{"id":448835,"date":"2026-01-12T18:43:26","date_gmt":"2026-01-12T17:43:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=448835"},"modified":"2026-01-12T18:43:26","modified_gmt":"2026-01-12T17:43:26","slug":"analiza-cg-treba-rekonstruisana-pro-eu-vlada-da-zavrsi-proces-pristupanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/01\/12\/analiza-cg-treba-rekonstruisana-pro-eu-vlada-da-zavrsi-proces-pristupanja\/","title":{"rendered":"Analiza: CG treba rekonstruisana pro-EU vlada da zavr\u0161i proces pristupanja"},"content":{"rendered":"<p>U zavr\u0161noj fazi pristupanja Evropskoj uniji (EU) Crna Gora bi trebalo da rekonstrui\u0161e sada\u0161nju vladu kako bi efikasno odoljela negativnim spoljnim uticajima, koji \u017eele usporavanje njenog evropskog puta, pi\u0161e u nezavisnoj analizi koju razmatraju evropske diplomate uklju\u010dene u proces integracije na\u0161e dr\u017eave, u<a href=\"https:\/\/beta.rs\/content\/237494-analiza-crnoj-gori-treba-rekonstruisana-pro-eu-vlada-da-zavrsi-proces-pristupanja\"> koju je agencija Beta imala uvid.<\/a><\/p>\n<p>Isti\u010de se i, da bi uspe\u0161no prebrodila kriti\u010dni period u koji sada ulazi, Crna Gora treba brzo da dobije vladu i administraciju sa nesumnjivom pro-EU agendom kao vrhunskim prioritetom. To, me\u0111utim, sada nema.<\/p>\n<p>Ocjenjuje se da bi formiranje stabilne pro-EU vlade, nakon redovnih izbora u prolje\u0107e 2027, bilo \u201esuvi\u0161e kasno\u201c za osiguranje stabilnog politi\u010dkog okvira za zavr\u0161nicu procesa pristupanja Uniji.<\/p>\n<p>&#8220;Zato se kao pragmati\u010dno rje\u0161enje name\u0107e \u2013 rekonstrukcija Vlade Crne Gore ne kasnije od prolje\u0107a 2026. Cilj ove rekonstrukcije je istiskivanje iz vlasti anti-evropskih opcija, kao \u010dvori\u0161ta najve\u0107eg rizika za fini\u0161 procesa evropskih integracija&#8221;, stoji u preporukama koje je objavila Beta.<\/p>\n<p>Sugeri\u0161e se i da rekonstruisanu vladu \u010dine Pokret Evropa sad premijera Milojka Spaji\u0107a, partije nacionalnih manjina, kao i opoziciona Demokratska partija socijalista, kao pojedina\u010dno najja\u010da partija u Crnoj Gori, te jo\u0161 neke pro-evropske partije u parlamentu.<\/p>\n<p>&#8220;Uz nesumnjivu evropsku orijentaciju, ovakav blok imao bi ubjedljivu i stabilnu ve\u0107inu u parlamentu \u0161to bi budu\u0107oj vladi donijelo sna\u017eniji legitimitet od ovog kojeg ima sad&#8221;, dodaje se u dokumentu.<\/p>\n<p>Najve\u0107i rizici u zavr\u0161nici pristupanja Crne Gore Uniji i dalje su \u201enegativni uticaji Rusije i jednim dijelom Srbije, na koje je Crna Gora &#8216;i dalje ranjiva'\u201c.<\/p>\n<p>&#8220;U narednom periodu (najmanje dvije godine) Rusija \u0107e intenzivirati remetila\u010dke operacije u Crnoj Gori. Njen cilj je maksimalno odugovla\u010denje, ili potpuno zaustavljanje, crnogorskog puta ka \u010dlanstvu u EU&#8221;, napominju autori.<\/p>\n<p>Rusija \u0107e, tvrde, osim direktnog uticaja na va\u017ene poluge dr\u017eavne vlasti, naro\u010dito biti uklju\u010dena u \u201eizmjenu dominantnog narativa u Crnoj Gori, diskredituju\u0107i evropski put kao lo\u0161 za zemlju i nude\u0107i alternative u vidu prividnog ja\u010danja suvereniteta na ra\u010dun integracija, a ustvari ja\u010danja etni\u010dkih (srpskih) veza u regionu\u201c.<\/p>\n<p>&#8220;Kao krunski cilj ove strategije vidimo pitanje potencijalnog referenduma o \u010dlanstvu u EU. Rusija \u0107e raditi na tome da referendum bude raspisan, \u0161to ve\u0107 tra\u017ee neke pro-ruske stranke u Crnoj Gori&#8221;, stava su autori dokumenta.<\/p>\n<p>Kao najnoviji primjer ovakvog djelovanja ukazuju na proteste zbog gradnje Postrojenja za pre\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda u Botunu, koje je organizovala Demokratska narodna partija.<\/p>\n<p>Uticaj iz Srbije na prilike u Crnoj Gori ozna\u010dava se kao \u201eva\u017ean\u201c, \u0161to kao transmisija ruskog uticaja, \u0161to direktno \u201eradi ostvarivanja sopstvenih interesa u Crnoj Gori\u201c.<\/p>\n<p>Procjenjuje se da bi vladi u Beogradu odgovaralo odr\u017eavanje vanrednih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori ove godine i da to poku\u0161ava da ostvari preko svojih partnerskih partija u Podgorici. Vanrednim izborima, smatraju autori analize, oja\u010dala bi se pozicija pro-srpskih partija i \u201eusporilo ispunjavanje preostalih obaveza Crne Gore oko pristupanja EU\u201c.<\/p>\n<p>&#8220;Organizovanje prevremenih parlamentarnih izbora nosilo bi veliki rizik po evropski proces, jer bi skrenuli fokus sa ispunjavanja preostalih kriterijuma za \u010dlanstvo, usporili bi proces, ali i dali \u0161ansu destruktivnom uticaju da oja\u010da svoje eksponente&#8221;, poja\u0161njava se.<\/p>\n<p>U tom smislu, primje\u0107uju autori analize, va\u017ean faktor za uspjeh rekonstrukcije vlade je \u201eobezbje\u0111ivanje kooperativnosti Srbije\u201c.<\/p>\n<p>&#8220;EU u tome mo\u017ee da ima va\u017ean uticaj, s obzirom na aktuelan zaokret Beograda od Rusije (zbog slu\u010daja Naftne industrije Srbije \u2013 NIS) ka zapadnim partnerima. Bilo bi dovoljno da Srbija pre\u0107uti doga\u0111aje u Crnoj Gori, da ih skloni iz fokusa medija na koje ima uticaj i da ignori\u0161e eventualne zahtjeve za podr\u0161ku njenih politi\u010dkih satelita u Crnoj Gori&#8221;,\u00a0 zaklju\u010duje se u analizi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U zavr\u0161noj fazi pristupanja Evropskoj uniji (EU) Crna Gora bi trebalo da rekonstrui\u0161e sada\u0161nju vladu kako bi efikasno odoljela negativnim spoljnim uticajima, koji \u017eele usporavanje njenog evropskog puta, pi\u0161e u nezavisnoj analizi koju razmatraju evropske diplomate uklju\u010dene u proces integracije na\u0161e dr\u017eave, u koju je agencija Beta imala uvid. Isti\u010de se i, da bi uspe\u0161no [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":448839,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-448835","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/448835","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=448835"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/448835\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":448840,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/448835\/revisions\/448840"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/448839"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=448835"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=448835"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=448835"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}