{"id":449336,"date":"2026-01-20T09:39:06","date_gmt":"2026-01-20T08:39:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=449336"},"modified":"2026-01-20T09:39:06","modified_gmt":"2026-01-20T08:39:06","slug":"radikalna-desnica-razara-svaki-pokusaj-kritickog-misljenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/01\/20\/radikalna-desnica-razara-svaki-pokusaj-kritickog-misljenja\/","title":{"rendered":"Radikalna desnica razara svaki poku\u0161aj kriti\u010dkog mi\u0161ljenja"},"content":{"rendered":"

Autorka: Melita Vrsaljko<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\u201dAutocenzura nas ne\u0107e spasiti od napada\u201d, ka\u017ee u razgovoru za Valter Dejan Jovi\u0107, profesor me\u0111unarodnih odnosa na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu te gostuju\u0107i profesor na Sveu\u010dili\u0161tu u Beogradu, \u010dija su glavna podru\u010dja stru\u010dnosti postjugoslavenske zemlje, njihova politika i povijest.<\/p>\n

Kao povod razgovoru poslu\u017eio nam je val desnog radikalizma koji je zahvatio Hrvatsku te hajka i dezinformacijske kampanje koje desnica u zadnje vrijeme pokre\u0107e protiv njega.<\/p>\n

Jovi\u0107, koji je krajem 90-ih doktorirao je na Londonskoj \u0161koli ekonomije, u svom se radu \u010desto doti\u010de teme Jugoslavije. Autor je knjiga: Jugoslavija: dr\u017eava koja je odumrla, Rat i mit: politika identiteta u suvremenoj Hrvatskoj, Uvod u Jugoslaviju,\u00a0a nedavno mu je objavljena i knjiga Otpor intelektualaca: predstavljanje nezastupljenih \u2013 suprotstavljanje mo\u0107nima.<\/p>\n

S profesorom smo razgovarali o napadima i pritiscima koje do\u017eivljava zbog svojih stavova, o slobodi govora u Hrvatskoj, kao i o politi\u010dkoj klimi u Bosni i Hercegovini i onoj na globalnoj razini.<\/p>\n

Radikalna desnica ja\u010da globalno, pa tako i u na\u0161em sokaku. Hrvatska desnica gradi atmosferu lin\u010da oko brojnih javnih osoba; politi\u010dara, znanstvenika, novinara. Na meti ste ve\u0107 du\u017ee vrijeme, no nekako se \u010dini da su se napadi intenzivirali u zadnjih pola godine. Postoji li neki specifi\u010dan razlog tome, ili se to mo\u017ee gledati kao posljedica rasta desnog radikalizma u Hrvatskoj u posljednjih pola godine?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

JOVI\u0106: Radikalna desnica poku\u0161ava razoriti svako mjesto kriti\u010dkog mi\u0161ljenja, onog mi\u0161ljenja i djelovanja koje ne ponavlja dogme i fraze, nego ih dovodi u pitanje. Ja sam na meti kao netko tko uporno dovodi u pitanje mitove i dogme, dr\u017ee\u0107i se \u010dinjenica, recimo u svojoj ranijoj knjizi \u201eRat i mit\u201c. \u010cinjenice koje ne odgovaraju dogmaticima su, naime, subverzivne \u2013 one podrivaju njihove interpretacije koje se \u010desto grade na neistinama. To je tipi\u010dno za post-\u010dinjeni\u010dni svijet, za svijet post-istine i post-prosvjetiteljstva.<\/p>\n

Ovaj novi krug napada ima veze, barem jednim dijelom, s mojom knjigom o kriti\u010dkoj inteligenciji, koja je objavljena po\u010detkom jeseni pro\u0161le godine pod naslovom \u201eOtpor intelektualaca\u201c. Ona je poslu\u017eila da promoviram odva\u017ene intelektualce koji su se suprotstavljali dogmi i benevolentno upozoravali na opasnosti, za \u0161to su \u010desto pla\u0107ali visoku cijenu. Istodobno, promoviram i potrebu intelektualnog otpora dogmatizmu u sada\u0161njosti, a nema ve\u0107eg dogmatizma od dr\u017eavne nacionalisti\u010dke propagande. Uz to, dolazak Domovinskog pokreta na vlast, i to uz ultimatum da Srbi moraju biti isklju\u010deni iz vladaju\u0107e koalicije, osna\u017eio je radikalizam, tako da sam na meti i kao Srbin koji ne krije svoj nacionalni identitet. Tzv. etnototalitaristi, kako ih nazivam, imaju ideju da je domovina isto \u0161to i dom, te da ve\u0107ina (koju smatraju jedini narodom) nije suverena u \u201esvojoj\u201c zemlji ako nema svih 100 posto \u201evlasni\u0161tva\u201c. Njima smeta svaki Drugi, a u slu\u010daju Srba \u2013 njih tretiraju kao ne\u017eeljene \u201epodstanare\u201c ili kao migrante, kao okupatore i agresore, kao strance koje treba prognati u Srbiju. Mene se sada poku\u0161ava izbaciti sa sveu\u010dili\u0161ta, a radikalna desnica tra\u017ei i da me se progna iz Hrvatske, premda sam u njoj ro\u0111en i njen sam dr\u017eavljanin. Ali, dr\u017eavljanstvo ne zna\u010di mnogo u ideologiji u kojoj je etnos, odnosno \u201enacionalnost\u201c sve. U zadnja tri mjeseca dogodila su se tri nova fenomena: jedan zastupnik vladaju\u0107e ve\u0107ine usudio se u Saboru tra\u017eiti otkaz za mene, i to na temelju la\u017ene tvrdnje da sam rekao ono \u0161to nisam rekao. Onda su ispred mog fakulteta \u2013 protivno zakonu o javnim okupljanjima \u2013 organizirani protesti na kojima je bilo ukupno 11 ljudi iz radikalne desnice. Oni su tra\u017eili, tako\u0111er, otkaz i izgon. Tre\u0107e, pokrenuta je hajka u jednom mainstream mediju u Hrvatskoj, u Ve\u010dernjem listu, dakle, ne vi\u0161e samo u marginalnim radikalno-desnim medijima, koja je isto utemeljena na la\u017enoj tvrdnji, jer nikad nisam rekao ono za \u0161to su me napadali. Specifi\u010dni razlog je u tome \u0161to se \u017eeli pokoriti moj fakultet, a u \u0161irem smislu cijelu misle\u0107u intelektualnu zajednicu, \u0161to se \u017eeli isklju\u010diti u potpunosti sve Srbe iz javnog \u017eivota (osim onih koji su \u010dlanovi Domovinskog pokreta) i \u0161to se koriste metode laganja u javnosti, a kad ih upozorite da la\u017eu, oni nastavljaju jer \u010dinjenice za njih vi\u0161e nisu va\u017ene.<\/p>\n

Predsjednik ste Savjetodavnog vije\u0107a Srpskog narodnog vije\u0107a (SNV) u Hrvatskoj, aktivni kada je rije\u010d o raspravama o pitanjima va\u017enima za srpsku manjinu u Hrvatskoj. Svjedo\u010dili smo nedavno prosvjedima zbog doga\u0111aja u organizaciji srpske nacionalne manjine, dok se istodobno brojne fasade diljem Hrvatske uni\u0161tavaju usta\u0161kim znakovljem i natpisima \u201cubij Srbina\u201d. Kako ocjenjujete kako se u svemu snalaze hrvatske institucije, jam\u010de li one Srbima u Hrvatskoj ostvarivanje njihovih prava, ili nedovoljno reagiraju na ja\u010danje radikalizma?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

JOVI\u0106:\u00a0Hrvatske institucije se pona\u0161aju kako vlast tra\u017ei od njih. A vlast se igra s vatrom, nadaju\u0107i se da \u0107e se ona ugasiti sama od sebe. Pona\u0161aju se onako kako je David Owen opisao pona\u0161anje Milo\u0161evi\u0107a u odnosu na srpski nacionalizam. On je rekao da Milo\u0161evi\u0107 ja\u0161e na tigru nacionalizma, nadaju\u0107i se da ga on ne\u0107e ugristi. Zanose se iluzijom da ono \u0161to je dopu\u0161teno vi\u0161e nije privla\u010dno, pa \u0107e se ekstremisti umoriti od provociranja kad i ako ne\u0161to vi\u0161e ne bude tretirano kao provokacija, nego postane uobi\u010dajeno. Naj\u010dudniji \u201cargument\u201d koji sam \u010duo je \u2013 da je tako i pjevanje pjesme \u201cVilo Velebita\u201d prestalo otkako vi\u0161e nije \u201cproblemati\u010dno\u201d, jer je legalizirano. Istina je da se \u201eVila Velebita\u201c vi\u0161e ne pjeva kao neka subverzivna pjesma, ali sad se po\u010delo vikati \u201cZa dom spremni!\u201d. A ako se sada legalizira i to \u2013 vikat \u0107e se \u201cUbij Srbina!\u201d. Ekstremizam se ne mo\u017ee pobijediti njegovim prihva\u0107anjem kao da se radi o ne\u010dem normalnom. Ako se dozvole grafiti koji prijete Srbima ili nekim drugim danas potisnutim grupama u dru\u0161tvu na fasadama \u0161kola, sutra \u0107emo imati te iste prijete\u0107e grafite na privatnim ku\u0107ama tih Srba.<\/p>\n

Dakle, dopu\u0161tanje ekstremisti\u010dkih poruka, koje su ujedno i prijetnja onim grupama koje su stradale pod tim sloganima, ne dovodi do njihova postupnog nestajanja, nego do normaliziranja onoga \u0161to je bilo i \u0161to bi trebalo ostati nenormalno. Institucije su dobile signal s vrha da mogu postupati prakti\u010dki kako \u017eele \u2013 jer je ideja \u201cdvostruke konotacije\u201d, npr. u odnosu na slogan \u201eza Dom \u2013 spremni!\u201c dopustila visok stupanj arbitrarnosti. I one se tako pona\u0161aju: nekad prijavljuju, a nekad toleriraju i \u0161tite izgrednike. Istakao bih da su protesti koje je protiv mene organizirala stranka Dra\u017eena Keleminca 24. oktobra pro\u0161le godine bili dopu\u0161teni premda su se odr\u017eavali u neposrednoj blizini vrti\u0107a u vrijeme dok su u njemu bila djeca, koja su bila na pet metara od toga govornika, dok je on govorio o \u010detnicima, klanjima, ubijanjima, ratu i mene povezivao s tim. Zakon ka\u017ee da se politi\u010dki protesti ne smiju organizirati u blizini vrti\u0107a, ali je policija svejedno dopustila skup, kr\u0161e\u0107i zakon. Dakle, ekstremistima se popu\u0161ta, opet smatraju\u0107i da \u0107e se oni mo\u017eda smiriti ako im se dopusti da rade \u0161to ho\u0107e. Sada protestiraju pred privatnim stanovima onih koji im se ne svi\u0111aju. To je posljedica takve politike.<\/p>\n

Proteklu godinu priveli ste kraju tako \u0161to ste odgovarali na neutemeljene optu\u017ebe \u017darka Ivkovi\u0107a, kolumnista Ve\u010dernjeg lista koji je napisao da ste rekli da je Hrvatska propali projekt. Nakon \u0161to se pokazalo da to nije to\u010dno, napadi su nastavljeni bez ikakve isprike, a pridru\u017eili su se i neki djelatnici iz drugih medija.\u00a0Nedavno ste napisali na Facebooku: \u201cUmjesto da se osvrnu na ono \u0161to sam doista napisao i rekao u tim knjigama i \u010dlancima, oni imaju potrebu napadati me za ono \u0161to nisam rekao, nego mi se pripisuje ili potpunim izmi\u0161ljanjem\u201d. Je li ova apsurdna situacija jo\u0161 jedan od pokazatelja da \u017eivimo u post-\u010dinjeni\u010dno doba i \u0161to nam ona govori o ulozi medija danas, budu\u0107i da je jedna takva kampanja krenula iz poznatog mainstream medija, a ne nekog rubnog portala?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

JOVI\u0106: Dosad sam u svojim knjigama, \u010dlancima i intervjuima izrekao ili napisao najmanje dva milijuna rije\u010di, mo\u017eda i bli\u017ee tri. Nemam ni\u0161ta protiv kritike i rasprave o bilo \u010demu \u0161to sam napisao ili rekao, ali ovdje se radi o kompletnim izmi\u0161ljotinama, podmetanjima i pukim difamacijama. To je tipi\u010dan modus operandi radikalne desnice u doba post-istine i post-\u010dinjenica. Nije va\u017eno \u0161to je istina, \u0161to si stvarno rekao, nego je va\u017eno tko si i \u0161to oni misle da si mislio. Nije va\u017eno \u0161to se cijeli \u017eivot zala\u017eem za suradnju Srba i Hrvata, protive\u0107i se srpskom i hrvatskom nacionalizmu i ekstremizmu \u2013 nego je va\u017eno da se svakog Srbina proglasi \u010detnikom, agresorom i okupatorom, pa je potrebno izmi\u0161ljati. Kako je rekao jedan od tih \u201cpolemi\u010dara\u201d protiv mene \u2013 Ivica Mi\u0161kulin \u2013 \u201cnije \u0161ija nego vrat\u201d, pa premda nisam rekao to za \u0161to me se optu\u017euje sigurno sam \u201csmatrao\u201d. Drugi, Ivan Hrsti\u0107, \u010dak ka\u017ee \u2013 nisam rekao ali sam mislio, pa me proziva za\u0161to ne priznam da sam mislio. To je dostojno najgorih staljinisti\u010dkih montiranih procesa. I oni to znaju, naro\u010dito Mi\u0161kulin, koji je napisao knjigu \u201cUsta \u0161irom zatvorena\u201d, a sada prelazi na \u0161iju i vrat. Uz to mi dijeli lekcije o znanstvenosti, a u Scopusu je citiran 90 puta manje od mene.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de Ve\u010dernjeg lista koji im je objavio sve te \u010dlanke, uklju\u010duju\u0107i dva na katoli\u010dki Badnjak, a jednog na dr\u017eavni praznik \u2013 valjda je to sve bilo toliko hitno pa nije moglo sa\u010dekati \u2013 to nije prvi puta da oni vode kampanju utemeljenu na la\u017eima protiv mene. To su radili u doba kad je HDZ skrenuo udesno pod Tomislavom Karamarkom, a ja sam tada bio glavni analiti\u010dar ureda Predsjednika, 2014. godine. Tada sam jo\u0161 donekle mogao razumjeti da koriste sva sredstva protiv mene, jer su uvijek bili desni politi\u010dki akter. Ali sada je to pre\u0161lo svaku granicu. Zbog svega toga pisao sam upravi Styria Media Grupe u Grazu, da ih upozorim na to kako Ve\u010dernji list stvara atmosferu koja pogoduje ekstremizmu, \u0161ovinizmu i kulturi la\u017ei. O\u010dekujem njihov odgovor.<\/p>\n

Osim napada na Vas, napadao se i Fakultet politi\u010dkih znanosti (FPZG). Mislite li da \u0107e sveu\u010dili\u0161tima u Hrvatskoj u budu\u0107nosti sve \u010de\u0161\u0107e braniti svoju autonomiju i ulogu \u201coaze\u201d slobodne misli pred napadajima desnice, koja o\u010dito ima problem sa znanstvenim analizama kojima pridaje ideolo\u0161ke konotacije? Osje\u0107ate li mo\u017eda da se su\u017eava krug slobode govora, da ja\u010da autocenzura?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

JOVI\u0106: Mislim da nikad u svojoj povijesti od 63 godine moj fakultet nije bio napadnut ovako javno, grubo i sramotno. Dobro se brani. Da podsjetim, fakultet je osudio poku\u0161aj politi\u010dara iz vladaju\u0107e koalicije da odre\u0111uje tko smije a tko ne smije biti profesor. To je bio napad na autonomiju sveu\u010dili\u0161ta, koja je ustavna kategorija i spada u temeljne vrijednosti ustavnog poretka. Prethodni poku\u0161aji njena naru\u0161avanja \u2013 a neki su dolazili sa samog vrha dr\u017eave \u2013 tako\u0111er su osu\u0111eni i odba\u010deni, prije svega od strane Hrvatskog politolo\u0161kog dru\u0161tva. Fakultet ne smije i ne\u0107e popustiti pred tim pritiscima, jer bi to zna\u010dilo da pristaje postati politi\u010dka \u0161kola vladaju\u0107e koalicije. Sramno je i ne\u010duveno da \u010dlan vladaju\u0107e koalicije zove fakultet i pita \u0161to \u0107e se poduzeti protiv jednog profesora, te da tra\u017ei otkaz i to zbog la\u017ene tvrdnje da je rekao ono \u0161to nije rekao. Naravno da je to ozbiljan pritisak, koji je usmjeren i na zastra\u0161ivanje mla\u0111ih kolegica i kolega, kojima se \u0161alje poruka \u2013 ako krenete putem kriti\u010dkog mi\u0161ljenja \u017eivot \u0107e vam biti \u201eusamljeni\u010dki, jadan, gadan, nasilan i kratak\u201c, da parafraziram Hobbesa. Sve to danas kriti\u010dkim intelektualcima poru\u010duju ekstremisti, bilo oni za koje znamo ili anonimni. Autocenzura nas ne\u0107e spasiti od tih napada. Ja pazim na svaki zarez kad ne\u0161to pi\u0161em ili govorim, jer je to i ina\u010de glavni dio moje profesije \u2013 da budem precizan s rije\u010dima i gestama. Ali, kao \u0161to vidite \u2013 to ni\u0161ta ne zna\u010di, jer mi se rije\u010di ubacuju u usta, pa skoro da nema veze jesam li ne\u0161to rekao ili ne.<\/p>\n

Nedavno ste u jednom intervjuu, govore\u0107i o knjizi, rekli kako su intelektualci i oni akademici koji iza\u0111u iz sfere sveu\u010dili\u0161nih rasprava u onu javnu kako bi ukazali na odre\u0111ene stvari, makar zbog toga bili \u201cna tapeti\u201d. Je li beskompromisno i kontinuirano isticanje \u010dinjenica, naro\u010dito onih koji se odnose na povijesna doga\u0111anja ovog podneblja, postao \u010din gra\u0111anske hrabrosti u Hrvatskoj?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

JOVI\u0106: Da, mislim da je postao \u010din gra\u0111anske hrabrosti, ali i sastavni dio odgovornosti obrazovanih ljudi, koji imaju obavezu biti dobri gra\u0111ani i doprinijeti javnom dobru, barem tako ja mislim. Tko u akademskoj zajednici nije spreman govoriti \u0161to misli i djelovati u korist javnog dobra, bolje je da tra\u017ei drugu profesiju. \u017dalosno je \u0161to je na\u0161a profesija, ako se obavlja savjesno, i danas jedna od najopasnijih, da su profesori a naro\u010dito intelektualci me\u0111u njima izlo\u017eeni egzistencijalnim rizicima. Prijetnje kojima smo izlo\u017eeni \u2013 naro\u010dito ako pripadamo manjinskim zajednicama a posebno u ovom slu\u010daju srpskoj \u2013 kad obavljamo svoj posao, o tome svjedo\u010de. Ali, kao \u0161to sam napisao u svojoj knjizi, intelektualci \u2013 naro\u010dito oni koji pripadaju manjinama koje su meta ekstremizma \u2013 \u010desto zavr\u0161avaju u egzilu, ili jo\u0161 gore od toga, bivaju spaljeni, ubijeni, zatvoreni, prisilno u\u0161utkani. U kratkom razdoblju liberalne demokracije smo mislili \u2013 utopijski \u2013 da su te opasnosti iza nas, ali sada izgleda da se vra\u0107aju. U svijetu ve\u0107 postoji sedam raznih udru\u017eenja otpu\u0161tenih, ka\u017enjenih, proganjanih profesora i znanstvenika, umjetnika i drugih intelektualaca. Otpu\u0161taju ih zbog verbalnog ili \u010dak delikta mi\u0161ljenja posvuda \u2013 od Ma\u0111arske do Amerike, od Turske do Britanije, a da o nedemokratskim re\u017eimima izvan Zapada i ne govorim. Mislili smo da nam vi\u0161e nikad ne\u0107e trebati neki odbor za obranu slobode misli i izra\u017eavanja, da je to potrebno samo u autoritarnim i neslobodnim re\u017eimima. Ali izgleda da nam treba.<\/p>\n

Teme Drugog svjetskog rata u\u010destala su stvarnost javnog diskursa u Hrvatskoj vi\u0161e nego u ijednoj zemlji biv\u0161e Jugoslavije. \u0160to nas je dovelo do ove to\u010dke?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

JOVI\u0106: To je kompleksno pitanje, pa \u0107u navesti samo ukratko mogu\u0107e elemente za odgovor. \u017delja za osvetom pora\u017eenih snaga. Amaterokracija koja omogu\u0107uje da se i najnekvalificiraniji i najneobrazovaniji uklju\u010duju u javne diskusije i da ih se tretira kao ravnopravne stru\u010dnjacima. Val politi\u010dkog falsificiranja pro\u0161losti, koji odgovara onima koji su izgubili u Drugom svjetskom ratu, pa toleriraju rehabilitaciju kolaboracionista kako bi i sami \u201eo\u010distili\u201c vlastitu pro\u0161lost, npr. u Srednjoj Europi. Tretiranje rata \u2013 ovog iz devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a \u2013 kao temelja novog nacionalnog identiteta, \u0161to onda dovodi do slavljenja rata kao najva\u017enijeg doga\u0111aja u pro\u0161losti, \u010dime se negira ili minimizira va\u017enost mira. Ponovno kori\u0161tenje simbola iz Drugog svjetskog rata u kontekstu novih ratova. Obnova ekstremisti\u010dkih ideologija i njihovo normaliziranje. Rast konzervativizma i antiprosvjetiteljstva, koje promovira tezu o tome da su \u010dinjenice neva\u017ene a sva prethodna istra\u017eivanja bezvrijedna. Teza o \u201edva totalitarizma\u201c koja negira da je nacizam bio jedinstven doga\u0111aj, kojega se ne mo\u017ee izjedna\u010diti ni s \u010dim drugim. Poku\u0161aj ru\u0161enja postoje\u0107eg poretka i njegovih vrijednosti \u2013 na doma\u0107em i me\u0111unarodnom planu. To bi bili, po mom mi\u0161ljenju, glavni razlozi.<\/p>\n

Hrvatski eurozastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol nedavno je izjavio kako je hrvatski entitet realan ishod ako bo\u0161nja\u010dka politika nastavi odbijati reformu Izbornog zakona i preglasavati Hrvate u Bosni i Hercegovini, \u0161to je izazvalo reakcije u BiH. Je li inzistiranje hrvatske vanjske politike na pitanju \u201elegitimnog predstavljanja\u201c Hrvata u BiH dugoro\u010dno nanosi \u0161tetu samoj BiH?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

JOVI\u0106: Rekao je ne\u0161to jo\u0161 gore \u2013 da se Bo\u0161njaci moraju urazumiti. To je samo jedna od uvredljivih izjava o Bo\u0161njacima i o samoj Bosni i Hercegovini \u2013 sje\u0107amo se i prethodnih koje su govorile o \u201esapunu i parfemu\u201c i sli\u010dnih. One proizlaze iz etnopolitike koja je glavna karakteristika hrvatske vanjske politike prema BiH, ali i prema Crnoj Gori i Srbiji. Proces pridru\u017eivanja Europskoj uniji koristi se da bi se nametnula rje\u0161enja koja imaju izvor u specifi\u010dno etno-nacionalisti\u010dkim ciljevima. Pisao sam mnogo o hrvatskoj politici prema BiH, jer je ta tema konstantno \u201edruga\u201c u vanjskoj politici Hrvatske. Uvijek je postojala neka \u201eprva\u201c tema, kao \u0161to su bili me\u0111unarodno priznanje, reintegracija teritorija i \u010dlanstvo u NATO i EU, ali je Bosna i Hercegovina bila odmah po va\u017enosti iza tih tema. Hrvatska je imala vrlo razli\u010dite politike prema BiH \u2013 od Tu\u0111manove skepti\u010dnosti prema opstanku bilo koje multinacionalne zemlje pa i Bosne i Hercegovine, preko Mesi\u0107evog punog uva\u017eavanja suvereniteta BiH, Josipovi\u0107eve politike suradnje sa sva tri naroda i oba entiteta, do teze o BiH kao drugoj domovini Hrvata, do Milanovi\u0107eve ideje da treba blokirati \u0160vedsku kako bi se rije\u0161ilo pitanje Hrvata u BiH.<\/p>\n

Hrvatska sada nastoji pridobiti Europsku uniju da podr\u017ei njene ciljeve, \u0161to je legitimno, ali zasad neuspje\u0161no. Kakav \u0107e izborni zakon biti u nekoj zemlji, to nije legitimna tema ni za druge zemlje ni za Europsku uniju, posebno stoga \u0161to u BiH ve\u0107 i sada postoji preveliki utjecaj stranih faktora \u2013 do te mjere da Bosna i Hercegovina nikad nije sama pisala svoj ustav na demokratski na\u010din. Rje\u0161enje je da se suverenitet \u2013 uklju\u010duju\u0107i i unutarnji \u2013 Bosne i Hercegovine vrati u ruke gra\u0111ana Bosne i Hercegovine, uva\u017eavaju\u0107i \u010dinjenicu da se ve\u0107ina njih izja\u0161njava kao pripadnici jednog od tri \u201ekonstitutivna\u201c naroda. Ali Bosna i Hercegovina je vi\u0161e od tri naroda, ona je dr\u017eava koja \u2013 kao i svaka druga \u2013 mora ja\u010dati osje\u0107aj demokratske uklju\u010denosti svih njenih gra\u0111ana, bez obzira na njihove razli\u010ditosti. Ako se nastavi inzistirati na razlikama a ne na sli\u010dnostima, ako se ne uspostavi demos u Bosni i Hercegovini, ta \u0107e zemlja ostati kao neka \u201eiznimka\u201c u suvremenom svijetu, a nacionalizmi unutar nje \u0107e ja\u010dati, i to sva tri. Neki upravo to pri\u017eeljkuju, jer se nikad nisu pomirili s tim da vi\u0161enacionalne dr\u017eave mogu opstati, nego se nadaju da \u0107e propasti kako bi se pokazalo da su \u2013 kao etnonacionalisti \u2013 bili u pravu od po\u010detka. Europska unija stoga mora \u010dvrsto ostati na poziciji o\u010duvanja Bosne i Hercegovine, a mora vi\u0161e napraviti na njenoj demokratizaciji i suverenizaciji.<\/p>\n

Istovremeno, postoje mi\u0161ljenja u BiH (i dalje manjinska) da su \u017deljko Kom\u0161i\u0107 i Dragan \u010covi\u0107 jedan drugom izgradili karijere, odnosno da je Kom\u0161i\u0107 dugoro\u010dno nanio veliku \u0161tetu vlastitoj dr\u017eavi inat politikom koja nije dala nikakve rezultate, postala je svrha samoj sebi, a istovremeno sna\u017eno doprinijela homogeniziranju hrvatskog glasa\u010dkog tijela oko desno orijentiranog HDZ-a i Dragana \u010covi\u0107a (npr. Enver Kavaz, Drago Boji\u0107). Kakav je op\u0107enito Va\u0161 stav o ovome i smatrate li da postoji neki nukleus progresivnih snaga u bo\u0161nja\u010dkoj i hrvatskoj politici u BiH, koji mo\u017ee rije\u0161iti ovo pitanje po mjeri svih?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

JOVI\u0106: Progresivne snage postoje u svakoj zemlji, naravno i u Bosni i Hercegovini. Ali sistem kojeg su zajedni\u010dki oblikovali doma\u0107i etnonacionalisti i SAD kroz Dejtonski sporazum ih prakti\u010dki onemogu\u0107ava. Pri\u010dao sam o stvaranju Dejtonskog sporazuma s Christopherom Hillom, koji je bio zamjenik glavnog arhitekta tog sporazuma, Richarda Holbrookea. Pitao sam ga za\u0161to je za BiH zamislio sistem koji je sasvim druk\u010diji od onog u SAD-u. Rekao mi je da su Amerikanci htjeli gra\u0111ansku Bosnu i Hercegovinu, ali da su tri lidera \u2013 Milo\u0161evi\u0107, Tu\u0111man i Izetbegovi\u0107 \u2013 rekli da je jedino oko \u010dega se sla\u017eu to da je Bosna i Hercegovina zemlja tri naroda. Amerikanci su na to rekli: \u201eU redu, ako je to ono oko \u010dega se sla\u017eete, gradit \u0107emo takvu Bosnu i Hercegovinu\u201c. Oni su \u2013 ta trojica \u2013 vrlo dobro znali za\u0161to se protive bilo kakvoj druk\u010dijoj Bosni i Hercegovini, a kad se pogleda dana\u0161nje stanje, vidi se da su time omogu\u0107ili trajnu etnifikaciju politike unutar te zemlje.<\/p>\n

Dejton je, da se razumijemo, bio vrlo uspje\u0161an sporazum jer je zaustavio rat, reintegrirao tu zemlju i onemogu\u0107io da se obnove neprijateljstva. On je omogu\u0107io i zna\u010dajnu integraciju u stvarnom \u017eivotu, dok je ostavio dezintegriranost u simboli\u010dkom polju, u polju nacionalnih simbola, narativa i politi\u010dkih aspiracija. Na novoj je generaciji Bosanaca i Hercegovaca da naprave korak dalje \u2013 uz pomo\u0107 Europske unije, ako ona opstane \u2013 i da poka\u017eu da su ideje o razbijanju njihove zemlje bile i ostale opasne i nemogu\u0107e. Da bi se to postiglo, treba sa\u010duvati onaj stupanj stvarne integracije koji je postignut, a istovremeno je potrebno graditi novi historijski sporazum kako bi Bosna i Hercegovina prvi put u svojoj povijesti dobila demokratski ustav, koji nije napisan ni voljom revolucionarnih pobjednika (kao \u0161to je bio ustav socijalisti\u010dke Bosne i Hercegovine) ni voljom stranaca u suradnji s ratnim vo\u0111ama \u2013 kao \u0161to je slu\u010daj s Dejtonskim ustavom. O tome sam tako\u0111er pisao \u2013 predla\u017eu\u0107i i na\u010din na koji je to mogu\u0107e napraviti.<\/p>\n

Kako trenuta\u010dni me\u0111unarodni poredak utje\u010de na perspektivu BiH? Je li realno da BiH bude jedan od fokusa u geopoliti\u010dkom nadmetanju velikih sila?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

JOVI\u0106: Kriza me\u0111unarodnog poretka koji je oblikovao strukturu Bosne i Hercegovine jest potencijalna opasnost za tu zemlju. Ne treba zaboraviti da je Dejton nastao u doba potpune hegemonije Zapada, koja je bila tolika da su i Rusija i Kina samo promatrale doga\u0111aje, ne suprotstavljaju\u0107i im se, nego ih podr\u017eavaju\u0107i. Od 2008. takvog konsenzusa vi\u0161e nema, nego se doga\u0111a konfrontacija Zapada s Rusijom, a djelomi\u010dno i Kinom. Za Rusiju i Kinu, Zapadni Balkan vi\u0161e nije podru\u010dje \u201e\u0161estorice\u201c kao \u0161to je za Europsku uniju koja je stvorila taj pojam i tu \u201eregiju\u201c kao privremeni prostor zemalja koje \u010dekaju na prijem u EU. Za Rusiju i Kinu, sve zemlje te regije su ve\u0107 dio Zapada, osim onih koje nisu ni u EU ni u NATO-u, a to su samo Bosna i Hercegovina i Srbija, budu\u0107i da ni Rusija ni Kina ne priznaju Kosovo. U slu\u010daju BiH, ona nije u NATO-u ni u EU, ali je NATO u njoj, a Zapad je i dalje kontrolira kroz poziciju Visokog predstavnika.<\/p>\n

U Srbiji to nije slu\u010daj, pa je stoga bitka za utjecaj u Srbiji i nad Srbijom danas u glavnom fokusu nadmetanja Zapada i Rusije odnosno Kine na Balkanu. Ali, to se \u2013 preko Republike Srpske \u2013 prenosi i na odnose u BiH. Ako bi se dogodio raspad postoje\u0107eg poretka \u2013 npr. ako se raspadnu EU i NATO \u2013 ili \u010dak i ako se samo SAD odreknu Dejtona kojeg je napravio Bill Clinton, situacija bi se dodatno zakomplicirala. Kad se stari poredak raspadne a novog jo\u0161 nema, nastaje opasan moment anarhije i kaosa u kojem ono \u0161to je ranije bilo nemogu\u0107e sad postaje neizbje\u017eno, naro\u010dito ako na terenu postoje snage koje zagovaraju novo i odbacuju staro. Oni koji su nezadovoljni prethodnom \u201epodjelom karata\u201c, nadaju se takvom razvoju doga\u0111aja, a oni koji su zadovoljni ili ovise o prethodnom poretku, od takvog razvoja doga\u0111aja strahuju \u2013 s pravom.<\/p>\n

Jedna od prvih stvari koje studenti politologije nau\u010de na Va\u0161im kolegijima teorije me\u0111unarodnih odnosa jesu definicije bipolarnog i multipolarnog poretka. SAD su nedavno napale Venezuelu, bli\u017eimo se \u010detvrtoj godini ruske invazije na Ukrajinu, Kina je sve va\u017eniji i sna\u017eniji akter u geopoliti\u010dkoj slici svijeta. U kakvom poretku danas \u017eivimo i \u0161to mislite da je va\u017eno da Va\u0161i studenti, koji tek ulaze u svijet politologije, znaju o me\u0111unarodnim odnosima danas?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

JOVI\u0106: Danas \u017eivimo u doba transformacije me\u0111unarodnog poretka, s brojnim neizvjesnostima i nepoznanicama koje prate tu transformaciju. \u017divimo u post-unipolarnom poretku, a ho\u0107e li on biti pretvoren u politi\u010dki multipolarizam, to tek treba vidjeti. Obnavljaju se stare ideje o \u201einteresnim sferama\u201c, a dolazi i do ru\u0161enja me\u0111unarodnih organizacija i povla\u010denja iz postoje\u0107ih sporazuma i konvencija. Snaga \u2013 vojna i ekonomska \u2013 ponovno postaje va\u017enija od ideala i vrijednosti, a pitanje je ho\u0107e li se uspostaviti neka nova ravnote\u017ea snaga na globalnom nivou. Demokracija, a naro\u010dito liberalna demokracija, vi\u0161e nije ni izbliza \u201ejedina opcija\u201c, kao \u0161to je izgledalo nekima u 1990-ima. Pove\u0107ava se broj autoritarnih re\u017eima, a snage koje se protive liberalnoj demokraciji ja\u010daju \u010dak i na Zapadu. Velike sile odbacuju ideju globalizacije, te name\u0107u ideju suverenizma kao nekog oblika zatvaranja u nacionalne dr\u017eave. Istovremeno, tretiraju manje mo\u0107ne zemlje kao od njih zavisne, obnavljaju\u0107i ideju kolonijalizma i imperijalizma. Pona\u0161aju se kao da suverenitet postoji samo za mo\u0107ne, a za druge se on naru\u0161ava na na\u010din koji je nespojiv s idejom samoodre\u0111enja \u2013 \u0161to vidimo i u Ukrajini i u Venezueli. Obnavljaju se rasisti\u010dke politike, naro\u010dito prema migrantima, pove\u0107ava se represija i nasilje, naru\u0161avaju se ste\u010dena prava. To su velike opasnosti za sve.<\/p>\n

Me\u0111unarodni odnosi kao akademska disciplina nastali su nakon velikih svjetskih ratova 20. stolje\u0107a, s ciljem da na\u0111u formulu za uspostavljanje samoobnavljaju\u0107eg mira i da sprije\u010de ratove. Ali, ratovi su danas opet u modi, o njima se ne govori vi\u0161e kao o tragediji koju treba izbje\u0107i, nego kao o na\u010dinu rje\u0161avanja problema. Na nama je da se odredimo \u2013 jesmo li na strani sile i rata, ili na strani mira i suradnje. Oni koji su danas na strani mira i suradnje su \u010desto prokazani kao utopisti i \u201epacifisti\u201c. Za mene, me\u0111utim, nema dileme \u2013 treba biti na strani mira, nikad rata. Na strani ljudskih i manjinskih prava \u2013 a ne na strani onih koji ih negiraju i ukidaju. I na strani onih koji su ugro\u017eeni i napadnuti, nikad na strani onih koji silom poku\u0161avaju pokoriti druge.<\/p>\n

 <\/p>\n

INTERVJU DEJAN JOVI\u0106: Radikalna desnica razara svaki poku\u0161aj kriti\u010dkog mi\u0161ljenja<\/a><\/p><\/blockquote>\n