{"id":448739,"date":"2026-01-11T09:42:01","date_gmt":"2026-01-11T08:42:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=448739"},"modified":"2026-01-11T09:42:38","modified_gmt":"2026-01-11T08:42:38","slug":"geopolitika-istocnog-mediterana-postaje-sve-slozenija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2026\/01\/11\/geopolitika-istocnog-mediterana-postaje-sve-slozenija\/","title":{"rendered":"Geopolitika isto\u010dnog Mediterana postaje sve slo\u017eenija"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Endru Koribko*<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Stabilnost u isto\u010dnom Mediteranu vi\u0161e se ne mo\u017ee uzimati zdravo za gotovo kao rezultat tri nedavna doga\u0111aja: 1) rastu\u0107eg tursko-izraelskog rivalstva u post-Asadovoj Siriji; 2) navodnih planova Izraela da uspostavi snage za brzo reagovanje sa Kiprom i Gr\u010dkom; i 3) novih vojnih veza turskog saveznika Pakistana sa generalom Kalifom Haftarom iz isto\u010dne Libije. Gore navedeno se odvija usred izraelskih planova za podvodni gasovod Isto\u010dnog Mediterana do Gr\u010dke i pomorskih pretenzija Turske koje presijecaju ta\u010dno njegovu rutu.<\/p>\n

Navodne snage za brzo reagovanje mogle bi se shodno tome okupiti za odbranu Isto\u010dnog Mediterana ako bi po\u010dela izgradnja na njemu, dok bi Pakistan mogao uspostaviti vojno prisustvo u isto\u010dnoj Libiji pod maskom obuke Haftarovih snaga za dopunjavanje turskih snaga u zapadnoj Libiji, kako bi pomogao Ankari da se suprotstavi ovome. Nesvjesni posmatra\u010di trebalo bi da pro\u010ditaju ovaj \u010dlanak ovdje kako bi saznali vi\u0161e o zbli\u017eavanju izme\u0111u Turske i Haftara, ranije neprijatelja, \u0161to unapre\u0111uje gore pomenute pomorske pretenzije prve.<\/p>\n

Tursko-pakistanski tandem (TPT) se mo\u017eda ne\u0107e direktno sukobiti sa Izraelom oko Isto\u010dnog Mediterana, barem ne u po\u010detku, jer je mnogo vjerovatnije da \u0107e Turska u po\u010detku vr\u0161iti pritisak na njega u Siriji dok Pakistan izaziva probleme u njegovo ime na moru (mo\u017eda dronovima) kroz svoje potencijalno vojno prisustvo u isto\u010dnoj Libiji. Cilj bi bio da se tenzije odr\u017ee pod kontrolom i \u201euvjerljivo porecivim\u201c. Me\u0111utim, to bi bilo te\u0161ko u\u010diniti ako bi ciljali \u010dlanicu NATO-a Gr\u010dku, \u0161to bi moglo da se obije o glavu okupljanjem bloka oko sebe.<\/p>\n

Iz tog razloga, TPT bi vjerovatno koristio hibridne provokacije niskog nivoa i \u201evjerovatno poricate\u201c protiv Izraela u prvoj fazi, mada bi se od Izraela o\u010dekivalo da ih zbog toga upozori ako se to dogodi. Nije mogu\u0107e ta\u010dno predvidjeti \u0161ta bi moglo da uslijedi, ali je dovoljno predvidjeti da se Izrael vjerovatno ne bi povukao, jer to rijetko \u010dini pod vojnim pritiskom. Konvencionalna eskalacija bi stoga mogla biti u planu, a to bi zauzvrat moglo da zapali cio region ako izmakne kontroli.<\/p>\n

Turski interes da uklju\u010di Pakistan u ovaj spor ne bi bio samo da raspr\u0161i odgovornost za bilo kakvu eskalaciju oko svojih pomorskih pretenzija, ve\u0107 da dobije podr\u0161ku jedine muslimanske nuklearne sile kako bi odvratila Izrael od odgovora na na\u010din koji rizikuje rat izme\u0111u njih. Sa svoje strane, Pakistan bi vjerovatno bio sre\u0107an da se ratuje protiv Izraela, jer bi to dobro pro\u0161lo na doma\u0107em terenu, ali razumljivo je da ne bi \u017eeleo da ga Izrael primora da vodi konvencionalni rat ili da se povu\u010de.<\/p>\n

Bilo kakva ozbiljnija eskalacija izme\u0111u TPT-a i Izraela bi sigurno dovela do ameri\u010dke diplomatske intervencije, s obzirom na to da su sva tri aktera bliski partneri. Me\u0111utim, koju bi stranu SAD podr\u017eale, ostaje nejasno. Iako je Izrael jedan od njihovih najposebnijih partnera, gasovod EastMed bi mogao da dovede u pitanje novoste\u010denu energetsku hegemoniju SAD nad EU, pa se mo\u017ee tvrditi da bi mo\u017eda vi\u0161e volio da nametne kompromis kojim bi Izrael snabdijevao Tursku gasom ba\u0161 kao \u0161to je spreman da snabdijeva Egipat.<\/p>\n

Ako se Sirija pridru\u017ei Avramovim sporazumima, onda bi preko njene teritorije mogao biti izgra\u0111en cjevovod od Izraela do Turske, dok bi i Liban mogao biti uklju\u010den ako i on potpi\u0161e sporazume. \u010cak i bez toga, podvodni cjevovod bi mogao da pove\u017ee izraelska priobalna gasna polja sa Turskom, \u0161to bi oja\u010dalo njihovu slo\u017eenu me\u0111uzavisnost radi smanjenja rizika od sukoba. To bi bio najbolji mogu\u0107i scenario iz perspektive SAD za re\u0161avanje tursko-izraelskih tenzija u isto\u010dnom Mediteranu.<\/p>\n

* Autor je ameri\u010dki politi\u010dki analiti\u010dar sa sjedi\u0161tem u Moskvi, specijalizovan za globalni sistemski prelazak na multipolarnost<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tenzije rastu izme\u0111u Turske i Pakistana i Izraela, Kipra i Gr\u010dke<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":376191,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546],"tags":[],"class_list":["post-448739","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/448739","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=448739"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/448739\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":448743,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/448739\/revisions\/448743"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/376191"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=448739"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=448739"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=448739"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}