{"id":448923,"date":"2026-01-14T04:44:29","date_gmt":"2026-01-14T03:44:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=448923"},"modified":"2026-01-14T04:44:29","modified_gmt":"2026-01-14T03:44:29","slug":"zagonetni-biofotoni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/01\/14\/zagonetni-biofotoni\/","title":{"rendered":"Zagonetni &#8216;biofotoni&#8217;"},"content":{"rendered":"<p>Sva \u017eiva bi\u0107a, uklju\u010duju\u0107i i ljude, bukvalno mogu da svjetlucaju od zdravlja, sugeri\u0161e eksperiment sproveden na mi\u0161evima i listovima dvije razli\u010dite biljne vrste.<\/p>\n<p>Ovaj eksperiment je do\u0161ao do direktnog fizi\u010dkog dokaza zagonetnog fenomena &#8220;biofotona&#8221; koji prestaje nakon smrti.<\/p>\n<p>Fizi\u010dar Vahid Salari sa Univerziteta u Kalgariju i njegov tim tvrde da su posmatrali ultraslabo emitovanje fotona (UPE) koje proizvode \u017eivi organizmi, u o\u0161trom kontrastu sa njihovim mrtvim tijelima, kao i sa nekoliko listova biljaka, prenosi ScienceAlert.<\/p>\n<p>Nauka koja stoji iza biofotona i dalje je kontroverzna. Poznato je da razli\u010diti biolo\u0161ki procesi mogu stvoriti jake svetlosne efekte kroz hemiluminiscenciju. Decenijama se bilje\u017ei spontano zra\u010denje svjetlosnih talasa u rasponu od 200 do 1.000 nanometara iz razli\u010ditih \u0107elijskih reakcija &#8211; od sr\u010danog tkiva krava do bakterijskih kolonija.<\/p>\n<p>Glavni kandidat za izvor tog zra\u010denja su reaktivne vrste kiseonika koje \u0107elije stvaraju kada su pod stresom, usled toplote, toksina, patogena ili nedostatka hranljivih materija.<\/p>\n<p>Na primjer, dovoljne koli\u010dine vodonik-peroksida mogu pokrenuti promjene u mastima i proteinima koji &#8220;izbace&#8221; elektrone u pobu\u0111eno stanje, a kada se oni vrate nazad, osloba\u0111a se foton dovoljne energije.<\/p>\n<p>Kada bi postojao na\u010din da se na daljinu nadgleda stres u tkivima \u017eivih ljudi, \u017eivotinja, usjeva ili bakterija, to bi bio mo\u0107an i neinvazivan alat za istra\u017eiva\u010de i ljekare.<\/p>\n<p>Da bi utvrdili da li se ovaj proces mo\u017ee skalirati sa izolovanih tkiva na \u010ditave organizme, istra\u017eiva\u010di su koristili elektronski poja\u010dane CCD kamere da uporede najslabije emisije svjetlosti sa cijelih mi\u0161eva &#8211; dok su bili \u017eivi, a zatim i mrtvi.<\/p>\n<p>\u010cetiri nepokretna mi\u0161a su pojedina\u010dno stavljana u tamnu kutiju i snimana sat vremena, zatim su eutanazirani i snimani jo\u0161 sat vremena. Njihova tjelesna temperatura je odr\u017eavana \u010dak i nakon smrti, da se toplota ne bi pojavila kao varijabla.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su uspjeli da zabilje\u017ee pojedina\u010dne fotone u vidljivom spektru koji su isijavali iz \u0107elija mi\u0161eva prije i poslije smrti. Razlika u broju fotona bila je jasna &#8211; nakon smrti zabilje\u017een je zna\u010dajan pad UPE emisije.<\/p>\n<p>Sli\u010dni rezultati dobijeni su i kod biljaka Arabidopsis thaliana (model u biologiji) i Heptapleurum arboricola. Kada su biljke bile izlo\u017eene fizi\u010dkim povredama i hemijskim agensima, dobijeni su sna\u017eni dokazi da reaktivne vrste kiseonika vjerovatno stoje iza tog slabog sjaja.<\/p>\n<p>&#8220;Na\u0161i rezultati pokazuju da su povrije\u0111eni djelovi listova u svim uzorcima bili znatno svjetliji od netaknutih djelova tokom svih 16 sati snimanja&#8221;, navode istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu The Journal of Physical Chemistry Letters.<\/p>\n<blockquote>\n<h4>Kontroverzna teoprija njema\u010dkog biofizi\u010dara<\/h4>\n<\/blockquote>\n<p>Fric-Albert Pop (1938\u20132018) je bio njema\u010dki biofizi\u010dar koji je 1970-ih popularisao pojam &#8220;biofotoni&#8221; i tvrdio da su oni ne samo slu\u010dajni nusproizvod, nego koherentna svjetlost koja slu\u017ei kao glavni regulator biolo\u0161kih procesa.<\/p>\n<p>Njegove klju\u010dne hipoteze (koje su najkontroverznije):<\/p>\n<p>DNA djeluje kao antena koja skladi\u0161ti i emituje koherentne biofotone<\/p>\n<p>Biofotoni omogu\u0107avaju instantanu komunikaciju izme\u0111u \u0107elija na daljinu<\/p>\n<p>Koherentnost biofotona je klju\u010d zdravlja (zdrave \u0107elije \u2192 visoka koherencija, bolesne \u2192 haoti\u010dna emisija)<\/p>\n<p>To bi trebalo objasniti regulaciju rasta, regeneraciju, pa \u010dak i svijest<\/p>\n<p>Ove tvrdnje su vrlo slabo prihva\u0107ene u mainstream nauci. Ve\u0107ina istra\u017eiva\u010da smatra da:<\/p>\n<p>Emisija postoji, ali je uglavnom termalna \/ hemijska (slu\u010dajna)<\/p>\n<p>Nema uvjerljivih dokaza za dugoro\u010dnu koherenciju na nivou cijelog organizma<\/p>\n<p>Mnoge Popove interpretacije prelaze u spekulativno podru\u010dje (kvantna koherencija u biolo\u0161kim sistemima na sobnoj temperaturi je izuzetno te\u0161ko odr\u017eiva)<\/p>\n<p>Zbog toga se Popova \u0161ira teorija \u010desto svrstava u grani\u010dno podru\u010dje izme\u0111u nauke i pseudonauke, a u alternativnoj medicini i ezoteriji se \u010desto pretjerano romantizuje (&#8220;ljudi su bi\u0107a svjetlosti&#8221;, &#8220;biofotoni lije\u010de&#8221;, &#8220;kvantno polje svijesti&#8221; itd.).<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/J205COcFU3U?si=rbckNc4O1VaLQYHQ\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sva \u017eiva bi\u0107a, uklju\u010duju\u0107i i ljude, bukvalno mogu da svjetlucaju od zdravlja, sugeri\u0161e eksperiment sproveden na mi\u0161evima i listovima dvije razli\u010dite biljne vrste<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":430319,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-448923","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/448923","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=448923"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/448923\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":448926,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/448923\/revisions\/448926"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/430319"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=448923"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=448923"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=448923"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}