ANIMA- Centar za \u017eensko i mirovno obrazovanje iz Kotora, uz pomo\u0107 švedske organizacije Kvinna till Kvinna i FOSIROM-a, ve\u0107 osmu godinu obrazuje \u017eene Crne Gore iz oblasti feministi\u010dke\/rodne teorije i mirovnih studija. Predava\u010dice su eminentne stru\u010dnjakinje iz regiona bivše Jugoslavije koje su prepoznate u Evropi po nau\u010dnim radovima i javnom djelovanju u ovoj oblasti. <\/p>\n
ANIMA je razvijala svoj alternativni program, zagovarala i podr\u017eavala višegodišnje, na\u017ealost neuspješne pokušaje Centra za \u017eenske studije i istra\u017eivanje roda Univerziteta iz Osla, da se na Univerzitetu Crne Gore na adekvatan na\u010din implementira program \u017eenskih\/rodnih studija, koji je jedan od uslova za ostvarivanje politika jednakih mogu\u0107nosti u EU. <\/p>\n
Me\u0111utim, politi\u010dka i nau\u010dna elita Crne Gore i ovom prilikom i pored deklarativnog zalaganja za politike rodne ravnopravnosti, uporno i doslijedno vrši diskriminaciju \u017eena kroz sve oblasti društvenog \u017eivota, pa tako i obrazovanje u kom se, šire\u0107i i u\u010dvrš\u0107uju\u0107i stereotipe i predrasude sa katedri dr\u017eavnog univerziteta, u krajnjem ishodu, sprovodi repatrijarhalizacija i podr\u017eava postoje\u0107i autoritarni sistem pod retori\u010dkom krinkom "demokratizacije i puta u Evropu" .<\/p>\n
Osnivanjem Fakulteta politi\u010dkih nauka u Pogorici u programu postdiplomskih studija mjesto je našao i jednosemestralni predmet Studije roda. Me\u0111utim, sadr\u017eaj predavanja kojima su studentkinje na ovim \u010dasovima izlo\u017eene dijametralno je suprotan onome što bi trebalo da obuhvata kurikulum ovog predmeta. <\/p>\n
Apsolutno je neprihvatljivo da se od predava\u010da\/ica na ovom predmetu \u010duju teze poput ovih:<\/p>\n
"Zbog radikalnih feministkinja, zbog njihovih divljih i naglih postupaka \u017eene su izgubile na nje\u017enosti, djevi\u010danstvu i što mnogi muškarci rastu sa strahom od \u017eena koje puno pri\u010daju."<\/p>\n
"Crna Gora je bila patrijahalna, danas ve\u0107 nije to."<\/p>\n
"\u017dene su u povlaš\u0107enom polo\u017eaju jer imaju mogu\u0107nost da ra\u0111aju, budu majke."<\/p>\n
"\u017dena upravlja sa muškarcem u krevetu i tu le\u017ei njena mo\u0107. Muškarci vladaju svijetom, \u017eene muškarcima. To je filozofija \u017eivljenja."<\/p>\n
"Sestra je u Crnoj Gori nešto što je vrijedno divljenja. To je ljubav uvijek spremna na \u017ertvu."<\/p>\n
"\u017dene su enigma i tako treba da ostane, jer ako bi se otkrile, ne bi bile interesantne muškom rodu."<\/p>\n
"Crnogorke sada ne nose opanke, nego markiranu cipelu sa visokom potpeticom, uvijek sa frizurom i šminkom u stilu Kerry iz Sex i grada, ne zaboravlja glas prošlosti i ono što nosi u sebi kao nasle\u0111e od svoje majke i bake." <\/p>\n
"\u017dene \u010desto, jer shvataju da su slabiji pol, odlu\u010duju se ili za porodicu ili karijeru. Rijetko koja uspije da se ostvari na oba polja. Zato što ne na\u0111u svoju polovinu, nego \u010detvrtinu ili osminu i imamo nesre\u0107nu isfustriranu, razo\u010daranu neudatu \u017eenu koja gazi muškarce ili jadnu poniznu \u017eenicu koja trpi nasilje neostvarenog mu\u017ea . Jako malo je ostvarenih \u017eena, ja se mogu pohvaliti da to jesam. Zato djevojke mudro birajte."<\/p>\n
Na ovaj na\u010din prof. dr Sonja Tomovi\u0107 Šundi\u0107, koja dr\u017ei ovaj predmet, "nau\u010dnim argumentima" utemeljuje i legitimiše politiku Skupštine Crne Gore zasnovanu na tvrdokornom tradicionalizmu, seksizmu, šovinizmu i mizoginiji, prepoznatljivu i u stavovima bivše predsjednice Skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, što sa najviših adresa osna\u017euje i u\u010dvrš\u0107uje sistemsko nasilje prema \u017eenama, iako bi, ironi\u010dno, upravo sa tih mjesta trebalo biti osu\u0111eno i sankcionisano.<\/p>\n
Tvrdimo da je namjera da se ovakvim prenošenjem "znanja" sa pozicija mo\u0107i mladim ljudima manipuliše ex cathedra, kako bi se njihovo shvatanje svijeta formiralo ili prilagodilo prema zahtjevima aktuelne nau\u010dne i politi\u010dke elite, a to su odsustvo relevantnih sadr\u017eaja i informacija, fingiranje nastavnih programa koje propisuju evropski obrazovni standardi, paralisanje kriti\u010dke svijesti i stvaranje moralne konfuzije. Ovakav na\u010din zloupotrebe katedre i pervertiranja programa Studija roda, umjesto da senzibiliše studentkinje na rodnu problematiku i rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije, \u010dini ih, u krajnjem ishodu, podlo\u017enim svim oblicima manipulacije i zamazivanju o\u010diju ispraznim i deklarativnim recitovanjem demokratskih vrijednosti koje formalno podr\u017eavaju vladaju\u0107e strukture u Crnoj Gori. <\/p>\n
Zahtjevamo da Savjet Fakulteta politi\u010dkih nauka preduzme mjere u skladu sa svojim ovlaš\u0107enjima, i da predmet Studije roda prestane da bude mjesto širenja rodnih stereotipa, perpetuiranja logike patrijarhata, neznanja i neosvješ\u0107enosti po pitanjima rodne problematike. <\/p>\n
O\u010dekujemo da \u0107e Odbor za rodnu ravnopranost i Odjeljenje za rodnu ravnopravnost osuditi ovakav na\u010din sprovo\u0111enja politika rodne ravnopravnosti i znanja o rodu na Univerzitetu Crne Gore. <\/p>\n
Za nas je od izuzetne va\u017enosti da predmet Studije roda i \u017denske\/rodne studije na adekvatan na\u010din doprinesu reformi obrazovanja i demokratizacije Crne Gore i zato \u0107emo o ovom slu\u010daju obavjestiti institucije Evropske Unije, kao i me\u0111unarodne organizacije koje prate proces pristupanja Crne Gore Evropskoj Uniji.<\/p>\n
Ljubomirka Ljupka Kov\u010devi\u0107 ANIMA- Centar za \u017eensko i mirovno obrazovanje iz Kotora, uz pomo\u0107 švedske organizacije Kvinna till Kvinna i FOSIROM-a, ve\u0107 osmu godinu obrazuje \u017eene Crne Gore iz oblasti feministi\u010dke\/rodne teorije i mirovnih studija. Predava\u010dice su eminentne stru\u010dnjakinje iz regiona bivše Jugoslavije koje su prepoznate u Evropi po nau\u010dnim radovima i javnom djelovanju u ovoj oblasti. ANIMA […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44873","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44873","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44873"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44873\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44873"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44873"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44873"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Nataša Nelevi\u0107
Aleksandra Saska Kova\u010devi\u0107
Paula Perti\u010devi\u0107
Tatjana Obradovi\u0107 Toši\u0107
Ervina Dabi\u017einovi\u0107<\/em> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"