{"id":449308,"date":"2026-01-19T15:40:49","date_gmt":"2026-01-19T14:40:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=449308"},"modified":"2026-01-19T15:40:49","modified_gmt":"2026-01-19T14:40:49","slug":"zele-da-nas-uplase","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/01\/19\/zele-da-nas-uplase\/","title":{"rendered":"\u017dele da nas upla\u0161e"},"content":{"rendered":"<p>\u0160irom svijeta opkoljenog eskaliraju\u0107om te\u017enjom Va\u0161ingtona za dominacijom, ljudi i dalje cijene prostor za disanje \u2013 i za dono\u0161enje odluka.<\/p>\n<p>Suverenitet nije apstraktni pojam, sveden samo na vijorenje zastave iznad parlamenta. To je hrana na va\u0161em tanjiru. To je va\u0161a sposobnost da te\u017eite boljem \u017eivotu bez straha da bi strane bombe mogle da uni\u0161te va\u0161e gradove \u2013 ili da vas sankcije li\u0161e mogu\u0107nosti da gradite ili lije\u010dite. To je tvrdoglavo insistiranje \u2013 u zemljama, porodicama, fabrikama i poljima \u2013 da \u017eivot ne smije biti organizovan za tu\u0111u korist.<\/p>\n<p>Ova hitna potreba je o\u0161tro nagla\u0161ena spektakularnim i smrtonosnim nasiljem Sjedinjenih Dr\u017eava u Venecueli \u2014 i prijetnjom da \u0107e se to dogoditi i na Kubi, u Meksiku, Kolumbiji, Grenlandu, Iranu i \u0161ire. Otmica predsjednika Nikolasa Madura je vi\u0161e od preuzimanja venecuelanske nafte i poku\u0161aja uni\u0161tenja Bolivarskog projekta. Rije\u010d je i o projektovanju sirove ameri\u010dke mo\u0107i na cio svijet. Cilj je eksplicitno zastra\u0161ivanje: upozoravanje dr\u017eava i pokreta svuda koji ne \u017eele da slijede diktate Va\u0161ingtona. Za ameri\u010dke stratege, uspjeh operacije u Karakasu po\u010diva na njenoj sposobnosti da slomi povjerenje svih onih koji se bore za dostojanstvo.<\/p>\n<p>Cilja na napore da se stvori humaniji svijet za koji progresivni pokreti provode svoje \u017eivote bore\u0107i se. Njegova prava meta nije samo vlada u Karakasu, ve\u0107 svaki radnik, seljak, zajednica i pokret koji se usu\u0111uje da vjeruje da je druga\u010diji poredak mogu\u0107 \u2014 i da djeluje na osnovu tog uvjerenja.<\/p>\n<p>Od voza\u010da aplikacija u Indiji do stanovnika koliba u Durbanu, od rudara u La Pazu do \u0161trajka\u010da gla\u0111u u Britaniji, ove borbe se odvijaju u sjenci te prijetnje. Istrajavanje u svakom slu\u010daju je ve\u0107 \u010din prkosa koji otvara vidike nade.<\/p>\n<p>U Indiji, gig radnici, predvo\u0111eni \u010dlanicom Instituta za javne poslove Telangana Gig i platformskih radnika (TGPWU), zajedno sa Me\u0111unarodnim savezom transportnih radnika zasnovanih na aplikacijama (IAATW), o\u0161tro su podsjetili da se \u010dak i najalgoritamskija radna mjesta mogu organizovati odozdo. Nakon \u0161trajkova u decembru 2025. godine, koji su mobilisali vi\u0161e od 40.000 radnika u transportu, organizatori su natjerali platforme na javni sukob sa smrtonosnim pritiscima obaveza \u201edostave za 10 minuta\u201c \u2013 i izborili intervenciju kojom se nala\u017ee platformama da odustanu od tog obe\u0107anja iz svojih aplikacija.<\/p>\n<p>Lekcija je jednostavna: kada se radnici strate\u0161ki kre\u0107u, neizbje\u017enost platformske ekonomije puca, a ljudi koji zapravo pokre\u0107u sistem mogu da nametnu ograni\u010denja, izbore za\u0161titu i izgrade mo\u0107 za slede\u0107u rundu. (<a href=\"https:\/\/progressive.international\/wire\/2026-01-14-our-fight-is-for-the-workers\/en\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Vi\u0161e o ovoj pobedi mo\u017eete pro\u010ditati u intervjuu sa \u0160aikom Salaudinom, osniva\u010dem i predsjednikom Sindikata radnika na platformama i gig poslovima Telangane (TGPWU<\/a>).)<\/p>\n<p>U Boliviji su se radnici i seljaci mobilisali da se bore protiv nove neoliberalne reforme. Izvr\u0161nim dekretom iz decembra 2025. godine, predsednik Rodrigo Paz je okon\u010dao dugogodi\u0161nje subvencije za gorivo koje su slu\u017eile kao spas ve\u0107ini u zemlji. Taj potez je izazvao \u0161trajkove koje je predvodio Bolivijski radni\u010dki sindikat, proteste i blokade u La Pazu, jer radni ljudi odbijaju da prihvate da vode ra\u010dune na svojim le\u0111ima.<\/p>\n<p>U Ju\u017enoj Africi, \u010dlanica Pi-En-Di-ja, Abahlali baza Mjondolo, proslavila je dvadeset godina od po\u010detka organizovanja u zajednicama koje \u017eive u kolibama. U eKhenani, zemlji\u0161noj okupaciji koja je razvijena u komunu u Durbanu, izgradila je \u0161kolu Franc Fanon \u2014 mjesto za u\u010denje \u201eznanja o otporu\u201c i za produbljivanje zajedni\u010dkog intelektualnog \u017eivota pokreta koji mo\u017ee da razmi\u0161lja, organizuje se i brani se u svijetu koji je strukturiran protiv njega. ( Vi\u0161e o Abahlalijevom projektu urbane komune i politi\u010dkog obrazovanja mo\u017eete pro\u010ditati u intervjuu sa zamenikom predsednika Mkafelijem Bononom.)<\/p>\n<p>U Venecueli, komune i dalje insistiraju na tome da demokratija mora biti materijalna \u2014 utemeljena u proizvodnji i kolektivnom dono\u0161enju odluka, a ne svedena na posmatranje svakih nekoliko godina. Njihove komunalne skup\u0161tine su osnovne \u0107elije socijalisti\u010dkog nacionalnog projekta, \u010diji je cilj da proizvodnju stavi pod demokratsku kontrolu i vi\u0161ak usmjeri ka dru\u0161tvenim potrebama \u2014 od obrazovanja do klinika i stanovanja. Pokret komuna predstavlja direktan izazov imperijalnoj pri\u010di da samo tr\u017ei\u0161ta i nasilje mogu koordinisati \u017eivot \u2014 i da svaka alternativa mo\u017ee biti slomljena sankcijama, prisilom i opsadom. ( <a href=\"https:\/\/progressive.international\/wire\/2026-01-06-building-the-frantz-fanon-school-an-interview-with-mqapheli-bonono\/en\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Vi\u0161e o pokretu komuna u Venecueli i njegovoj ulozi u Bolivarskoj revoluciji i njegovom odnosu prema dr\u017eavi koja se opire ameri\u010dkoj agresiji mo\u017eete pro\u010ditati u ovom intervjuu sa popularnom edukatorkom Sirom Paskval Markinom<\/a>.)<\/p>\n<p>A u Britaniji, politi\u010dki zatvorenici su stavili svoja tijela na kocku za Palestinu \u2014 neki odbijaju hranu vi\u0161e od sedamdeset dana, rizikuju\u0107i nepopravljivu \u0161tetu kako bi osporili svoje pritvaranje i sau\u010desni\u0161tvo Britanije u izraelskom ratu. Njihov \u0161trajk gla\u0111u pomogao je da se iznudi klju\u010dni ustupak: uskra\u0107ivanje vladinog ugovora od 2 milijarde funti izraelskom gigantu u proizvodnji oru\u017eja Elbit Sistems. Ali zna\u010daj je dublji od jedne pobjede. \u0160trajk gla\u0111u je razotkrio i sistem u kome je solidarnost kriminalizovana \u2014 i mo\u0107 obi\u010dnih ljudi da je ospore.<\/p>\n<p>Ove borbe su raznovrsne i posebne. Svaka ima svog neposrednog neprijatelja: korporaciju, dekret, policijsku jedinicu, stanodavca, ministarstvo, okupacionu silu. Da bi pobijedila, svaka mora da pobijedi tog neprijatelja na svom terenu. Ali nijedna to ne mo\u017ee u\u010diniti izolovano \u2014 jer svaka nailazi na istu globalnu arhitekturu koja ograni\u010dava ono \u0161to je dozvoljeno: imperijalno nasilje i finansijska prisila; sankcije i kra\u0111a imovine; vojne prijetnje i investiciona pravila; disciplinovanje vlada i degradacija rada; ogra\u0111ivanje zemlje i brisanje budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>Ono \u0161to im je potrebno nije samo hrabrost u trenutku sukoba, ve\u0107 i povezanost izvan njega: zajedni\u010dki horizont koji ja\u010da svaku lokalnu borbu smje\u0161taju\u0107i je u okvir zajedni\u010dke borbe protiv sistema koji ih sve proizvodi.<\/p>\n<p>Zato ovaj trenutak eskalacije imperijalne agresije zahtijeva obnovljenu posve\u0107enost internacionalizmu.<\/p>\n<p>U znak solidarnosti,<\/p>\n<blockquote><p>Progresivni me\u0111unarodni sekretarijat<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zato ovaj trenutak eskalacije imperijalne agresije zahtijeva obnovljenu posve\u0107enost internacionalizmu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":444755,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-449308","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449308","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=449308"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449308\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":449311,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449308\/revisions\/449311"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/444755"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=449308"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=449308"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=449308"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}