{"id":449188,"date":"2026-01-18T07:42:02","date_gmt":"2026-01-18T06:42:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=449188"},"modified":"2026-01-18T07:42:02","modified_gmt":"2026-01-18T06:42:02","slug":"americka-dilema-u-iranu-strateski-izbori-i-globalne-posljedice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/01\/18\/americka-dilema-u-iranu-strateski-izbori-i-globalne-posljedice\/","title":{"rendered":"Ameri\u010dka dilema u Iranu: Strate\u0161ki izbori i globalne posljedice"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ibrahim Majed<\/strong><\/p>\n

Vi\u0161e od \u010detrdeset godina Sjedinjene Dr\u017eave tretiraju Iran kao sredi\u0161nju prepreku svojoj dominaciji na Bliskom istoku. Sankcije, tajne operacije, kiberneti\u010dki napadi i vojne prijetnje su uvo\u0111ene, ali ni\u0161ta nije dalo odlu\u010duju\u0107e rezultate. Umjesto toga, ovi napori stvorili su strate\u0161ku zamku, onu u kojoj svaka opcija nosi rizike koji mogu nadma\u0161iti potencijalne dobitke.<\/p>\n

Danas Washington ne samo da propituje kako poraziti Iran, ve\u0107 propituje mo\u017ee li pre\u017eivjeti posljedice poku\u0161aja. Ono \u0161to ovaj trenutak \u010dini posebno opasnim jest konvergencija vi\u0161e to\u010daka pritiska: narativa o doma\u0107im nemirima u Iranu, rastu\u0107eg regionalnog neprijateljstva prema ameri\u010dkoj prisutnosti, \u0161irenja utjecaja Kine i pogor\u0161anja situacije u Venezueli. Zajedno, oni preoblikuju logiku tro\u0161kova i koristi bilo koje akcije i otkrivaju optere\u0107enje ameri\u010dke mo\u0107i na previ\u0161e frontova.<\/p>\n

\n

Udar dekapitacije: Pre\u010dac do regionalnog rata<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Jedna ekstremna opcija je izravan vojni udar na Iran, koji potencijalno uklju\u010duje atentat na vrhovnog vo\u0111u ajatolaha Seyyeda Alija Hamneija i uni\u0161tavanje klju\u010dne vojne i civilne infrastrukture. Hamnei nije samo politi\u010dka figura; on je glavni \u0161ijitski vjerski autoritet. Njegovo bi se ubojstvo vjerojatno percipiralo kao civilizacijski napad, izazvav\u0161i masovnu mobilizaciju, asimetri\u010dno ratovanje i odmazdu diljem Iraka, Libanona, Jemena, Zaljeva i \u0161ire. Umjesto neutralizacije Irana, takva bi akcija gotovo sigurno izazvala regionalni rat s te\u0161kim globalnim posljedicama: \u0161okovima na tr\u017ei\u0161tu energije, poreme\u0107enim brodskim putovima i financijskom nestabilno\u0161\u0107u. Povijesne paralele, poput ameri\u010dke invazije na Irak 2003. i naknadnih regionalnih posljedica, ilustriraju razmjere potencijalnog povratnog udarca.<\/p>\n

\n

Ratovanje za infrastrukturu: Izvoz kaosa<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Druga je mogu\u0107nost ciljanje iranske civilne i ekonomske infrastrukture, rafinerija nafte, elektri\u010dnih mre\u017ea, luka, cjevovoda i transportnih mre\u017ea, uz poticanje unutarnjih nemira. Ova strategija tretira dru\u0161tveni kolaps kao oru\u017eje. Ali dru\u0161tveni kolaps ne ostaje obuzdana. Ovi bi se napadi percipirali kao kolektivna kazna, legitimiziraju\u0107i odmazdu ne samo protiv Irana ve\u0107 i protiv ameri\u010dkih i savezni\u010dkih interesa u cijeloj regiji. Ameri\u010dke baze, veleposlanstva, logisti\u010dka sredi\u0161ta i korporativna imovina postali bi izlo\u017eene mete. Umjesto slabljenja Irana, ovaj pristup riskira izvoz nestabilnosti izravno na ameri\u010dke i savezni\u010dke interese, stvaraju\u0107i kaskadu kriza daleko izvan Teherana.<\/p>\n

\n

Prikrivena destabilizacija: Strategija koja ne uspijeva<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Tre\u0107i put je prikrivena destabilizacija: podr\u017eavanje naoru\u017eanih skupina, omogu\u0107avanje sabota\u017ee, poticanje atentata i poja\u010davanje unutarnjeg nasilja. Ova strategija je usporediva s onom koju su SAD razvile tijekom sirijskog gra\u0111anskog rata, po\u010dev\u0161i od Obamine administracije. Ova taktika dovela je do produ\u017eenog sukoba asimetri\u010dnog ratovanja u kojem su SAD na kraju svrgnule re\u017eim Bashara al-Assada krajem 2024.<\/p>\n

Nakon Assadovog svrgavanja, na vlast je do\u0161ao novi sirijski re\u017eim, imenovav\u0161i Ahmeda Husseina al-Sharaa za svog predsjednika. Al-Sharaa je prethodno slu\u017eio kao emir fronte Al-Nusra, povezane s ISIS-om, od 2012. do 2017. i Hay'at Tahrir al-Shama od 2017. do kada je postao de facto vo\u0111a zemlje 2024., a zatim i njezin predsjednik 2025. Od preuzimanja vodstva Sirije, zemlja je ostala u previranjima s progonom vjerskih manjina poput Alavita i Druza, \u0161to je dovelo do eskalacije sukoba s Izraelom. Ponovni porast ISIS-a u Siriji tako\u0111er je naru\u0161io vladavinu al-Sharaa. Ove posljedice najavljuju kaos koji bi stvorio vakuum mo\u0107i u Iranu.<\/p>\n

Do sada (u Iranu) ova je strategija uglavnom propala. Takve skupine nisu generirale masovnu podr\u0161ku. Naprotiv, napadi na sigurnosne snage i civile \u010desto su oja\u010dali unutarnju koheziju i legitimnost dr\u017eave. Umjesto fragmentiranja Irana, prikrivena destabilizacija nenamjerno je oja\u010dala upravo one strukture koje je nastojala oslabiti.<\/p>\n

\n

Iranske crvene linije: Izvjesnost odmazde<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Iran je eksplicitno stavio do znanja svoje crvene linije: svaka ameri\u010dka vojna akcija izazvat \u0107e odmazdu. Takva odmazda ne bi bila ograni\u010dena na ameri\u010dke baze. Izrael bi vjerojatno podnio najve\u0107i teret, s vojnim instalacijama i infrastrukturom ciljanim uz ameri\u010dke snage. Iz Teheranove perspektive, Izrael nije promatra\u010d, ve\u0107 klju\u010dni sudionik u svakoj antiiranskoj kampanji. Dvanaestodnevni sukob protiv Izraela u lipnju isti\u010de kako su SAD djelovale kao kanal za postizanje izraelske misije promjene re\u017eima u Iranu. Tijekom posljednjeg sastanka izraelskog premijera i ameri\u010dkog predsjednika Donalda J. Trumpa krajem prosinca 2025., obnovljeni napadi na Iran ostali su sredi\u0161nja tema u njihovim razgovorima. Za razliku od ograni\u010denih strate\u0161kih napada na klju\u010dna iranska nuklearna razvojna postrojenja u lipnju, svaki nadolaze\u0107i veliki ameri\u010dki napad usmjeren na svladavanje sada\u0161nje iranske vlade riskira pokretanje rata na vi\u0161e frontova, dramati\u010dno pove\u0107avaju\u0107i cijenu eskalacije. Rat s Iranom nije bilateralan, ve\u0107 regionalni, sistemski sukob.<\/p>\n

\n

Kineske strate\u0161ke crvene linije<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Kina Iran manje do\u017eivljava kao sentimentalnog partnera, a vi\u0161e kao strate\u0161ku okosnicu: \u010dvor u energetskoj sigurnosti, regionalnoj stabilnosti i kopneno-morskim koridorima koji povezuju Bliski istok sa Srednjom Azijom i Europom. Za Peking, glavna briga nije “odanost Teheranu”, ve\u0107 sistemski rizik koji stvara destabilizirani Iran – poreme\u0107eni energetski tokovi, nestabilne brodske rute i presedan za prisilni raspad re\u017eima u regiji koja je sredi\u0161nja za globalnu trgovinu. Dva ishoda, posebno, mogla bi izo\u0161triti percepciju prijetnje Pekinga i pove\u0107ati vjerojatnost sna\u017enijeg kineskog odgovora (ne nu\u017eno vojnog, ve\u0107 zna\u010dajno konfrontacijskog u ekonomskom, diplomatskom i geopoliti\u010dkom smislu):<\/p>\n

– Trajno slabljenje Rusije koje uklanja glavnu protute\u017eu i koncentrira zapadni utjecaj diljem Euroazije.
\n– Odlu\u010dno demontiranje iranskih dr\u017eavnih kapaciteta i regionalne mre\u017ee, \u0161to bi proizvelo ili dugotrajni nered ili strate\u0161ko preusmjeravanje koje u\u010dvr\u0161\u0107uje utjecaj SAD-a nad kriti\u010dnim energetskim i tranzitnim to\u010dkama.<\/p>\n

U oba slu\u010daja, Peking bi ameri\u010dki “uspjeh” mogao protuma\u010diti ne kao krajnju to\u010dku, ve\u0107 kao probu za poja\u010dani pritisak na samu Kinu. Implikacija nije da \u0107e Kina automatski u\u0107i u izravni sukob – ve\u0107 da bi sprje\u010davanje scenarija sloma Irana za Peking moglo postati pitanje obuzdavanja rizika i samoodr\u017eanja, a ne ideolo\u0161kog uskla\u0111ivanja.<\/p>\n

\n

Venezuela: Paralelna neugodna situacija<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Istodobno, SAD se suo\u010dava s pogor\u0161anjem krize u Venezueli. State Department izdao je upozorenja za putovanja 4. razine, pozivaju\u0107i Amerikance da odu zbog otmica, gra\u0111anskih nemira i naoru\u017eanih kolektiva. Velike ameri\u010dke energetske tvrtke sada smatraju Venezuelu “neprikladnom za ulaganje”, navode\u0107i sigurnosne rizike i politi\u010dku nestabilnost. Ova dinamika vr\u0161i pritisak na Washington prema izravnom, terenskom odgovoru kako bi se za\u0161titili \u017eivoti i imovina, dodatno optere\u0107uju\u0107i ameri\u010dke vojne i politi\u010dke resurse. Venezuela vi\u0161e nije periferni problem; to je mo\u010dvara koja zahtijeva pa\u017enju uz Iran, Izrael i Kinu, prisiljavaju\u0107i Washington na paralelne krize s malo prostora za manevriranje.<\/p>\n

\n

Strate\u0161ko prenaprezanje: Kolaps kontrole<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Izazov za SAD vi\u0161e nije odabir “prave” opcije, ve\u0107 upravljanje kumulativnim posljedicama previ\u0161e nerije\u0161enih sukoba. Napad na Iran izaziva odmazdu protiv ameri\u010dke i izraelske imovine, uvla\u010di regionalne saveznike u sukob, remeti energetska tr\u017ei\u0161ta i eskalira napetosti s Kinom. U me\u0111uvremenu, Venezuela tro\u0161i pozornost i resurse, smanjuju\u0107i fleksibilnost drugdje.To stvara povratnu petlju: svaki potez za rje\u0161avanje jednog problema poja\u010dava drugi. SAD se \u010dini aktivnim svugdje, ali nigdje ne kontrolira. Mo\u0107 se vi\u0161e ne mjeri sposobno\u0161\u0107u udara, ve\u0107 sposobno\u0161\u0107u sprje\u010davanja lan\u010danih reakcija, a to je upravo ono \u0161to Washington sve vi\u0161e ne mo\u017ee u\u010diniti. Strate\u0161ko prenaprezanje ne dolazi iznenada; dolazi kao nekoherentnost: previ\u0161e frontova, previ\u0161e neprijatelja i premalo opcija. Suo\u010davaju\u0107i se s Iranom, SAD se ne anga\u017eira samo protiv dr\u017eave, ve\u0107 se suo\u010dava s me\u0111usobno povezanom mre\u017eom koja se ne mo\u017ee bombardirati do pokornosti bez zapaljenja cijelog sustava.<\/p>\n

\n

Kraj lake mo\u0107i<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Ameri\u010dka dilema u Iranu nije neuspjeh sile, ve\u0107 neuspjeh konteksta. Svijet je previ\u0161e me\u0111usobno povezan, reaktivan i otporan da bi jednostrana mo\u0107 djelovala kao nekada. Udar na Iran ne\u0107e ostati u Iranu. \u0160iri se na Izrael, ameri\u010dke snage, kineske strate\u0161ke izra\u010dune, energetska tr\u017ei\u0161ta i globalnu stabilnost. Pitanje vi\u0161e nije mogu li SAD napasti Iran, ve\u0107 mogu li pre\u017eivjeti lan\u010danu reakciju koju bi takav udar izazvao.<\/p>\n

hr.sott.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ameri\u010dka dilema u Iranu nije neuspjeh sile, ve\u0107 neuspjeh konteksta. Svijet je previ\u0161e me\u0111usobno povezan, reaktivan i otporan da bi jednostrana mo\u0107 djelovala kao nekada<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":449191,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-449188","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449188","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=449188"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449188\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":449192,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449188\/revisions\/449192"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/449191"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=449188"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=449188"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=449188"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}