodama. Zbog toga ali i zbog izjava samog ministra koje nijesu u skladu sa EU prihva\u0107enim standardima po&scaron;tovanja ljudskih prava smatramo da u lancu institucija za za&scaron;titu ljudskih prava, gdje su izme\u0111u ostalih i Skup&scaron;tinski odbor za ljudska prava i slobode, Ombudmsan i civilni sektor, Ministarstvo je pokazalo da je najslabija karika te smatramo da Skup&scaron;tina Crne Gore treba pa\u017eljivije pratiti rad ovog ministarstva. <\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Na&scaron;e primjedbe dostavljamo taksativno:<\/p>\n<ul>\n<li>Novim Zakonom o Za&scaron;titniku ljudskih prava i sloboda kao jedna od nadle\u017enosti treba da bude precizirana i mogu\u0107nost da Za&scaron;titnik postupa za slu\u010dajeve diskriminacije koji se de&scaron;avaju i u privatnom sektoru. Jako va\u017eno da, kada je ve\u0107 Za&scaron;titnik odre\u0111en za Nacionalni mehanizam za za&scaron;titu od diskriminacije, svi slu\u010dajevi diskriminacije budu obuhva\u0107eni. Tako ne\u0107emo do\u0107i u situaciju da zaposleni u privatnom sektoru nemaju kome da se obrate zbog diskriminacije koju do\u017eive na poslu a &scaron;to je trenutno jako izra\u017een problem u Crnoj Gori. Zbog toga je vrlo va\u017eno da se nadle\u017enost pro&scaron;iri i na privatni sektor i to jasno zakonski precizira. <\/li>\n<li>Mora se omogu\u0107iti Za&scaron;titniku da ima nadle\u017enost da procesuira slu\u010dajeve diskriminacije i zlostavljanja kroz podno&scaron;enje krivi\u010dnih prijava nadle\u017enom dr\u017eavnom tu\u017eila&scaron;tvu. Prije svega jer se radi o ranjivim grupama kojima je pomo\u0107 i podr&scaron;ka neophodna. Zlostavljanje se nej\u010de&scaron;\u0107e vr&scaron;i prema licima koja su u pritvoru i prema osu\u0111enim licima koja \u010desto nemaju mogu\u0107nost a ni informisanost da podnesu krivi\u010dne prijave, tako\u0111e jako \u010desto se de&scaron;ava da zaposleni koji su diskriminisani zbog pritisaka koje trpe na poslu nijesu u mogu\u0107nosti da podnesu krivi\u010dne prijave. U ovim i sli\u010dnim situacijama jako je zna\u010dajno da Za&scaron;titnik moralno stane iza \u017ertava i pru\u017ei im besplatnu pravnu pomo\u0107 u vidu podno&scaron;enja krivi\u010dnih prijava nadle\u017enom tu\u017eiocu koji \u0107e slu\u010dajeve dalje procesuirati.<\/li>\n<li>YIHR smatra da je izvje&scaron;tavanje od strane Za&scaron;titnika prema Skup&scaron;tini Crne Gore neophodno urediti na na\u010din da Za&scaron;titnik ima obavezu da dva puta godi&scaron;nje podnosi izvje&scaron;taje o radu. Izvje&scaron;taji bi se podnosili za prvih &scaron;est i drugih &scaron;est mjeseci. Polugodi&scaron;nje izvje&scaron;taje Za&scaron;titnik bi podnosio Skup&scaron;tini najkasnije 30 dana nakon isteka polugodi&scaron;njeg perioda, zna\u010di do kraja prvog slede\u0107eg mjeseca. Ovim na\u010dinom bi se doprinijelo ve\u0107em kontinuitetu pra\u0107enja rada Za&scaron;titnika ali i pra\u0107enja stanja ljudskih prava, te aktualizovanjem kriti\u010dnih oblasti. Izvje&scaron;taji bi bili javni.<\/li>\n<li>S obzirom da Ombudsman osniva radno tijelo za posjete mjestima u kojima se ljudi zadr\u017eavaju i na taj na\u010din ostvaruje svoju ulogu Nacionalnog mehanizma za za&scaron;titu od torture neophodno je da se preciziraju na\u010dini posjete i sastav i izbor \u010dlanova tog tijela i njihova aktivnost. Potrebno je Zakonom odrediti koliko godi&scaron;nje Za&scaron;titnik tj. radno tijelo \u0107e imati najmanje posjeta ovakvim institucijama i licima \u010dija je sloboda kretanja ograni\u010dena. Zatim potrebno je Zakonom jasno definisati na\u010din izbora \u010dlanova radnog tijela, kao i njegov sastav. Tako\u0111e, Zakonom treba predvidjeti da se u\u010de&scaron;\u0107e u radnom tijelu zasniva na volontiranju njegovih \u010dlanova a ne kako je sada predvi\u0111eno da za u\u010de&scaron;\u0107e u radnom tijelu \u010dlanovi dobijaju nadoknadu. Ovakvim rje&scaron;enjem, izme\u0111u ostalog, se posti\u017ee ve\u0107i stepen objektivnosti rada radnog tijela, u\u010de&scaron;\u0107e \u010dlanova \u0107e biti motivisano doprinosom ve\u0107em stepenu po&scaron;tovanja ljudskih prava i u&scaron;tedom sredstava kancelarije Za&scaron;titnika. Isto rje&scaron;enje je usvojeno u velikom broju EU dr\u017eava.<\/li>\n<li>U \u010dlanu 38 Nacrta Zakona definisano je kada Za&scaron;titnik ne postupa po pritu\u017ebi. Jedna od situacija kada Za&scaron;titnik ne postupa jeste kada je prijava anonimna (stav 2). YIHR smatra da se ovaj stav treba izbrisati jer Za&scaron;titnik mora postupati po prijavi iako je anonimna a naro\u010dito kada se radi o navodima o ozbiljnoj ugro\u017eenosti ljudskih prava. Primjer jeste da ukoliko neko saop&scaron;ti putem telefona kancelariji Za&scaron;titnika da se nekom licu kome je ograni\u010deno pravo slobode kr&scaron;e ljudska prava na na\u010din da se to lice zlostavlja Za&scaron;titnik tj. radno tijelo treba da organizuju posjetu toj instituciji i provjere ovakve navode. Tako\u0111e, osobe \u010dija se prava kr&scaron;e \u010desto nijesu u mogu\u0107nosti da saop&scaron;te i prijave kr&scaron;enje pa to u njihovo ime urade druge osobe koje vrlo \u010desto zbog straha od posledica \u017eele da zadr\u017ee anonimnost. Postoje i brojni drugi primjeri dobijanja anonimnih prijava o najte\u017eim oblicima kr&scaron;enja ljudskih prava. Ukoliko ovakvo rje&scaron;enje ostane dolazimo u opasnost da Za&scaron;titnik ne\u0107e mo\u0107i postupati i tako \u0107e propustiti da otkrije i pru\u017ei za&scaron;titu gra\u0111anima \u010dija su prava prekr&scaron;ena. <\/li>\n<li>Zakonom se treba predvidjeti i precizirati saradnja Za&scaron;titnika sa civilnim sektorom i medijima. Na ovaj na\u010din \u0107e se zna\u010dajno doprinijeti ve\u0107em stepenu ostvarivanja i za&scaron;tite ljudskih prava i za&scaron;tite od diskriminacije.<\/li>\n<li>Kancelarija Za&scaron;titnika je odre\u0111ena za Nacionalni mehanizam za za&scaron;titu od torture i diskriminacije &scaron;to predstavljaju dvije nove nadle\u017enosti koje \u0107e zna\u010dajno opteretiti rad Za&scaron;titnika. Zbog toga je neophodno da se dodatno oja\u010daju i osna\u017ee kapaciteti Za&scaron;titnika. Neophodno je obezbijediti i ve\u0107i bud\u017eet za funkcionisanje Za&scaron;titnika, kao i ve\u0107e nadokande za zaposlene u kancelariji Za&scaron;titnika.<\/li>\n<li>O Nacrtu Zakona treba zatra\u017eiti mi&scaron;ljenja relevantnih me\u0111unarodnih organizacija i tek nakon toga ga usvojiti u Skup&scaron;tini Crne Gore. <\/li>\n<\/ul>\n<p><em><u>Napomena: Naslov je dao PCNEN<\/u><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Primjedbe i sugestije Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) na nacrt Zakona o Za&scaron;titniku ljudskih prava i sloboda upu\u0107ene poslani\u010dkim klubovima u crnogorskom parlamentu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44943","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44943","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44943"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44943\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44943"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44943"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44943"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}