{"id":449080,"date":"2026-01-16T07:55:52","date_gmt":"2026-01-16T06:55:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=449080"},"modified":"2026-01-16T07:55:52","modified_gmt":"2026-01-16T06:55:52","slug":"kolonijalizam-kakav-imamo-danas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/01\/16\/kolonijalizam-kakav-imamo-danas\/","title":{"rendered":"Kolonijalizam kakav imamo danas"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Autor: Alen Mikec<\/strong><\/p>\n<p><strong>Johan Grimonprez, belgijski redatelj: Financiranjem NATO-a financira se korporatokracija globalnog konglomerata multinacionalnih kompanija koje proizvode oru\u017eje. UN je i dalje kolonijalna institucija, \u0161to je postalo o\u010ditim tijekom glasanja o Gazi. Veto koji su Sjedinjene Dr\u017eave ulo\u017eile simptom je \u010dinjenice da se situacija u osnovi nije promijenila u odnosu na \u0161ezdesete godine i period dekolonizacije Afrike. Neokolonijalna situacija i dalje postoji na \u0161tetu \u017eena u isto\u010dnom Kongu. Europa je u tome suu\u010desnik.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Ne tako davno, nakladnik je ovoga portala sproveo nagradni natje\u010daj za dizajn plakata u povodu stote obljetnice ro\u0111enja Patricea Lumumbe, prvog legalnog izabranog premijera netom dekolonizirane Demokratske Republike Kongo. Malo tko danas pamti, da su Sesvete imale ulicu nazvanu po ovom dr\u017eavniku koji nakon nekoliko mjeseci od preuzimanja premijerskog mandata pao kao \u017ertva urote ameri\u010dkih tajnih slu\u017ebi, rudarskih kompanija i biv\u0161ih belgijskih kolonijalnih vlasti.<\/p>\n<p>Film Soundtrack za dr\u017eavni udar govori o nemilim doga\u0111ajima iz 1960. i 1961., ali i jo\u0161 o mnogo\u010demu. Briljantno re\u017eiran i montiran, ovaj dokumentarac, u trajanju od dva i pol sata, zaista, kako i sam naziv sugerira, ostavlja dojam isprepletenosti zvuka i slike, muzike i politike.<\/p>\n<p>Krajem pedesetih, administracija ameri\u010dkog predsjednika Eisenhowera \u0161alje svoje \u201eveleposlanike\u201c u svijet, d\u017eeziste koji su trebali impresionirati publiku, a zapravo su postali paravanima za tajne operacije CIA-a, mahom u podru\u010djima nekada znanim kao Tre\u0107im svijetom. Me\u0111utim, ispeglati imid\u017e rasno segregirane zemlje, mahom crna\u010dkim muzi\u010darima postajalo je sve odbojnije.<\/p>\n<p>U trenucima pada Lumumbe, po\u010detkom 1961., i samim je muzi\u010darima bila jasna prljava i dvoli\u010dna igra ameri\u010dke administracije. Puno je Zagrep\u010dana stiglo pogledati Soundtrack, sve od prikazivanja filma na Subversive Film Festivalu, a njegov autor, belgijski redatelj Johan Grimonprez, vratio se u Zagreb na gostovanje na programu u Dokukinu KIC. S redateljem, zanimljivo, sjedimo i razgovaramo, na tek nekoliko minuta hoda od mjesta na kojem je u Zagrebu Dizzy Gillespie odr\u017eao koncert 1956. u sklopu jedne od turneja smi\u0161ljenih s ciljem da ameri\u010dka popularna kultura osvoji srca publike Tre\u0107ega svijeta i realnih socijalizama.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/_RwLdIiZk_8?si=V5vJ0ecbOHoEEHhi\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<blockquote><p>Godina je zapo\u010dela prili\u010dno simptomati\u010dno u pogledu ameri\u010dkog neokolonijalizma. Kako gledate na sve to? Ho\u0107e li ova godina biti prekretnica, kako neki predvi\u0111aju?<\/p><\/blockquote>\n<p>Mislim da je prekretnica bila prije otprilike 30 godina.<\/p>\n<blockquote><p>U kojem smislu?<\/p><\/blockquote>\n<p>Pa, znate, ne mislim da se radi samo o Sjedinjenim Dr\u017eavama. Radi se i o NATO-u. A NATO, u osnovi, mo\u017eete zamijeniti rije\u010dju Lockheed [ameri\u010dka kompanija koja proizvodi naoru\u017eanje].<\/p>\n<p>NATO se predstavlja kao savezni\u010dka organizacija koja uklju\u010duje Europu, ali u su\u0161tini samo distribuira Lockheedov materijal. Svaka europska zemlja koja je \u010dlanica NATO-a mora kupiti njihov borbeni zrakoplov F-35. Dakle, u osnovi se financira korporatokracija, koja nije nu\u017eno samo ameri\u010dka stvar. Korporatokracija, jer se radi o globalnim konglomeratima multinacionalnih kompanija. I to je velik problem, jer ne postoji institucija koja bi te multinacionalne kompanije mogla dr\u017eati odgovornima. Kompanije \u010dak sklapaju ugovore koji im omogu\u0107uju da tu\u017ee dr\u017eave. I tako zapravo \u017eivimo u naopakom svijetu.<\/p>\n<p>Ne mislim da je problem u Trumpu ili Bidenu ili bilo kojoj administraciji. Naravno, Trump je vrlo uznapredovali simptom, ali ipak samo simptom ne\u010dega \u0161to je mnogo dublje i sustavnije.<\/p>\n<p>U filmu Shadow World postoji analiza kako korporacije, putem lobisti\u010dkog sustava i kadrovskim rotacijama, zapravo kontroliraju vlade. A korporacije su multinacionalne. Isto vrijedi i za Europski parlament. Tamo ima vi\u0161e lobista nego politi\u010dara. U Washingtonu postoje tri lobista za obranu na svakog politi\u010dara. Mislim da je to pravi problem. A Trump samo ja\u0161e na tom valu. Za mene je on simptom sustavnijeg problema.<\/p>\n<p>To smo analizirali u filmovima Blue Orchids i Shadow World, a na druk\u010diji na\u010din i u Soundtracku za dr\u017eavni udar, gdje je industrija rudarenja problem.<\/p>\n<blockquote><p>Na \u0161to to\u010dno mislite?<\/p><\/blockquote>\n<p>Katanga je bila privatno vlasni\u0161tvo belgijskog kralja Leopolda II i konglomerata kompanije Union Mini\u00e8re, u kojoj su poslovne interese i vlasni\u010dke udjele imali u Ujedinjenom Kraljevstvu i u Sjedinjenim Dr\u017eavama.<\/p>\n<p>William Burden, koji je bio predsjednik MoMA-e, savjetnik Pentagona, direktor Lockheeda, a potom i ameri\u010dki veleposlanik u Bruxellesu, zapravo je bio tajni agent CIA-e.<\/p>\n<p>Isto vrijedi i za Fostera Dullesa. Foster Dulles bio je ameri\u010dki dr\u017eavni tajnik. Bio je odvjetnik tvrtke koja je imala udjele u Union Mini\u00e8reu. Zamjenik ministra obrane u to vrijeme tako\u0111er je imao udjele u toj tvrtki. Dakle, ponovno, nije rije\u010d samo o tome da je Belgija bila uklju\u010dena u ubojstvo i svrgavanje Patricea Lumumbe, prvog demokratski izabranog vo\u0111e Konga. Radilo se i o globalnom konglomeratu koji je imao pipke na obje strane Atlantika.<\/p>\n<p>Mislim da se predsjednik Eisenhower tada bojao raspada NATO-a u kontekstu podjele na Istok i Zapad. Na\u010din na koji je svijet bio podijeljen naveo ga je da podr\u017ei kolonijalne zemlje.<\/p>\n<p>Mislim da je \u201epostkolonijalizam\u201c pogre\u0161an naziv. Ja bih takvo stanje stvari nazvao neokolonijalizmom, pojmom koji ste i sami spomenuli ranije. Mislim da je 1960. bila nulta to\u010dka u pogledu no\u0161enja Zapada s neovisno\u0161\u0107u novih zemalja. Bio je to neokolonijalni grabe\u017e. I mislim da je ubojstvo Patricea Lumumbe bila nulta to\u010dka. Od tada se situacija samo pogor\u0161ava.<\/p>\n<p>Dakle, prekretnica se dogodila mnogo ranije. Ako ne promijenimo paradigmu profita u paradigmu izgradnje dru\u0161tvenog tkiva, ne\u0107emo rije\u0161iti ovaj problem. Mislim da je to ono \u0161to je u kona\u010dnici na kocki.<\/p>\n<blockquote><p>Ujedinjeni narodi va\u017ena su tema u va\u0161em posljednjem filmu. Smatrate li da je ta institucija danas potpuno obezvrije\u0111ena?<\/p><\/blockquote>\n<p>Petnaesta Op\u0107a skup\u0161tina UN-a koju tematiziramo u filmu Soundtrack za dr\u017eavni udar, bila je izuzetna. Ne samo da je rezolucija o dekolonizaciji predlo\u017eena i usvojena 14. prosinca 1960., nego je i 16 afri\u010dkih zemalja primljeno u \u010dlanstvo, me\u0111u njima i Kongo. To je uzrokovalo globalni pomak jer je Globalni jug dobio ve\u0107inu u skup\u0161tini.<\/p>\n<p>No kasnije u filmu imamo Kwamea Nkrumaha koji predla\u017ee da Afrika ima mjesto u Vije\u0107u sigurnosti. Naravno, jo\u0161 uvijek nije dobila svoje mjesto. Dakle, UN je i dalje kolonijalna institucija, \u0161to je postalo o\u010ditim tijekom glasanja o Gazi. Veto koji su Sjedinjene Dr\u017eave ulo\u017eile simptom je \u010dinjenice da se situacija u osnovi nije promijenila.<\/p>\n<p>\u010cak i kada mladi ljudi do\u0111u s velikom nadom da \u0107e promijeniti svijet, uvijek ih ugu\u0161e direktive pojedinih dr\u017eava. Direktive koje su i dalje usmjerene isklju\u010divo na kontrolu. Mislim da je i tu na djelu autoritarni stav centralizirane vlasti koji ne ulazi u dijalog s onim \u0161to se doga\u0111a na terenu.<\/p>\n<p>Mislim da nedostaje osje\u0107aj dijaloga. On ne mora dolaziti samo odozgo. Mo\u017ee dolaziti i odozgo i odozdo. I mora postojati dijalog izme\u0111u ta dva nivoa.<\/p>\n<blockquote><p>Manipulacija medijima \u010desta je tema u va\u0161em radu. Kako gledate na trenuta\u010dno stanje stvaranja konsenzusa? Je li danas gore nego za vrijeme Hladnog rata?<\/p><\/blockquote>\n<p>Mislim da je do\u0161lo do ontolo\u0161kog pomaka. Umjesto da govorimo o manipulaciji medijima, moramo govoriti o manipulaciji same stvarnosti. Tijekom administracije Georgea W. Busha, Karl Rove, zamjenik \u0161efa kabineta, izjavio je da oni u osnovi posjeduju stvarnost. \u201eMi zapravo stvaramo stvarnost\u201c, rekao je, ovisno o tome kako se dru\u0161tvo mijenja.<\/p>\n<p>To vi\u0161e nije manipulacija medijima. Na kocki je sama stvarnost. Nekada su mediji morali susti\u0107i stvarnost, a danas stvarnost mora susti\u0107i medije. Mislim da je to ontolo\u0161ki pomak.<\/p>\n<blockquote><p>Kada se taj pomak dogodio?<\/p><\/blockquote>\n<p>Jedanaesti rujna je dobar primjer. Slavoj \u017di\u017eek govori o tome kako je, unutar politi\u010dki nesvjesnog, izgledalo kao da je Hollywood pretekao stvarnost. Ono \u0161to smo vidjeli 11. rujna ve\u0107 je \u017eivjelo u politi\u010dkom nesvjesnom mainstream medija i vratilo se Sjedinjenim Dr\u017eavama kao stvarnost. Tako to definira \u017di\u017eek.<\/p>\n<p>Primjerice, u Siriji je 2014. na dnevni red stavljeno uklanjanje Ba\u0161ara al-Asada, sirijskog lidera, i stvoren je ISIS. Stvarnost je stvorena i sponzorirana.<\/p>\n<p>Bandar bin Sultan Al Saud, koji je tada bio poznat kao Bandar Bush, pomogao je u stvaranju ISIS-a u Siriji. Time je stvoren posredni\u010dki rat, koji proizvodi stvarnost koja potom utje\u010de na odluke, poput slanja projektila ili dronova iz Sjedinjenih Dr\u017eava. Dakle, ne radi se o manipulaciji medijima, nego o tome kako se manipulira stvarno\u0161\u0107u. Karl Rove je to otvoreno rekao. To je mnogo perverznije od manipulacije medijima.<\/p>\n<p>Novinarstvo je danas u osnovi glasnogovornik korporativnih medijskih konglomerata, a ako se bavite pravim istra\u017eiva\u010dkim novinarstvom, progla\u0161avaju vas kriminalcem, poput Juliana Assangea. Pravo novinarstvo je kriminalizirano. Mediji su sami po sebi stvaratelji stvarnosti.<\/p>\n<blockquote><p>Tko su danas \u201ekorisni idioti\u201c imperijalnih projekata velikih sila?<\/p><\/blockquote>\n<p>Dopustite da vas ispravim.<\/p>\n<p>U filmu vidimo Abbey Lincoln zajedno s Rosom Guy i Koalicijom za prava \u017eena u Harlemu kako upadaju u Vije\u0107e sigurnosti UN-a. Ne mislim da su one bile \u201ekorisni idioti\u201c. One se zapravo suprotstavljaju korisnim idiotima, a to su ameri\u010dki predstavnici u Ujedinjenim narodima.<\/p>\n<p>Istina je da su neki bili kori\u0161teni kao jazz-ambasadori, ali to je bilo vrlo shizofreno, jer su mnogi od njih u Sjedinjenim Dr\u017eavama bili gra\u0111ani drugog reda. Ve\u0107ina njih nisu bili pasivni akteri.<\/p>\n<p>\u010cak i kada Louis Armstrong sjedi nasuprot Larryja Devlina u Katangi u isto\u010dnom Kongu \u2013 a upravo taj Devlin iste ve\u010deri kuje zavjeru i pla\u0107a Mobutua, koji planira ubojstvo Patricea Lumumbe \u2013 koristi Armstronga, ali on se protivi Mo\u00efseu Tshombeu, tada\u0161njem predsjedniku Katange i marioneti kompanije Union Mini\u00e8re. Armstrong mu se suprotstavlja i govori da igra za veliki novac. Armstronga koriste kao propagandno sredstvo, ali on odbija \u0161utjeti.<\/p>\n<p>\u201eKorisni idioti\u201c se danas mo\u017eda nalaze u glazbenoj industriji koja je postala dijelom sistema koji nas pretvara u potro\u0161a\u010de umjesto u gra\u0111ane. Mislim da se industrija zabave, u odre\u0111enom smislu, prodala.<\/p>\n<blockquote><p>Belgija i ova podru\u010dja koja su bila dio biv\u0161e socijalisti\u010dke Jugoslavije, jedne od osniva\u010dica Pokreta nesvrstanih, imaju znatno razli\u010dita iskustva Hladnog rata. Kako se danas u Belgiji gleda na razdoblje Hladnog rata i sudjelovanje zemlje u prvim godinama neovisnosti Konga?<\/p><\/blockquote>\n<p>Vrlo ograni\u010deno. Ali postoji priljev Afro-Europljana koji doprinose neokolonijalnoj raspravi. Dakle, promjena je u tijeku. No treba znati da je tek prije dvije godine Lumumbin zub vra\u0107en, a Juliana Lumumba, k\u0107i Patricea Lumumbe, pozvana je u Kraljevsku pala\u010du.<\/p>\n<p>Kada je Ludo De Witte 1999. objavio knjigu o ubojstvu Patricea Lumumbe, osnovana je parlamentarna komisija sa slabim efektima.<\/p>\n<p>Film zavr\u0161ava tvrdnjom da je belgijska vlada bila suu\u010desnik u ubojstvu. Jo\u0161 uvijek nisu to u potpunosti priznali. I dalje se poku\u0161ava zata\u0161kati. Kada je kraljevski par prije dvije godine posjetio Kongo, vodila se rasprava o tome trebaju li se ispri\u010dati ili tek izraziti \u017ealjenje. Ako se ispri\u010daju, priznaju zlo\u010din i moraju dopustiti razgovore o reparacijama. Ako ka\u017eu da \u017eale, nema daljnjih posljedica.<\/p>\n<p>Jo\u0161 uvijek postoje teme o kojima se ne smije govoriti. Na primjer, genocid iz 1964. Neki komandosi i dalje slave oslobo\u0111enje bijelaca u Kisanganiju, nekada\u0161njem Stanleyvilleu. No sam genocid i dalje se gura pod tepih.<\/p>\n<p>Postoji svojevrsni balon, kao i oko svakog va\u017enog svjetskog doga\u0111aja.<\/p>\n<p>Rekao bih da to vrijedi i za narative koji se ti\u010du Ukrajine. Mislim da i tamo tako\u0111er ima puno dezinformacija.<\/p>\n<blockquote><p>Na \u0161to to\u010dno mislite?<\/p><\/blockquote>\n<p>Malo tko se sje\u0107a da je Gorba\u010dov doslovno dobio obe\u0107anje Zapada da \u0107e se zaustaviti \u0161irenje NATO-a kada je povukao trupe iz zemalja Isto\u010dnog bloka. O tome se nikada ne govori. Pregovori o miru s Putinom mogli su se dogoditi mnogo ranije, ali je nastavak rata namjerno potaknut kao na\u010din da se nastavi prodaja oru\u017eja.<\/p>\n<p>Zelenski dobiva 40 milijardi dolara ameri\u010dkih poreznih obveznika. Mo\u017eda se 20 milijardi vrati ameri\u010dkim korporacijama za kupnju oru\u017eja, a mo\u017eda ne\u0161to zavr\u0161i i u Monte Carlu. Tih 100 milijuna dolara o kojima se nedavno puno pri\u010dalo u kontekstu Zelenskijeve vlade vrlo je mali iznos kada govorimo o sumi od 40 milijardi.<\/p>\n<p>Ne govorim to zato \u0161to zagovaram rat ili zato \u0161to sam Putinov apologet. I dalje mo\u017eete kritizirati i biti kriti\u010dni prema na\u010dinu na koji Zapad gura odre\u0111enu agendu. Vrlo \u010desto se nekoga etiketira kao teoreti\u010dara zavjere kako bi se izbjeglo suo\u010diti s istinom.<\/p>\n<blockquote><p>Jeste li film Soundtrack to a Coup d\u2019\u00c9tat prikazivali u afri\u010dkim zemljama? Ako jeste, kako je publika reagirala?<\/p><\/blockquote>\n<p>U osnovi, tamo nema puno kina, ali film je piratiziran u Kongu, \u0161to ja do\u017eivljavam kao kompliment. Film je distribuiran u Nairobiju. Lumumbina unuka ga \u017eeli prikazati u Kin\u0161asi. Premijera je bila u Bruxellesu, u Matongeu, u \u010detvrti u Bruxellesu gdje \u017eivi velika kongoanska zajednica.<\/p>\n<p>Kongoanska zajednica je organizirala projekciju u Harlemu, u Maysles Centru. Imao sam dug razgovor s aktivistom Kambaleom Musavulijem u Harlemu, gdje je bio glasnogovornik organizacije udru\u017eenja prijatelja Konga.<\/p>\n<p>Vrlo otvoreno govorim o onome \u0161to se doga\u0111a u isto\u010dnom Kongu, jer je danas u Kongu deset \u017eena silovano svake minute, \u0161to je izravna posljedica onoga \u0161to je uspostavljeno nakon doga\u0111aja prikazanih u filmu. Na kraju filma prikazujemo statistike. Postoji izravna povezanost izme\u0111u rudarskih nalazi\u0161ta u isto\u010dnom Kongu i statistike silovanih \u017eena. Takva situacija traje i dalje.<\/p>\n<p>M23, privatna paravojna organizacija koja je izravno odgovorna za ta silovanja, tako\u0111er se odr\u017eava uz potporu Kagamea, vo\u0111e Ruande, a Europski parlament mu \u010duva le\u0111a jer mu i dalje \u0161alju oru\u017eje. Nazivaju ga \u010dovjekom koji je rije\u0161io probleme u Ruandi, ali to je smijurija, jer on zapravo ispra\u017enjava isto\u010dni Kongo i \u0161alje resurse u Kinu, kao i zlato koje preko Ruande zavr\u0161ava u Saudijskoj Arabiji, a Ruanda uop\u0107e nema zlato.<\/p>\n<blockquote><p>Dakle, ta neokolonijalna situacija i dalje postoji na \u0161tetu \u017eena u isto\u010dnom Kongu. Europa je u tome suu\u010desnik. U dijalogu sam s Malijamungu Muhande, koja je objavila \u010dlanak u magazinu The Nation o \u201esuu\u010desni\u010dkoj \u0161utnji\u201c. Rekla je: \u201eSvi gledaju Soundtrack, ali \u0161to \u0107emo dalje?\u201c<\/p><\/blockquote>\n<p>Njezin stric nedavno je tako\u0111er ubijen od strane M23 u isto\u010dnom Kongu i ona je sna\u017ena zagovornica ove teme. Kada smo i\u0161li na dodjelu Oscara, pripremili smo govor o silovanim \u017eenama u isto\u010dnom Kongu.<\/p>\n<p>No Other Land je pobijedio, a ipak se ni\u0161ta nije promijenilo na Zapadnoj obali ili u Gazi. Sva ta priznanja na kraju djeluju poput flastera na rani. Ljudi iz filma i dalje umiru u Palestini.<\/p>\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"5oTBN4p5o1\"><p><a href=\"https:\/\/h-alter.org\/kultura\/kolonijalizam-kakav-imamo-danas\/\">Kolonijalizam kakav imamo danas<\/a><\/p><\/blockquote>\n<p><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Kolonijalizam kakav imamo danas&#8221; &#8212; H-Alter\" src=\"https:\/\/h-alter.org\/kultura\/kolonijalizam-kakav-imamo-danas\/embed\/#?secret=NY6DMEn5Gb#?secret=5oTBN4p5o1\" data-secret=\"5oTBN4p5o1\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Johan Grimonprez, belgijski redatelj: Financiranjem NATO-a financira se korporatokracija globalnog konglomerata multinacionalnih kompanija koje proizvode oru\u017eje. UN je i dalje kolonijalna institucija, \u0161to je postalo o\u010ditim tijekom glasanja o Gazi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":449083,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-449080","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449080","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=449080"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449080\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":449084,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449080\/revisions\/449084"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/449083"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=449080"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=449080"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=449080"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}