To je pitanje koje postavljaju \u2013 \u010desto glasno, u dva sata poslije pono\u0107i \u2013 svi koji su ikad dijelili krevet sa osobom koja hr\u010de: kako, pobogu, mo\u017ee\u0161 da spava\u0161 pored te buke?! Mo\u017ee se re\u0107i da imamo odgovor \u2013 ili, bolje re\u010deno, odgovore.<\/p>\n
Prvo, da bude jasno: ponekad osoba mo\u017ee da se probudi zbog svog hrkanja. Neki osobe se probude zbog glasnih zvukova svog hrkanja, druge ne, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di. Za one koji se bude zbog svog hrkanja, ta smetnja traje samo nekoliko sekundi.<\/p>\n
Ponekad osobe koje hr\u010du znaju da su se probudile. Mnogo vi\u0161e bu\u0111enja, ipak, gotovo sigurno pro\u0111e neprimije\u0107eno. Ljudi sa apnejom u snu, koja se gotovo uvijek javlja sa ekstremnim hrkanjem, mogu biti probu\u0111eni vi\u0161e desetina ili \u010dak stotina puta tokom no\u0107i.<\/p>\n
Dokazi to potvr\u0111uju. Brojne studije su pokazale da osobe koje hr\u010du imaju vi\u0161e poreme\u0107aja u ciklusima spavanja, a jedna je pokazala da do\u017eivljavaju manje “mikropobu\u0111enosti” kad nose \u010depi\u0107e za u\u0161i tokom spavanja.<\/p>\n
Me\u0111utim, mogli biste re\u0107i da se ova vrlo mala bu\u0111enja ne ra\u010dunaju. Na kraju krajeva, ve\u0107ina tih smetnji \u010dak ne dovodi do pravog bu\u0111enja. Mnoge osobe se \u010dak ne sje\u0107aju da se bu\u0111enje desilo.<\/p>\n
Dakle, za\u0161to va\u0161 partner nije budan kao vi zbog buke koju proizvodi? Drugi dio odgovora je u na\u010dinu na koji na\u0161i mozgovi funkcioni\u0161u.<\/p>\n
Iako mo\u017eete da \u010dujete zvukove dok spavate, dio va\u0161eg mozga nazvan talamus odstranjuje sve \u0161to se smatra “malo zna\u010dajnim” \u2013 zato mo\u017eemo da se naviknemo na saobra\u0107ajnu buku pored na\u0161eg prozora, na zvukove porodice ili sustanara u drugim sobama, ali bi nas zvuk alarma za po\u017ear ili dozivanje na\u0161eg imena odmah probudili.<\/p>\n
Kao u slu\u010daju saobra\u0107ajne buke, na\u0161i mozgovi su naviknuti na zvuk na\u0161eg hrkanja. Uvijek je prisutno i dolazi od nas \u2013 tako da na\u0161a podsvijest zna da nije va\u017eno.<\/p>\n
“Va\u0161e u\u0161i i \u010ditav sistem su naviknuti na taj zvuk. Tako\u0111e, mozak daje prioritet odmoru, pa ne\u0107e pokrenuti bu\u0111enje iako je prisutan zvuk va\u0161eg hrkanja”, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n
Dobra vijest, ako zbog hrkanja ne mo\u017eete da spavate, jeste da problem ima rje\u0161enje. U stvari, vi\u0161e rje\u0161enja.<\/p>\n
Da biste smanjili svoje hrkanje, mo\u017eete poku\u0161ati da spavate na boku \u2013 bilo kojem \u2013 i mo\u017eda u izdignutom polo\u017eaju. Pozicija za spavanje koju treba izbjegavati je le\u017eanje na le\u0111ima \u2013 tada gravitacija radi protiv vas, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di. Tako da bilo koja taktika koja vas mo\u017ee probuditi ako se prevrnete mo\u017ee da sprije\u010di hrkanje prije nego \u0161to po\u010dne.<\/p>\n
Jedna stvar koju definitivno ne treba da radite, jeste da ignori\u0161ete hrkanje \u2013 mada, za nas koji smo primorani da dijelimo krevet sa osobom koja hr\u010de takva perspektiva je takore\u0107i nemogu\u0107a. Ako je u pitanju znak apneje u snu, mogu postojati neke prili\u010dno ozbiljne posljedice \u2013 visok krvni pritisak, sr\u010dani udari, mo\u017edani udari, dijabetes \u2013 i u kratkom roku, mo\u017eete se stalno osje\u0107ati pospano, prenosi (Izvor:Telegraf Nauka\/IFL Science<\/a>)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" To je pitanje koje postavljaju \u2013 \u010desto glasno, u dva sata poslije pono\u0107i \u2013 svi koji su ikad dijelili krevet sa osobom koja hr\u010de: kako, pobogu, mo\u017ee\u0161 da spava\u0161 pored te buke?! Mo\u017ee se re\u0107i da imamo odgovor \u2013 ili, bolje re\u010deno, odgovore.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":323434,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-449086","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449086","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=449086"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449086\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":449089,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449086\/revisions\/449089"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/323434"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=449086"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=449086"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=449086"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}