Za ne\u0161to vi\u0161e od dvije godine rada Vlade Milojka Spaji\u0107a, premijer se u skup\u0161tinskom plenumu pojavio svega jedanaest od predvi\u0111enih 18 puta (61%). Uprkos tome \u0161to se, shodno utvr\u0111enoj praksi, premijerski sat odr\u017eava jednom mjese\u010dno u toku redovnog zasijedanja Skup\u0161tine, Spaji\u0107 je tokom 2025. godine na pitanja poslanika i poslanica odgovarao svega pet od predvi\u0111enih osam puta, pokazuje analiza Instituta Alternativa.<\/p>\n
Poslovnik Skup\u0161tine Crne Gore defini\u0161e da se premijerski sat odr\u017eava najmanje jedanput dvomjese\u010dno u toku redovnog zasijedanja Skup\u0161tine. Uprkos tome \u0161to ovakva norma mo\u017ee otvoriti dilemu u tuma\u010denju, , kako navode u saop\u0161tenju ove NVO, ni vlast ni opozicija ne spore da premijer mora da se odazove pozivu jednom mjese\u010dno \u2013 u kona\u010dnom osam puta godi\u0161nje, po jedanput za svaki mjesec redovnog (prolje\u0107njeg i jesenjeg) zasijedanja Skup\u0161tine.<\/p>\n
“Ovakvo tuma\u010denje su u potpunosti ispo\u0161tovali Spaji\u0107evi prethodnici. Premijer 42. Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapi\u0107 je za vrijeme jednogodi\u0161njeg mandata osam puta odgovarao na pitanja poslanika \u2013 po \u010detiri puta za po \u010detiri mjeseca redovnog zasijedanja Skup\u0161tine. Njegov nasljednik i premijer 43. Vlade Dritan Abazovi\u0107 je za \u010detiri mjeseca trajanja sopstvene vlade tri puta odgovarao na poslani\u010dka pitanja. Uprkos tome \u0161to je nakon pada 43. Vlade Abazovi\u0107 ostao na premijerskoj poziciji u tehni\u010dkom mandatu vi\u0161e od godinu dana, u tom periodu nije odr\u017eana nijedna sjednica premijerskog sata. Shodno medijskim navodima, to je bio dogovor \u0161efova poslani\u010dkih klubova, a \u0161to je rezultiralo time da se izvr\u0161na vlast vi\u0161e od godinu dana nije kontrolisala u parlamentu”, navode u saop\u0161tenju.<\/p>\n
Podsje\u0107aju da je Vlada lidera Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spaji\u0107a formirana 31. oktobra 2023. godine. U pomenutom periodu, Spaji\u0107 je umjesto 18 na poslani\u010dka pitanja odgovarao svega 11 puta. \u010cak pet sjednica premijerskog sata je u posljednje dvije godine odlagano jednom ili vi\u0161e puta, a tokom 2025. odr\u017eano je tek pet od predvi\u0111enih osam sjednica posve\u0107enih premijerskom satu.<\/p>\n
“Od po\u010detka rada 44. Vlade Milojka Spaji\u0107a ovaj kontrolni mehanizam Skup\u0161tine je na vi\u0161e na\u010dina obesmi\u0161ljavan \u2013 dominantno na na\u010din \u0161to su sjednice premijerskog sata odlagane i otkazivane uprkos ve\u0107 zakazanim termina. Premijer je odgovore, bez usmenog dijela, nerijetko samo objavljivao na sajtu Vlade Crne Gore bez odgovaranja u plenumu, a de\u0161avalo se i da opozicija fizi\u010dkom blokadom sprje\u010dava funkcionsanje parlamenta, \u0161to je bio slu\u010daj prilikom odr\u017eavanja sjednice premijerskog sata krajem decembra 2024. godine”, navode u IA.<\/p>\n
Ne\u0161to druga\u010diji odnos prema parlamentu Spaji\u0107 je pokazao u toku Jesenjeg zasijedanja \u2013 u oktobru, novembru i decembru 2025. godine odr\u017eana je po jedna sjednica posve\u0107ena premijerskom satu, bez prethodnih sporenja i odlaganja. Ipak, nepredvidivost premijerovog odazivanja i postavljanje uslova pod kojim \u0107e odgovarati na pitanja direktno uti\u010du na (ne)stabilnost u radu parlamenta, ali i direktno obesmi\u0161ljava institut premijerskog sata, \u010dija je glavna funkcija nadzor nad izvr\u0161nom vla\u0161\u0107u.<\/p>\n
Ova analiza je izra\u0111ena u okviru projekta \u201eJa\u010danje javne debate i unapre\u0111enje kvaliteta javnog dijaloga u zakonodavnoj vlasti\u201d, koji Institut alternativa sprovodi uz podr\u0161ku Nacionalne zadu\u017ebine za demokratiju (National Endowment for Democracy).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Za ne\u0161to vi\u0161e od dvije godine rada Vlade Milojka Spaji\u0107a, premijer se u skup\u0161tinskom plenumu pojavio svega jedanaest od predvi\u0111enih 18 puta (61%).<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":449305,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-449302","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449302","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=449302"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449302\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":449307,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449302\/revisions\/449307"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/449305"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=449302"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=449302"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=449302"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}