{"id":44867,"date":"2010-01-21T16:27:35","date_gmt":"2010-01-21T16:27:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=44867"},"modified":"2010-01-21T16:27:35","modified_gmt":"2010-01-21T16:27:35","slug":"parlamentarni-nadzor-sektora-bezbjednosti-i-odbrane-u-crnoj-gori-kako-dalje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/01\/21\/parlamentarni-nadzor-sektora-bezbjednosti-i-odbrane-u-crnoj-gori-kako-dalje\/","title":{"rendered":"Parlamentarni nadzor sektora bezbjednosti i odbrane u Crnoj Gori &#8211; Kako dalje"},"content":{"rendered":"<p><em>Sa\u017eetak studije koju je, na osnovu istra\u017eivanja, uradio <a href=\\\"http:\/\/www.institut-alternativa.org\/\\\">Institut Alternativa<\/a>, a \u010diju je izradu podr\u017eala Fondacija Fridrih Ebert<\/em><\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Institut Alternativa<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Reforma sektora odbrane i bezbjednosti predstavlja jedan od klju\u010dnih prioriteta Evropskog partnerstva. Vi&scaron;e od tri godine nakon obnove&nbsp; nezavisnosti i dvije godine od usvajanja novog Ustava, Crna Gora nije zaokru\u017eila sistem parlamentarne nadzora sektora bezbjednosti i odbrane.<\/p>\n<p>Kako je parlamentarni nadzor sektora odbrane i bezbjednosti ure\u0111en kroz vi&scaron;e pravnih propisa, name\u0107e se potreba usvajanja zakona kojim bi cjelovito uredilo ovo pitanje. Iako&nbsp; je novembra 2008. godine u formi predloga Skup&scaron;tini od strane Odbora za odbranu i bezbjednost upu\u0107en taj zakonski akt, Skup&scaron;tina ga je vratila u formu nacrta, a nakon toga je protekla cijela 2009. godina bez vidljivih rezultata u izradi novog prihvatljivog predloga.<\/p>\n<p>U me\u0111uvremenu, odredbe zakona o tajnosti podataka koje su propisivale niz ograni\u010denja i zahtjeva za \u010dlanove Odbora, bile su nepremostiva prepreka za redovno funkcionisanje Odbora. Pred kraj 2009.godine zamjenik Predsjednika Odbora iz reda opozicije je podnio ostavku na tu funkciju.<\/p>\n<p>Stavovi Vlade i parlamentarne ve\u0107ine s jedne i opozicije s druge strane su o&scaron;tro suprotstavljeni u pogledu profesionalnosti, politi\u010dke neutralnosti, po&scaron;tovanja ljudskih prava i vladavine zakona u&nbsp; sektoru odbrane i&nbsp; bezbjednosti. Odbor je ve\u0107inom glasova \u010desto&nbsp; odbijao&nbsp; inicijative opozicije za kontrolnim saslu&scaron;anjima, a nije koristio mogu\u0107nost uvida u postupak nadzora nad po&scaron;tanskim po&scaron;iljkama i drugim sredstvima komunikacije koje sprovodi ANB.<\/p>\n<p>Parlamentarni nadzor treba &scaron;to prije Zakonom uskladiti sa najboljim praksama, pa \u010dak i i\u0107i iznad uobi\u010dajenih kriterijuma iz razloga visokog stepena nepovjerenja u sektor bezbjednosti i odbrane, kao i \u010dinjenice da jedna ista partija, odnosno koalicija, upravlja dr\u017eavom, pa i sektorom odbrane i bezbjednosti u periodu prije i nakon pluralizacije politi\u010dke scene, da je pri tome politi\u010dka scena o&scaron;tro podijeljena, da dosijei iz perioda komunizma nisu u potpunosti otvoreni, niti je izvr&scaron;ena lustracija pripadnika institucija&nbsp; sektora odbrane i bezbjednosti.<\/p>\n<p><strong>Zaklju\u010dci i preporuke Instituta Alternativa za donosioce odluka<\/strong><\/p>\n<p>Nema opravdanja za dalje odlaganje usvajanja Zakona o parlamentarnom nadzoru sektora odbrane i bezbjednosti.<\/p>\n<p>Pravni i prakti\u010dni problemi izazvani usvajanjem Zakona o tajnosti podataka kojim je bilo ograni\u010deno pravo pristupa \u010dlanovima odbora i uveden niz zahtjeva i provjera predstavljaju negativan primjer koji je blokirao rad odbora, pove\u0107ao jaz izme\u0111u parlamentarne ve\u0107ine i manjine i povjerenje u sektor odbrane i bezbjednosti. Takvu praksu ubudu\u0107e treba izbjegavati, a \u010dlanovima odbora treba omogu\u0107iti puni pristup informacijama kao preduslov za njihov kvalitetan rad.<\/p>\n<p>Odbor treba da u punoj mjeri, za razliku od dosada&scaron;nje prakse, iskoristi mogu\u0107nosti koje ima na raspolaganju, posebno kada je rije\u010d&nbsp; o uvidu u postupak nadzora nad po&scaron;tanskim po&scaron;iljkama i drugim sredstvima komunikacije koje sprovodi ANB.<\/p>\n<p>Zakon o parlamentarnom nadzoru sektora odbrane i bezbjednosti treba usvojiti &scaron;to prije, uz bitna pobolj&scaron;anja ( u odnosu na raniji nacrt I predlog) koja se odnose na sastav odbora, konflikt interesa, ulogu poslanika opozicije u&nbsp; Odboru, javnost rada, obavezni sadr\u017eaj izvje&scaron;taja koji se dostavljaju odboru, status i sadr\u017eaj zapisnika i stenograma sa javnih sjednica Odbora, raspravu o izvje&scaron;taju odbora u plenumu, preciziranje sankcije za lica koja&nbsp; odbiju svjedo\u010denje pred Odborom, izvje&scaron;taje drugih institucija o kojima odbor treba da raspravlja I dr<\/p>\n<p>Konkretno, Zakon&nbsp; treba da sadr\u017ei sljede\u0107a pobolj&scaron;anja:<\/p>\n<p>Zakonom propisati sastav Odbora (broj \u010dlanova, na\u010din izbora, kriterijume odnosno prepreke za \u010dlanstvo). Utvrditi period nakon obavljanja funkcije u kojem biv&scaron;i pripadnici obavje&scaron;tajnih slu\u017ebi i biv&scaron;i ministri zadu\u017eeni za pitanja bezbjednosti i odbrane ne mogu biti \u010dlanovi Odbora. Na taj na\u010din bi se omogu\u0107ilo da Odbor nezavisno mo\u017ee sprovoditi nadzor i u vezi sa onim pitanjima koja su nastala u prethodnom periodu. Utvrditi konflikt interesa kao ograni\u010davaju\u0107i faktor za \u010dlanstvo u Odboru (\u010dlan ne mo\u017ee biti poslanik \u010diji bra\u010dni drug, srodnik u pravoj ili pobo\u010dnoj liniji obavlja funkciju u nekoj od institucija sektora bezbjednosti i odbrane)<\/p>\n<p>Zakonom treba propisati sna\u017eniju ulogu opozicionih poslanika u odboru. Utvr\u0111ivanje da se sve odluke u odboru donose ve\u0107inom glasova, posebno da se Predsjednik bira ve\u0107inom glasova &scaron;to posljedi\u010dno zna\u010di da \u0107e predsjednik odbora biti iz redova parlamentarne ve\u0107ine smanjuje&nbsp; prostor za djelovanje opozicionih poslanika u odboru. Rje&scaron;enje koje bi dalo mandat opozicionom poslaniku da predsjedava odborom i -ili rje&scaron;enje koje bi obavezalo odbor da sprovede odre\u0111enu mjeru parlamentarnog&nbsp; nadzora na zahtjev svih opozicionih \u010dlanova odbora dalo bi vi&scaron;e prostora za djelovanje opozicije u odboru i pove\u0107alo povjerenje u domete odbora i ukupan rad sektora bezbjednosti i odbrane.<\/p>\n<p>Zakonom treba utvrditi javnost rada odbora kao pravilo, a zatvorenost kao izuzetak u slu\u010daju kada se razmatraju informacije koje su zakonom za&scaron;ti\u0107ene odre\u0111enim stepenom tajnosti, o \u010demu bi se trebalo odlu\u010divati ve\u0107inom glasova \u010dlanova odbora.<\/p>\n<p>Zapisnici i stenogrami sa otvorenih sjednica ili djelova sjednica otvorenih za javnost trebaju biti dostupni preko internet sajta Skup&scaron;tine Crne Gore.<\/p>\n<p>Uop&scaron;teno odre\u0111enje &bdquo;drugih subjekata&quot; nadzora pored onih koji su eksplicitno navedeni mo\u017ee voditi dilemi da li se me\u0111u njima treba na\u0107i i npr Uprava za sprje\u010davanje pranja novca i finansiranja terorizma i odjeljenje za informativno tehni\u010dku i bezbjednosnu podr&scaron;ku Ministarstva inostranih poslova. Takve dileme u kona\u010dnom tekstu zakona treba otkloniti.<\/p>\n<p>Zakonom propisati sadr\u017eaj (strukturu odnosno vrste tj kategorije informacija) koje sadr\u017ee izvje&scaron;taji o radu institucija i organa sektora odbrane i bezbjednosti&nbsp; dostavljaju Odboru. Utvditi prvi kvartal kao rok za dostavljanje izvje&scaron;taja. Propisati obavezu dostavljanja i raspravu o izvje&scaron;tajima generalnog inspektora ANB i drugih inspektora odnosno inspekcija u vezi sa radom sektora odbrane i bezbjednosti. Odbor bi trebao da raspravlja o izvje&scaron;taju o radu sudova u dijelu koji se odnosi na odobravanje mjera tajnog nadzora kao i izvje&scaron;taju za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda u dijelu koji se odnosi na pritu\u017ebe na rad institucija iz sektora odbrane i bezbjednosti<\/p>\n<p>Propisati obavezu kvartalnog informisanja Odbora o preduzetim mjerama po preporukama Odbora. Obaveza dostavljanja povratnih informacija o preduzetim aktivnostima u vezi sa preporukama Odbora osna\u017eila bi obaveze subjekata parlamentarnog nadzora i dala ve\u0107u snagu odboru da prima, utvr\u0111uje i procjenjuje ispunjenost preporuka.<\/p>\n<p>Zakonom propisati obavezu&nbsp; da Skup&scaron;tina Crne Gore jednom godi&scaron;nje raspravlja o godi&scaron;njem izvje&scaron;taju o radu odbora za odbranu i bezbjednost. Sadr\u017eaj ovog izvje&scaron;taja treba propisati Zakonom.<\/p>\n<p>Prilikom imenovanja predlaga\u010di bi trebali da vode ra\u010duna o potrebi ravnomjerne zastupljenosti \u017eena. Na taj na\u010din bi se davao pozitivan primjer i uspostavljala nova praksa u kojoj poslovi odbrane i bezbjednosti nisu isklju\u010divo pitanja kojima se bave mu&scaron;karci. Treba imati u vidu da&nbsp; u pro&scaron;lom i ovom sastavu Odbora me\u0111u \u010dlanovima nije bilo \u017eena.<\/p>\n<p>\u010clanovi Odbora, po pravilu, ne trebaju prihvatati \u010dlanstvo u drugim skup&scaron;tinskim odborima. Na taj na\u010din bi poslanici koji prihvate u\u010de&scaron;\u0107e u Odboru dali na zna\u010daju radu Odbora i omogu\u0107ili punu posve\u0107enost zadacima i obavezama ovog Odbora. \u010clanstvo u vi&scaron;e odbora i nemogu\u0107nost koordinacije i pune efikasnosti u radu slabilo je poziciju poslanika i odbora u dosada&scaron;njoj praksi Skup&scaron;tine Crne Gore.<\/p>\n<p>Skup&scaron;tina treba da preporu\u010di Dr\u017eavnoj revizorskoj instituciji da godi&scaron;njim planovima revizija obuhvati najmanje jednan dr\u017eavni organ&nbsp; iz sektora bezbjednosti i odbrane. Imaju\u0107i u vidu dosada&scaron;nje javno izno&scaron;ene stavove i sumnje mogu\u0107e da se ANB treba na\u0107i u vrhu prioriteta revizija DRI.<\/p>\n<p>Kaznene odredbe Zakona o parlamentarnom nadzoru treba da eskplicitno&nbsp; obuhvate i lica koja odbiju da svjedo\u010de pred Odborom za bezbjednost i odbranu, a ukoliko su ova lica dr\u017eavni slu\u017ebenici i namje&scaron;tenici takvo pona&scaron;anje treba utvrditi kao osnov za prestanak radnog odnosa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><em>Sa\u017eetak studije koju je, na osnovu istra\u017eivanja, uradio <a href=\"http:\/\/www.institut-alternativa.org\/\">Institut Alternativa<\/a>, a \u010diju je izradu podr\u017eala Fondacija Fridrih Ebert<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-44867","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44867","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=44867"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/44867\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=44867"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=44867"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=44867"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}