{"id":449001,"date":"2026-01-15T05:11:06","date_gmt":"2026-01-15T04:11:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=449001"},"modified":"2026-01-15T05:11:06","modified_gmt":"2026-01-15T04:11:06","slug":"ne-zanima-me-sloboda-vec-oslobodjenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/01\/15\/ne-zanima-me-sloboda-vec-oslobodjenje\/","title":{"rendered":"Ne zanima me sloboda, ve\u0107 oslobo\u0111enje"},"content":{"rendered":"

S karlov\u010dankom palestinskih korijena i \u010dlanicom Inicijative za slobodnu Palestinu Lindom Al Rajabi razgovaramo o aktivizmu i \u0161irem politi\u010dkom kontekstu koji odre\u0111uje \u017eivot Palestinaca u i izvan Palestine<\/strong><\/p>\n

Razgovaraju: Mara \u0110ukez, Ivona Kos, Marin Hi\u017ear<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

I Hrvatica i Palestinka. Korijeni su Lindi Al Rajabi uvijek bili te\u0161ka tema. Otac Palestinac, pedijatar obrazovan u Jugoslaviji o\u017eenio se Hrvaticom iz Karlovca. Cijeli \u017eivot bio joj je obojen time. Palestina je za nju bila ona koju je znala posje\u0107ivati, zapam\u0107ena kroz ljetne praznike provedene u djedovom masliniku, kao i ona Palestina koja je predstavljana u medijima, politikama i razgovorima u Hrvatskoj. Ta druga slika Palestine dramati\u010dno se promijenila u protekle dvije godine, od kada je 7. listopada 2023. godine Izrael u\u0161ao u najnoviji val vojne devastacije podru\u010dja okupirane Gaze.<\/p>\n

Linda je tada pokrenula svoju borbu ovdje, u sklopu Inicijative za slobodnu Palestinu \u2013 borbu za sebe, za druge, za palestinsko tlo i zajednicu koja ju je prihva\u0107ala kao svoju. U trenutku kada svijet ve\u0107 dvije godine promatra genocid nad palestinskim stanovni\u0161tvom Gaze, s Lindom razgovaramo o osobnim iskustvima, aktivizmu i \u0161irem politi\u010dkom kontekstu koji odre\u0111uje \u017eivot Palestinaca u i izvan Palestine.<\/p>\n

Mo\u017eete nam re\u0107i ne\u0161to o sebi i korijenima koji Vas ve\u017eu za Palestinu?<\/p><\/blockquote>\n

Ro\u0111ena sam 1983. godine u Biha\u0107u. \u017divjeli smo u Bosni. Moj tata je do\u0161ao u Hrvatsku s 18 godina, iz Palestine u Zagreb i tu je diplomirao. Prvi posao koji je dobio kao pedijatar bio je u Dugoj Resi. Tu su se on i moja mama, tekstilna in\u017eenjerka, upoznali jer je ona iz sela pokraj Karlovca. Tata je onda dobio ponudu da ode u Dom zdravlja u Velikoj Kladu\u0161i, a rodila sam se u Biha\u0107u jer je ginekolog tamo bio tatin prijatelj i porodio je sve troje djece moje majke.<\/p>\n

Kada je po\u010deo rat, mi smo zapravo bili evakuirani kao stranci. Do\u0161li smo u Karlovac, a Karlovac je tada bio bastion desnice, u\u017easno pogo\u0111en ratom. Moj tata je bio pedijatrijski kardiolog, i iako karlova\u010dka bolnica tada nije imala pedijatrijskog kardiologa, nisu ga htjeli zaposliti. Izme\u0111u ostalog, nama su i tajne slu\u017ebe dolazile stalno na vrata, radili premeta\u010dine stana i bu\u0161ili gume.<\/p>\n

Zato \u0161to je Palestinac?<\/p><\/blockquote>\n

U Karlovac je tada do\u0161lo puno izbjeglica i prognanika, jako puno ljudi je dolazilo iz Slunja pa su i Slunjani tada bili stranci, a kamoli \u201cAl Rajabi\u201d! Nama su stalno trgali kastli\u0107e od po\u0161te, skidali imena s njih, pisali \u201cmusli\u0107i\u201d \u2013 nisam tada ni znala \u0161to to zna\u010di. Dakle, 1992. smo do\u0161li u Karlovac. Tata je 1994. oti\u0161ao u Palestinu pa se vratio kada se razbolio. Ja sam ostala ovdje zbog mame i jer ja volim Karlovac kao grad, ima lijepu vizuru. Ali, kad gleda\u0161 svjetonazorski\u2026<\/p>\n

Kako se u Karlovcu i Hrvatskoj predstavljate ljudima? Jeste li za njih Hrvatica palestinskih korijena ili Palestinka u Hrvatskoj?<\/p><\/blockquote>\n

Trebale su mi godine da izmirim te svoje razli\u010dite identitete, jedna od mojih velikih tema jest pripadanje \u2013 nepripadanje. Do\u0161li smo ovdje i nismo bili ba\u0161 prihva\u0107eni jer smo bili stranci. Onda bih dolazila u Palestinu gdje su svi nevjerojatno ljubazni i za njih sam Palestinka, ali opet Palestinka koja ne pri\u010da tako dobro arapski, Palestinka na kojoj se vidi da ne \u017eivi tamo i da nije odrasla tamo. To pitanje Palestine mi je uvijek bila \u017eiva rana. Ljudi ovdje nisu znali kako to tamo izgleda, \u0161to to tamo jest \u2013 \u0161to je \u017eivot pod vojnom okupacijom, kako ti izgleda dan kada \u017eivi\u0161 pod okupacijom. Kada smo po\u010deli dolaziti tamo, ja sam bila u \u0161oku. Stalno si pod ni\u0161anom i gdje god do\u0111e\u0161 \u010dekaju ljudi s pu\u0161kama koji te potpuno dehumaniziraju i poni\u017eavaju na sve mogu\u0107e na\u010dine.<\/p>\n

Ja sam 20 godina tamo provodila ljeta, poneke zimske praznike, a nakon \u0161to sam diplomirala provela sam u Palestini jo\u0161 tri mjeseca. Tebi stalno govore da si \u0161takor, da si subhuman, vrlo ti jasno to daju do znanja. Dolazimo na aerodrom i odvode nas u posebnu prostoriju, tamo te ispituju kao da si najve\u0107i kriminalac. Ja sam kao dijete odrastala tako da sam internalizirala sliku o sebi kao nedovoljnoj. Dugo mi je trebalo da izmirim te polove, stanem na \u010dvrsto i znam \u0161to jesam.<\/p>\n

Dakle, Vi ste tijekom svog \u017eivota posje\u0107ivali Zapadnu obalu, a dio obitelji vam i dalje tamo \u017eivi. Kakvog se \u017eivota na Zapadnoj obali sje\u0107ate?<\/p><\/blockquote>\n

Moja obitelj je barem 20 generacija u Hebronu, najve\u0107em gradu na Zapadnoj obali. Jedno izraelsko naselje koje je bilo pored Hebrona, Kiryat Arba, \u0161irilo se do te mjere da su do\u0161li do samog centra Hebrona i zatvorili te stare ulice, pa i ulicu koja je bila \u017eila kucavica trgovine u Hebronu. U njoj danas vi\u0161e nema palestinskih du\u0107ana, niti Palestinci tamo uop\u0107e smiju hodati. Kada se samo proveze\u0161 onuda, mo\u017ee\u0161 vidjeti tu arhitekturu aparthejda \u2013 neke ceste su za Izraelce, druge za Palestince, a sada ih i ukopavaju tako da se Izraelci voze iznad Palestinaca i ne moraju ih ni gledati.<\/p>\n

Mi smo prve godine kad smo do\u0161li \u2013 1994., tada sam imala jedanaest godina \u2013 mogli normalno hodati po tom starom centru, mogli smo u\u0107i u tamo\u0161nju d\u017eamiju. Te smo godine \u010desto i\u0161li u djedov vinograd koji je bio na obroncima Hebrona, okupljali bi se tamo i dru\u017eili se. Normalno bi tamo dolazili autom, a za dvije godine smo ga ve\u0107 po putu morali negdje ostaviti i dalje hodati pje\u0161ice. Nakon jo\u0161 dvije godine, uop\u0107e ne bi ni smjeli do\u0107i do vinograda. Sje\u0107am se da sam ispitala tatu o tome i on je rekao \u201cUzeli su nam ga\u201d, \u201cPa kako misli\u0161 uzeli?\u201d, \u201cNije vi\u0161e na\u0161\u201d, \u201cPa jesu platili?\u201d, \u201cNisu\u201d.<\/p>\n

Stvarno, na\u0161a je obitelj ipak jedna od sretnijih jer nije bila 1948. protjerana s ostale tri \u010detvrtine stanovni\u0161tva Palestine. Svi izraelski gradovi danas stoje na kostima tih Palestinaca. Mislim da se treba adresirati kako je Izrael stvarno nastao. Izrael je doista jedan projekat koji ne bi mogao biti sproveden bez Ujedinjenog Kraljevstva i bez konstantne pomo\u0107i i pokrivanja Zapada, diplomatskog, trgovinskog i vojnog.<\/p>\n

S vremenom sve jasnija postaje pozadina ovoga genocida i 80 godina okupacije koju su zemlje Zapada financirale i organizirale prije nego \u0161to se uop\u0107e provela u djelo. Ipak, izgleda da su sada u ulozi mirotvoraca, donijele su dogovor o primirju. Kako tuma\u010dite ovu reorijentaciju, od negiranja nasilja prema primirju u Gazi?<\/p>\n

Ovo primirje, ili mirovni sporazum kako ga nazivaju\u2026 Oni pozivaju narod koji trpi genocid da do\u0111e pregovarati sa svojim kolja\u010dima kako bi oni stali s pokoljem, a da Palestinci pritom rade u\u017easno velike ustupke. Oni tra\u017ee razoru\u017eavanje, demilitarizaciju dru\u0161tva u Gazi, a nitko istovremeno ne pri\u010da o demilitarizaciji izraelskog dru\u0161tva, kao kada primjerice do\u0111e\u0161 u Tel Aviv i vidi\u0161 mlade ljude u civilu kako cestom hodaju sa strojnicama. Mame koje guraju kolica s bebama i imaju pu\u0161ke na ramenima. To su neki prizori, da ih izolira\u0161, mora\u0161 prepoznati da ne\u0161to nije u redu.<\/p>\n

Kako bi dogovor o primirju mogao utjecati na budu\u0107nost Gaze, Zapadne obale i Palestine op\u0107enito?<\/p><\/blockquote>\n

Meni je ovo primirje kao i svi mirovni pregovori koji su trajali od 1948. do danas \u2013 oni su tu da odr\u017ee neki status quo za \u010dije vrijeme trajanja Izrael nastavlja sa svojim fragmentiranjem Zapadne obale i aneksiranjem dijela po dijela. Pokolj je morao stati, ina\u010de bi ih sve izbrisali, ali \u0161to to sada zna\u010di? Dogovoreno je da \u0107e dnevno 600 kamiona humanitarne pomo\u0107i ulaziti u Gazu, a opet za dva-tri dana Izrael mijenja mi\u0161ljenje i ka\u017ee 300. Pa i u prva tri dana ne u\u0111e niti jedan kamion s medicinskom pomo\u0107i\u2026 Ti ljudi nemaju antibiotika, nemaju zavoja. 40 posto pacijenata na dijalizi u Gazi je umrlo jer dijaliza ne postoji. Cijeli sustav je uni\u0161ten, to je planirano i ne predstavlja ni\u0161ta novo. Pou\u010dena iskustvom, nemam apsolutno ni trunku povjerenja u mirovni sporazum gdje genocidni re\u017eim diktira uvjete tog sporazuma, gdje Palestinci ne sudjeluju u tome. Pa samo Palestinci mogu odlu\u010divati \u0161to \u0107e i kako \u0107e, ne Trump, Zapad i Europa koja je to dvije godine podr\u017eavala.<\/p>\n

Ja sam bijesna nakon svega ovoga. Moje srce je zauvijek slomljeno sa ovime \u0161to se desilo. Nikakve reparacije i nikakva pravda ne mo\u017ee vratiti ono \u0161to se sada procjenjuje na preko 100.000 ubijenih Palestinaca u dvije godine. Ono \u0161to je najbolnije saznanje u ove dvije godine jest koliko palestinski \u017eivot vrijedi, koliko je jeftin, do koje mjere smo dehumanizirani da nas samo tako mogu odbaciti i zgaziti. Palestinci su narod koji odbija biti izbrisan, ne\u0107emo nestati, ne mo\u017eete nas sve pobiti.<\/p>\n

Mo\u017eemo se osvrnuti i na trenutni val priznavanja palestinske dr\u017eave, ponovno od strane europskih zemalja. Mo\u017eemo li ih do\u010dekati kao dobru vijest? \u0160to Vama zna\u010di priznanje Palestine?<\/p><\/blockquote>\n

U ovom trenutnom kontekstu, za mene su ta priznanja stvarno samo isprazna gesta da se odr\u017ei postoje\u0107e stanje. Priznanja su po\u010dela prije nego je dogovoren prekid vatre. \u0160to to uop\u0107e zna\u010di u trenutku kada izraelske snage masovno ubijaju ljude? Mi pri\u010damo o petogodi\u0161njacima koje snajperi ga\u0111aju u glavu. \u0160to u tom trenutku meni zna\u010di priznanje Palestine, ako ono za sobom ne nosi povla\u010denje investiranja u Izrael, embargo na oru\u017eje, prekid svih diplomatskih odnosa s takvim re\u017eimom. Dvije godine se on podr\u017eavao i ovo je pranje krvavih ruku.<\/p>\n

Ovo je mazanje o\u010diju kao i sporazum u Oslu. Palestinci su ga 1993. potpisali daju\u0107i u\u017easno velike ustupke. Pristali su na 21% povijesnog teritorija Palestine, a ono \u0161to se zapravo dogodilo nakon toga jest enklaviranje i fragmentiranje Zapadne obale. Samo u ove dvije godine vi\u0161e je zemlje tamo oduzeto nego jo\u0161 od 1967. Izraelski je ministar Itamar Ben-Gvir unutar prve godine ovoga genocida naoru\u017eao 100.000 stanovnika Zapadne obale. Oni hodaju tamo i pucaju bez ikakvih sankcija, naj\u010de\u0161\u0107e u pratnji i za\u0161titi vojske \u2013 to je izraelska strategija. Sam je Knesset [izraelski parlament] ove godine velikom ve\u0107inom \u2013 dakle i \u010ditava opozicija \u2013 izglasao nepostojanje dr\u017eave Palestine. \u0160to onda zna\u010di priznanje? Mislim da se Izrael treba izop\u0107iti iz svih globalno va\u017enih pitanja, treba prekinuti sve odnose s njima i bojkotirati sve njihove institucije.<\/p>\n

Kako trenutno pri\u010damo o primirju, priznanju dr\u017eavnog teritorija, slanju humanitarne pomo\u0107i, neki bi pretpostavili da Palestina sada vi\u0161e ne treba na\u0161u pozornost i pritisak. \u0160to mislite o tome?<\/p><\/blockquote>\n

Ja mislim da tek sada treba na\u0161u pozornost i na\u0161 pritisak. Sada kada se globaliziralo pitanje Palestine, kada se ne samo razotkrilo \u0161to se sve tamo doga\u0111a, nego i u kojoj su mjeri zapadnja\u010dke vrijednosti, \u010ditave institucije i cijela ostav\u0161tina Drugog svjetskog rata samo mrtvo slovo na papiru. Izrael u\u017easno puno poku\u0161ava gurati tu propagandu, ali cijeli je taj diskurs sada pun pukotina i uru\u0161ava se. Sada nije vrijeme za stati. Ne sloboda, nego oslobo\u0111enje. \u0160to je meni sloboda? Ho\u0107u oslobo\u0111enje, da mogu do\u0107i normalno u Palestinu kada ho\u0107u, kako ho\u0107u, da se tamo mogu kretati normalno, da ne moram oti\u0107i i onda se vra\u0107ati satima zato \u0161to je tu jedan checkpoint proizvoljno danas nastao jer su oni odlu\u010dili zatvoriti selo i ti vi\u0161e ne mo\u017ee\u0161 u\u0107i. To je Palestina.<\/p>\n

Ima svjedo\u010danstava izraelskih vojnika koji govore \u0161to je njima cilj \u2013 utjerati strah u kosti, pokazati da su stalno prisutni, da ti \u017eivi\u0161 s tim da te stalno netko gleda kroz ni\u0161an, da svaki tvoj pokret prati, da te u svakom trenutku mo\u017ee zaustaviti, da te mo\u017ee odvesti, maltretirati, da mo\u017ee\u0161 nestati\u2026 To njihovo odvo\u0111enje ljudi pa dr\u017eanje u administrativnom pritvoru godinama bez ikakve optu\u017enice, bez i\u010dega, kakav je to sustav? Je li to sustav koji je u skladu sa svim ovim zapadnja\u010dkim vrijednostima koje su propagirane do toga da nam izlaze kroz u\u0161i, a ni\u0161ta ne zna\u010de?<\/p>\n

Razmi\u0161ljaju\u0107i dugoro\u010dno, kako izgleda pravda za Palestinke i Palestince koji danas \u017eive u okupiranoj Palestini, ali i izvan nje?<\/p><\/blockquote>\n

Mislim da je pravda nu\u017ena, a \u0161to je pravda? Povratak svih izbjeglica od 1948. Zna\u010di svih. Danas su najve\u0107i broj izbjeglica u svijetu Palestinci koji \u017eive u dijaspori i koji nemaju pravo povratka, ne mogu se vratiti u zemlju gdje su im preci ro\u0111eni, gdje su oni sami ro\u0111eni. Povratak svih izbjeglica, reparacija. Ni\u0161ta od toga ne\u0107e vratiti sve ove brutalno pobijene, ali to je nekakva naznaka. To\u010dka u kojoj sam ja promijenila stav, a to je isto svojevrsno odr\u017eavanje statusa quo, kada se pri\u010da o dvije dr\u017eave \u2013 to vi\u0161e ne dr\u017ei vodu. Jedna dr\u017eava od rijeke do mora. To je moj stav.<\/p>\n

Vratile bismo se na odgovornost koju mi imamo s nastavkom otpora u budu\u0107nosti. Kako mislite da bi on trebao izgledati u sklopu Inicijative za slobodnu Palestinu ili generalno me\u0111u propalestinskim inicijativama?<\/p><\/blockquote>\n

Bojkot, apsolutno. Izravne akcije, direktne akcije su jedan od na\u010dina kako se nenasilnim otporom mo\u017ee ne\u0161to promijeniti. Vidimo kako je to u Velikoj Britaniji zavr\u0161ilo, aktivisti\u010dku su mre\u017eu Palestine Action ne samo zabranili, nego i prozvali teroristi\u010dkom organizacijom zato \u0161to su bacali boju po ratnim avionima. Mislim da je odli\u010dno da se uop\u0107e otvara prostor u kojem se \u010duju palestinski glasovi. Do sada to i nije ba\u0161 postojalo. Ako i jest, bilo je na margini.<\/p>\n

Osje\u0107ate li tu marginu i osobno, imate li osje\u0107aj da se Va\u0161em glasu manje daje za pravo?<\/p><\/blockquote>\n

Definitivno. Ja sam uvijek imala osje\u0107aj da moram dokazivati ili opravdavati svoje iskustvo zato \u0161to sam Palestinka. Kao da nemam taj kredibilitet da govorim o Palestini upravo zato \u0161to sam\u00a0 Palestinka. Pa tek tada imam! Moje rije\u010di kao Palestinke kao da nisu imale tu te\u017einu, nego ako bi do\u0161ao netko neutralan onda \u2013 dobro, sada mo\u017eemo dati va\u017enost i te\u017einu nekome tko to gleda izvana, a ne nekome tko dolazi iznutra.<\/p>\n

I kada se direktno prosvjeduje, ljudi koji nose palestinsko ili arapsko naslje\u0111e dodatno riskiraju izlaskom u javni prostor i diskurs. Otvaraju se pitanja privilegija, sigurnosti, pozicija iz kojih podi\u017eemo glas.<\/p><\/blockquote>\n

Tako je. Mislim da je to definitivno istina i da jedna \u201cIvana Horvat\u201d ima tu privilegiranu poziciju kada istupa u zastupanju prava Palestinaca. Kada su krenule dolaziti izbjeglice s Bliskog Istoka, jo\u0161 uvijek vidi\u0161 \u0161to se doga\u0111a i kako se na\u0161 dr\u017eavni aparat odnosi prema njima i kakav je op\u0107enito mainstream stav prema tim ljudima \u2013 uzet \u0107e nam poslove, silovat \u0107e na\u0161e \u017eene, to su sve divljaci\u2026 To je dio onog kolonijalnog diskursa u nama, kao i sa svakim kolonijalnim projektom \u2013 oni tamo su divljaci koje treba civilizirati i mi \u0107emo njih \u010dizmom civilizirati i demokratizirati. To je dio na\u0161e mainstream retorike.<\/p>\n

Ne mogu da ne primijetim i sada, kod pu\u0161tanja talaca, isti jezik i kod na\u0161ih portala: \u201cprvi zagrljaj nakon toliko dana u zato\u010deni\u0161tvu Hamasa\u201d. Dakle, s jedne strane imamo 20 \u017eivih i 28 Izraelaca kojima su tijela ostala pod ru\u0161evinama, a s druge strane po izraelskim tamnicama preko 10.000 Palestinaca. Izraelska su snage sada natrag poslale 45 tijela koja su spaljena s u\u017eem oko vrata, oko ruku, neki propucani u glavu, neidentificirani. Pa to su isto civili. Tako je bilo i nakon 7. listopada, tada je svaki ubijeni izraelski stanovnik dobio pri\u010du \u2013 \u0161to su voljeli, s \u010dim su se bavili, ime i prezime, a sve palestinske \u017ertve ostaju potpuno bezimene, djeca su samo brojevi i statistika, bez lica i imena, \u017eelja i snova, svega \u0161to svako ljudsko bi\u0107e ima.<\/p>\n

kulturpunkt.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

S karlov\u010dankom palestinskih korijena i \u010dlanicom Inicijative za slobodnu Palestinu Lindom Al Rajabi razgovaramo o aktivizmu i \u0161irem politi\u010dkom kontekstu koji odre\u0111uje \u017eivot Palestinaca u i izvan Palestine<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":449004,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-449001","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449001","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=449001"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449001\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":449005,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/449001\/revisions\/449005"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/449004"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=449001"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=449001"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=449001"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}