{"id":44903,"date":"2010-05-05T21:03:52","date_gmt":"2010-05-05T21:03:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=44903"},"modified":"2010-05-05T21:03:52","modified_gmt":"2010-05-05T21:03:52","slug":"grcka-kriza-ili-pocetak-kraja-globalne-ekonomije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/05\/05\/grcka-kriza-ili-pocetak-kraja-globalne-ekonomije\/","title":{"rendered":"Grcka kriza ili pocetak kraja globalne ekonomije"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Dzavid Kahari<\/strong><\/em><\/p>\n<p>U vodom okruzenom&nbsp;prebivalistu New Yorka, jednog popodneva sam bio u mogucnosti da ulovime ribe dovoljno da prehranim dvadeset porodica uz potrosenih 5 dolara (za gliste). Posle nekoliko sati ribolova, zbog nezadovoljavajucih propisanih duzina, primoran sam bio da sretne ribe vratim u blagodeti okeana, jer bi me prva kostala 250 dolara, druga 500 i tako redom, a kada bih sve zadrzao, najvjerovatnij bih zavrsio u pritvoru uz advokatske troskove od nekoliko hiljada. <\/p>\n<p>Odlucio sam se za veceru uz manje troskove &#8211; u prodavnicu ribe prigrabih ribu, nekoliko puta zamrznutu, naravno tovljenu i, sto je najinteresatnije, uvezenu iz Kine. <\/p>\n<p>Finansijska kriza Grcke i nevjerovatan odjek u svijetu jos jednom potvrdjuje da svjetska kriza ima daleko duboke korijene. I dok se vecina nacionalnih ekonomija bori za opstanak, neprastalno jaca uloga globalnih finansiskih institucija kao sto su: Medjunarodni Monetarni Fond, Svjetska Banka, Evropska Centralna Banka i Federal Reserve, koje, uz ekonomsku pomoc, preuzimaju politiku nacinalnih ekonomija. <\/p>\n<p>Koliko je neizbjezno zaduzivanje za goli opstanak nacinalnih ekonomija podredjeno uslovima globalnih institucija, toliko su uslovi globalnih institucija u suprotnosti sa prohtjevima gradjana ugrozenih ekonomija. Evropeizacijom, odnosno kreiranjem Euro-nacije bez nacionalnog indentiteta, ujedinjenjem nejednakih ekonomija pod jednakim uslovima i stvaranjem jedinstvene monetarne unije bez jedinstvene ekonomije &#8211; potvrdjuje zablude &#8211; gdje su se izmijesale &#8211; babe i zabe. <\/p>\n<p>Naravno, jedinstvena Evropa bi imala smisla kada bi se uz prosirenje istocno-evropskih zemalja postavili mehanizmi zastite evropske ekonomije od nelojalnog uticaja svjetskih centara moci. Gdje bi se perifernim ekonomijima, odnosno ekonomijama u razvoju, ponudile proizvodnje uz nesto vece troskove, a centri evropske moci obezbjedivali trziste i snosile povecane troskove nabavke dobara, uz rijesenost za investicionim ulaganjima za modernizaciju i dugorocnu ekonomsku saradnju. <\/p>\n<p>Medjutim, dominacija multi-nacionalnih kompanija i uticaj istih na politicke odluke, globalna ekonomija postaje jedino opravdano ekonomsko shvacanje i sve vise prihvaceno nuzno zlo, gdje se svako u ime globalizacije poistovjecuje sa svjetskim poretkom i prsi svojom svjetskom pripadnoscu. Tako da uz politicko-ekonomske odluke nacinalnih vlada, gdje oni na vlasti objezbjedjuju sopstvenu korist siromasenjem nacionalnih ekonomija i prelivanjem nacionalnog bogastva u sefove globalnih timova i, indirektno, na racune menadzerskih igraca, cjelokupnu svjetsku proizvodnju prepustaju jeftinoj radnoj snazi Istoka. <\/p>\n<p>Kriza kao ova sadasnja u Grckoj nije slucajnost, a nece biti ni poslednja. Periferne ekonomije Evrope pod ucestalim teskocama ekonomskog indentiteta, velikom nezaposlenoscu, sve manjim budzetskim prihodima i odlivom domaceg kapital za nabavku svakodnevne robe, proizvedene uglavnom u Kini, su neminovno predodredjene na sve ucestalije zaduzivanje i na kraju totalno nacionalno bankrotstvu. <\/p>\n<p>Globalizacija, koja po normalnim shvacanjima podrazumjeva ukljucuvanje svih nacionalnih ekonomija u preraspodjeli rada i time razmjenu dobara srazmjerno nacionalnim mogucnostima i potrebama stanovnistva, je uglavnom pretvorena u globalnu otimacinu gdje oni najveci u globalu koriste jeftinu radnu snagu dalekog Istoka, drzavnu diktaturu u odnosu na radnicke prohtjeve i drzavnu monetarnu politiku gdje se depresijacijom domace valute uglavnom cjelokupna proizvodnja usmjerava ka izvozu. <\/p>\n<p>Nista lose u tome kada bi se roba namijenjena izvozu prodavali po trzisnoj cjeni umjesto pod nerealno niskim cjenama uvoznicima ili globalnim igracima, a zatim uz astronomske marze nudila opustosenim ekonomijama potrosackih drustva ostalog djela svijeta. Ono sto se od globalnog pristupa danas stvorilo je &#8211; Kina proizvodi &#8211; multinacionalne kompanije izvoze i uvoze &#8211; ostale nacije kupuju &#8211; svjetske financiske institucije ubiraju profit, a nacije siromase. <\/p>\n<p>I onda ekonomski teoreticari pod pokroviteljstvom svjetskih centara finansijske moci dolaze do zakljucka da su razlozi ekonomskih poteskoca: drzavna administracija, drzavni rashodi, penziono &#8211; zdranstvena politika, nelikvidnost domacih banaka, neproduktivnost domace proizvodnje, radnicka udruzenja, troskovi obrazovanja, zaduzenost drzave prilikom kapitalnih infrastukturnih radova i tako redom. Iste te institucije su u svojim globalistickim planovima bezrezervno pomagale nacionalne proizvodjace da svoje proizvodne kapacitete dislociraju i nudile finansijsku pomoc nacionalnim vladama za rjesavanje socijanih problema prilikom zatvaranja proizvodnje, te svakojake programe za prekfalifikaciju radnika u sektore usluga. Tako da danas &quot;plodove&quot; takve politike uzivaju Grcka, Portugalija, Spanija, jos ranije Island, a u neposrednoj buducnosti jos mnoge zemlje koje su, uglavnom, svoje proizvodne kapacitete zamjenile usluznim djelatnostima nudeci proizvode Kine. <\/p>\n<p>Nema drustvenog prosperiteta bez stvaranja novih vrijednosti, a nove se vrijednosti ne stvaraju kupovinom i preprodajom, nove se vrijednosti stvaraju proizvodnjom, oplodjavanjem domacih sirovina radom, davanjem proizvodima duhovni sadrzaj domaceg terena i ponosnim predstavljenjem takvog proizvoda drugima. Nove se vrijednosti stvaraju konkuretnoscu kvaliteta, ideja, dizajna, uslova proizvodnje, sposobnocsu proizvodjaca i drustvenom podrskom. Novi se proizvodi stvaraju nagradom za one najbolje i posledicama za one neodgovorne. Novi se proizvodi stvaraju gdje se odgovorni drustveni cinioci ponasaju shodno svojim drustvenim obavezama u zastiti proizvodjaca i onih ciji se dugorocni odnosi prema drustvu temelji poslovne politike. Novi se proizvodi stvaraju gdje se spekulativnim namjerama jasno daje do znanja da je domaci teren otvoren za istinsku konkurenciju i da ce se svaka nelojalna namjera shodno zakonu sakcionisati. <\/p>\n<p>Samo se drustvenom rijesenoscu za stvaranjem novih vrijednosti moze izbjeci sudbina grckog broda, koji uz polagano tonjenje prijeti da povuce za sobom spasilacke mornarice Evrope. <\/p>\n<p>U zasjenku industriskih centara Kine, gdje su se mnoge mocvare pretvorile u uzgajalista ribe i gdje su uzgajivaci uglavnom supruge samaca fabrickih stanova kineske stvarnosti, uzgajaju se ribe za trziste zemalja gdje se ulov sakcionise krivolovnim kaznama. I zaista nista u tome nije lose kada bi ta ista uzgajivacica bila u mogucnosti jednom mjesecno da okusi tu istu ribu, bar i po cijeni koju sam ja platio. <\/p>\n<p><em>New York<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Dzavid Kahari U vodom okruzenom&nbsp;prebivalistu New Yorka, jednog popodneva sam bio u mogucnosti da ulovime ribe dovoljno da prehranim dvadeset porodica uz potrosenih 5 dolara (za gliste). Posle nekoliko sati ribolova, zbog nezadovoljavajucih propisanih duzina, primoran sam bio da sretne ribe vratim u blagodeti okeana, jer bi me prva kostala 250 dolara, druga 500 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44903","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44903","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44903"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44903\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44903"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44903"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44903"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}